Seminare ma Inisitituti
Lesona 28: O Mai ia Keriso


Lesona 28

O Mai ia Keriso

Folasaga

O se tasi o faamoemoega autu o le Tusi a Mamona o le valaaulia lea o tagata uma e “o mai ia Keriso, ma ia faaatoatoaina ia te ia” Moronae 10:32. Ao tatou faaaoga le faatuatua ma “taofi mau i mea lelei uma,” e mafai ona tatou avea ma fanau a Keriso (tagai Moronae 7:19). I le faaiuga o lenei lesona, o le a maua e tamaiti aoga le avanoa e fai ai molimau pe faapefea e le Tusi a Mamona ona fesoasoani ia i latou ia o mai ia Keriso.

Faitauga Faaopoopo

  • Jeffrey R. Holland, “Saogalemu mo le Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 88–90.

  • “A Christ-Centered Life,” mataupu 24 i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson (2014), 297–306.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

1 Nifae 6:4; Iakopo 1:7; Ominae 1:26; 3 Nifae 9:13–14; Moronae 10:30, 32–33

Ua valaaulia i tatou e le Tusi a Mamona e o mai ia Iesu Keriso

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na latou valaaulia ai se tasi e faitau le Tusi a Mamona.

  • Aisea na e valaaulia ai lenei tagata e faitau le Tusi a Mamona?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau pe aisea latou te suesue ai le Tusi a Mamona. Faamatala atu ao tele mafuaaga lelei e faitau ai ma suesue le Tusi a Mamona, o le tusi lava ia o loo i ai se savali faifai pea e uiga i se tasi o ona faamoemoega e sili le taua.

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa:

1 Nifae 6:4

Iakopo 1:7

Ominae 1:26

3 Nifae 9:13-14

Moronae 10:30.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa fuaitau, ma vaavaai mo se autu e tau soo i le Tusi a Mamona. (E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e faafesootai nei fuaitau ia latou tusitusiga paia.)

  • O le a se autu o tau soo i le Tusi a Mamona o loo maua i nei fuaiupu?

  • O le a le uiga o le “o mai ia Keriso”?

  • O a mea ua aoao ai i tatou e nei fuaiupu e fai ina ia o mai ai ia Keriso? (O tali e tatau ona aofia ai le mea lenei: “tuu atu ō outou agaga atoa e fai ma taulaga ia te ia,” anapogi, tatalo, tumau e oo i le iuga, salamo, ia liua, ma “taofi mau i meaalofa lelei uma.”)

  • O le a le uiga o le fuaitau “tuu atu ō outou agaga atoa e fai ma taulaga ia te Ia” ia te oe?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama atili i le uiga o le o mai ia Keriso, faaali atu ma talanoaina saunoaga nei a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma Elder Dennis B. Neuenschwander o le Fitugafulu:

Ata
Elder Richard G. Scott

“Pe a tatou tatalo e le aunoa i le taeao ma le po, suesue a tatou tusitusiga paia i aso uma, fai afiafi faaleaiga faalevaiaso, ma auai soo i le malumalu, o loo tatou tali atu ma le naunautai i Lana valaaulia ia ‘o mai ia te Ia’” (Richard G. Scott, “Ia Avea le Faaaogaina o le Faatuatua ma Mea E te Faamuamuaina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 94).

Ata
Elder Dennis B. Neuenschwander

“Ou te molimau atu e mafai ona tatou o mai ia Keriso ma faaatoatoaina ia te Ia e ala i lo tatou auai ma le agavaa i le faatinoina o sauniga paia ua tofia mai e le Atua ma faatuina ao lei faavaeina le lalolagi” (Dennis B. Neuenschwander, “O Sauniga ma Feagaiga,” Liahona, Nov. 2001, 16).

Faamatala atu o le mataupu mulimuli o le Tusi a Mamona ua tusia ai le fautuaga mai le perofeta o Moronae pe faapefea ona o mai ia Keriso. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 10:32-33 ao vaavaai le vasega pe o faapefea ona faaaoga upu “afai” ma le “ona”. Fai i tagata o le vasega e mafaufau loloto i mea ua aoao mai e nei fuaitau “afai-ona” e uiga i le ala e faamanuiaina ai i tatou e ala i le alofa tunoa o Keriso. (Manatua: O le sueina o fuaitau “afai-ona” o le a fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mataupu faavae ua aoaoina i tusitusiga paia.)

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu e uiga i le ala ua faamanuiaina ai i tatou e le alofa tunoa o Keriso ao tatou o mai ia te Ia? (E mafai ona faaaoga e tamaiti aoga isi upu, ae ia mautinoa latou te faailoa mai lenei mataupu faavae: Afai tatou te o mai ia Iesu Keriso ma ma faafiti i tatou lava mai mea uma e le faaleatua, ona mafai lea ona faaatoatoaina i tatou, faamamaina, ma faapaiaina e ala i Lona alofa tunoa. Tagai foi i le Alema 5:33-35.)

Ina ia faateleina le malamalama o tamaiti aoga i lenei mataupu faavae, faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Bruce C. Hafen o le Fitugafulu. Valaaulia tamaiti aoga e faalogo pe faapefea ona faamanuiaina i tatou e le alofa tunoa o le Alii.

Ata
Saunia e Elder Bruce C. Hafen

“O le alofa tunoa o le Alii, e tatalaina e ala i le Togiola, e mafai ona faaatoatoaina ai o tatou le atoatoa. ‘O lona alofa tunoa e mafai ai ona outou atoatoa ia Keriso.’ Moronae 10:32. Ao manaomia e le tele o le faagasologa o le faaatoatoaina le faamamaina mai le leaga o le agasala ma le tiga, e i ai se faaopoopoga, se faamalosiaga lelei lea tatou te manaomia ai se natura faaKeriso, ia atoatoa e faapei o le Tama ma le Alo e atoatoa. …

“O le manumalo o le Faaola e mafai ona suia e le gata mo a tatou agasala ae faapea foi o tatou le atoatoa; e le gata i a tatou measese na fai ma le iloa ae faapena foi a tatou agasala na fai i le valea, a tatou faamasinoga sese, ma o tatou le atoatoa e le maalofia. O lo tatou faamoemoega maualuga e sili atu nai lo le faamagaloina o agasala—tatou te saili ia avea ma tagata paia, faaeaina lelei i uiga faaKeriso, ia tasi ma ia, e pei o ia. O le alofa tunoa paia e pau lea o le punaoa e mafai ona faataunuuina mulimuli lena faamoemoega, pe a uma mea e mafai ona tatou faia” (The Broken Heart [1989], 16, 20).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Hafen, o a auala e mafai ai ona faamanuiaina i tatou e le alofa tunoa o le Alii?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na latou lagona ai o loo latou faia ni taumafaiga e o mai ia Keriso. Fai ia i latou e tali i fesili nei pe afai o a latou aafiaga e le patino tele:

  • I lena taimi, o a mea na e faia e sau ai ia Keriso?

  • O a faamanuiaga na oo mai i lou olaga ao e saili e sau ia Iesu Keriso?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia ina ia sili atu ai le o mai atoatoa ia Keriso ina ia mafai ona faaatoatoaina ma faamamaina e ala i Lona alofa tunoa. Uunaia i latou e mulimuli i soo se uunaiga atonu latou te maua.

Moronae 7:18-26

Taofimau i mea lelei uma ina ia avea ma fanau a Keriso

Faamanatu i tamaiti aoga i le Moronae 7, na tusia ai e le perofeta o Moronae se lauga na tuuina atu e lona tama o Mamona, i ni nai tausaga na muamua atu. I lenei lauga, na aoao mai Mamona e mafai ona tatou iloa se mea ua musuia e le Atua pe afai na te valaaulia tagata e fai le lelei, ia talitonu ia Iesu Keriso, ma alofa ma auauna atu i le Atua.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 7:18–19. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea ua fautuaina e Mamona i tatou e fai.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 19, o le a le mea o le a tupu ia i tatou pe afai tatou te faaaogaina le Malamalama o Keriso e filifili ai le lelei mai le leaga ma “taofimau i mea lelei uma”? (O le a avea i tatou ma fanau a Keriso.)

  • O le a le uiga o le avea ma fanau a Keriso? (Faasino atu o i tatou o fanau faaleagaga a le Tama Faalelagi ma o fanau foi a ni matua faalelalolagi. Ae, e pei ona aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita [1876–1972], “ua avea [foi] Iesu Keriso ma o tatou Tama, i le tulaga o loo faaaoga ai lenei faaupuga i tusitusiga paia, aua ua ia ofoina mai ia i tatou le ola, ola e faavavau, e ala i le togiola na ia faia mo i tatou. [Tagai Mosaea 5:7.] … E avea i tatou ma fanau, atalii ma afafine o Iesu Keriso, e ala mai ia tatou feagaiga o le usiusitai ia te ia” [Doctrines of Salvation, tuuf. Bruce R. McConkie, 3 vol. (1954–56), 1:29].)1:29).

Fai i tamaiti aoga e faitau le leoa le Moronae 7:20 ma faailoa mai le fesili na fai e Mamona. Ona vaevae lea o tamaiti aoga i ni paga ma valaaulia i latou e suesue le Moronae 7:21-26, ma vaavaai mo mea ua tuuina mai e le Alii ia i tatou e fesoasoani ai ia i tatou e “taofimau i mea lelei uma.” A uma se taimi talafeagai, fai i tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu, ma tusi o latou manatu i le laupapa. O tali e ono aofia ai le galuega a agelu (fuaiupu 22), perofeta (fuaiupu 23), o tusitusiga paia (fuaiupu 25), faaaoga le faatuatua(fuaiupu 25), ma le tatalo(fuaiupu 26).

  • O a mea ua aoao mai e nei fuaiupu ia i tatou i le uiga o le fuaitau “taofimau i mea lelei uma”? (E tatau ona tatou saili i mea uma na e lelei, ae maise lava na mea e taitai atu i le faatuatua ia Keriso ma le faaolataga e ala i Lona suafa.)

  • O a mea lelei ua oo mai i lou olaga ona o se tasi o aitema ua lisiina i le laupapa?

Fai i tamaiti aoga e filifili se mea lelei se tasi e mafai ona latou amata ona fai, pe ia sili atu le lelei ona faia, ina ia o mai ia Keriso. Uunaia i latou e seti se sini ia galulue agai i le taofimau i lena mea lelei i o latou olaga.

Moronae 10:3–5

Folafolaga a Moronae

Uu i luga se kopi o le Tusi a Mamona ma fai i tamaiti aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i latou e o mai ia Keriso. Faamatala atu na tuuina atu e Moronae se valaaulia ma se folafolaga ia i latou uma e faitau ma suesue i le Tusi a Mamona.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 10:3–5.

  • E pei ona tusia i le fuaiupu 3, o le a le mea na apoapoai mai ai Moronae ia i tatou e fai?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i faataitaiga mai le Tusi a Mamona ma mai o latou lava olaga na e faaalia ai “le alofa mutimutivale tele o le Alii i le fanauga a tagata.” Fai i ni nai tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le valaaulia ma le folafolaga a Moronae i nei fuaiupu? Pe a tatou ole i le Atua ma le filiga atoa, ma le faatuatua ia Keriso, pe moni le Tusi a Mamona, o le a tatou maua se molimau o lona moni e ala i le Agaga Paia.

  • O le a le uiga o le ole i le Atua “ma le filiga moni ma le faatuatua ia Keriso”? (O lona uiga ia i ai lo tatou faatuatua o le a tali mai le Atua ia tatou tatalo ma tatou te mananao e faatino tali ua Ia tuuina mai ia i tatou.)

  • E faapefea e le suesue ma le tatalo e uiga i le Tusi a Mamona i lenei auala ona fesoasoani ia i tatou e o mai ia Keriso?

Fai i tamaiti aoga e mafaufau loloto i aafiaga na latou oo i ai i le faitauina o le Tusi a Mamona ma le tatalo ia iloa lona moni. Fai i tamaiti aoga pe i ai se tasi o i latou e fia faasoa mai a latou molimau o le Tusi a Mamona i le vasega, ae maise lava pe na faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i latou e o mai ia Keriso. Uunaia tamaiti aoga e faaauau le faaaogaina o upu a Moronae e maua ai se molimau o le Tusi a Mamona po o le faamalosia o a latou molimau ua i ai nei.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi