Seminare ma Inisitituti
Lesona 14: O Le Mana Laveai o le Atua


Lesona 14

O Le Mana Laveai o le Atua

Folasaga

O loo maua i le Tusi a Mamona le tele o tala i tagata ma nuu na nofopologa i ni tulaga eseese. O le tele o nei tala ua faaalia ai faapea o Iesu Keriso o le Laveai Sili ma o le puna lea o le fesoasoani pe afai ua leai lava se avanoa e sosola ai pe laveaiina ai. A o tatou faalatalata atu i le Alii e ala i le salamo, lotomaualalo, ma le tatalo, ua sili atu lo tatou saunia faaleagaga e valaau atu ma maua le mana laveai o le Atua.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

1 Nifae 1:20; Alema 36:1-3, 27-29

O loo i le Atua le mana e tuuina mai ai le laveai

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na latou ootia ai i le lototoa ma le malosi o se tasi na feagai ma ni luitau po o ni puapuaga maoae. Fai ia i latou e faasoa faapuupuu mai mea na latou iloaina.

Fai i tamaiti aoga e faitau le leoa le 1 Nifae 1:1, ma vaavaai mo mea na tau mai e Nifae e uiga i puapuaga na ia aafia ai i lona olaga.

  • Na faapefea ona aoteleina e Nifae ona lagona ina ua uma ona aafia i “puapuaga e tele”?

  • Aisea e te manatu ai faapea o se tagata e mafai ona lagonaina le “alofagia tele e le Alii” e tusa lava pe o loo aafia i ni luitau po o ni faigata?

Fai i tamaiti aoga e faafesootai le 1 Nifae 1:1 ma le 1 Nifae 1:20 ma vaavaai mo le mafuaaga e tasi na faamatalaina ai e Nifae le lagona “alofagia tele [au] e le Alii.”

  • O le a le mataupu faavae i lenei fuaiupu e mafai ona fesoasoani i se tagata e lagonaina le faamoemoe pe a aafia i ni luitau po o ni puapuaga? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga le mataupu faavae lenei: A o tatou faaaogaina le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou maua le alofa mutimutivale ma le laveaiina.)

Faamatala atu o le fuaitau “O au, o Nifae, o le a ou faaali atu ia te outou” ua tau mai ai le faamoemoega o Nifae e faamaumau faataitaiga o le mana laveai o le Atua. Valaaulia tamaiti aoga e faitau faavave le 1 Nifae mataupu 1–8 ma le 16–18, ma vaavaai mo faataitaiga mai le olaga o Nifae lena e faaalia ai le mana laveai o le Atua. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa puupuu mai mea ua latou maua. Afai e faigata i tamaiti aoga ona maua ni faataitaiga, e mafai ona e faasino i latou i se tasi po o le sili atu o fuaitau nei: 1 Nifae 3:23–31; 4:1–18; 7:16–19; 8:7–12; 16:10, 18–31, 36–39; 17:48–55; ma le 18:1–3, 11–21.

Faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder L. Tom Perry(1922-2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder L. Tom Perry

“O le anoanoai o tala o le Tusi a Mamona o ni tala e faatatau i le lavea’i mai. O le malaga ese mai o Liae ma lona aiga i le vao na faatatau i le laveaiina ai mai le faatafunaga o Ierusalema. O le tala i tagata sa Iareto o se tala o le laveai mai, faapea foi ma le tala i tagata o le nuu o Moleka. Sa laveaiina Alema le Itiiti mai ana agasala. Sa laveaiina le autau talavou a Helamana i le taua. Sa laveaiina Nifae ma Liae mai le falepuipui. O le mataupu o le laveaiina mai ua manino i le Tusi a Mamona atoa”(“O le Mana e Laveaiina ai,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 94).

I le avea ai o se faataitaiga o le laveai faaleagaga, faamatala atu faapea na faamatala e Alema lona laveaiina mai le agasala i lona atalii o Helamana. Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 36:1–3, ma valaaulia se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 36:27–29 (manatua o le Alema 5:1–12 o loo maua ai se fautuaga faapena). Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo manatu na e mafai ona fesoasoani i se tagata o loo tauivi ma faigata ma puapuaga.

  • O a ni malamalamaaga na e maua i nei fuaitau e mafai ona fesoasoani i se tasi o loo feagai ma faigata faaletino pe faaleagaga?

  • O a ituaiga nofopologa faaletino pe faaleagaga o loo feagai ma tagata i le aso? (O faataitaiga e aofia ai le le soifua maloloina, avea o fualaau faasaina ma ata leaga ma mausa, mativa, sauaina, tau faatauvaaina, agasala, le talitonu, ma le tetee.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Pe o oulua tauivi ea ma se temoni o mea ua fai ma vaisū —tapaa po o fualaau oona po o le taalo faitupe, po o le tai fana’e o le mala faatafuna o ponokalafi? Pe o faaletonu ea lau faaipoipoga po o pagatia ea sau tamaitiiti? Pe o e le mautonu ea i le faasinomaga o itupa po o le sailia o lagona lelei ia te oe lava? Pe o oe—po o se tasi e te alofa i ai—o loo feagai ma se faama’i po o se faanoanoaga po o le oti? Po o a lava ia isi laasaga e mafai ona e uia ina ia foia ai ni popolega, ia saumuamua i le talalelei a Iesu Keriso. Faatuatua i folafolaga mai le lagi. I lena tulaga, o le molimau a Alema o la’u molimau foi lena: ‘Ua ou mautinoa,’ ua ia saunoa ai, ‘o i latou uma o e faalagolago i le Atua, e lagolagoina i latou i o latou tofotofoga, ma o latou tiga, ma o latou puapuaga’ [Alema 36:3]” (“O Mea Malepelepe e Fonofonoina,” Ensignpo o le Liahona, Me 2006, 70).

  • O le a le mea na saunoa mai Elder Holland o le a fesoasoani ia i tatou e amata ai ona faamautuina o tatou popolega ma luitau?

1 Nifae 6:4; Mosaea 21:2–5, 14–16; 23:23–24; 24:13–15, 21; Alema 34:9; Helamana 5:9

O Iesu Keriso o le punavai o lena faamoemoe

Valaaulia tamaiti aoga e faamatala mai mafuaaga eseese e mafua ai ona uunaia se tusitala e tusia se tusi. (Mo se faataitaiga, atonu e manao se tusitala e faamatala se tala, faasoa mai lona tomai i se mataupu, pe maua ai se tupe maua.) A uma ona faasoa mai e tamaiti aoga o latou manatu i le vasega, valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 1 Nifae 6:4, ma vaavaai mo se tasi o mafuaaga na uunaia ai Nifae e tusitusi.

  • O le a le mea na fai mai le perofeta o Nifae o lona faamoemoega i le tusiaina o ana faamaumauga? (Na ia manao e faatauanau tagata ia o mai i le Atua ma ia faaolaina.)

Molimau atu i tamaiti aoga faapea o le mana faaola o le Atua o le mana e laveaiina ai.

Kopi mea nei i le laupapa, ma faamatala atu i tamaiti aoga faapea o nei fuaitau ua faamatalaina ai tagata o e na manaomia le laveaiina:

Tagata o Limae

Tagata o Alema

Tagata uma

Mosaea 21:2-5,14-16

Mosaea 23:23–24; 24:21

Alema 34:9; Helamana 5:9

Fai i tamaiti aoga e faitau le leoa fuaitau i le laupapa, ma vaavaai mo mea ua aoao mai e fuaitau taitasi e uiga i le puna o le laveaiina mai luitau ma faigata.

  • O a mea ua e aoao mai nei fuaitau e uiga i le puna o le laveaiina? (A o tali mai tamaiti aoga, faamamafa atu le aoaoga faavae lenei: E i ai le mana o Iesu Keriso e laveai ai i tatou mai lo tatou tulaga leiloa ma le pau ma mai isi luitau i le olaga faitino.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili, ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“Ou te fia tuuina atu le molimau i le mana laveai o le Atua. E i ai se taimi o o tatou olaga o le a tatou manaomia uma ai lena mana. O tagata soifua uma o loo i le totonugalemu o se suega. … E lua mea o le a tutusa mo i tatou uma. O ni vaega o se mamanu o le olaga faaletino.

“Muamua, e i ai taimi o le a falo ai i tatou e suega e oo ai lava ina tatou lagona le manaomia mo le fesoasoani tatou te le gafatia. Ma le, lona lua, o le Atua i Lona agalelei ma le atamai ua faia ai ia tatou maua le mana o le laveaiina” (“The Power of Deliverance” [faigalotu a le Brigham Young University, Ian. 15, 2008], 1; speeches.byu.edu).

  • O anafea na e maua ai “le fesoasoani [e te ] le gafatia” i taimi faigata?

A lava se taimi, e mafai ona e faasino i le tala i le nuu o Alema i le Mosaea 24:13-15 e faaalia ai le manatu faapea o le laveai a le Atua e le faapea o taimi uma o le a aveesea ai a tatou avega; nai lo lena, e masani ona laveaiina i tatou e le Atua i le faamalosia o lo tatou mafaia ona tauave a tatou avega. O le onosai ma le tumau e manaomia i nei tulaga, e pei o tulaga e faaauau ai pea le faaletonu o le soifua maloloina i le olaga atoa o se tasi. O le laveaiina e oo mai i le ala lava a le Atua ma e tusa ai ma Lana taimi faatulagaina.

Mosaea 7:33; 29:20; Alema 58:10–11; 3 Nifae 4:33

Mauaina o le mana laveai

Molimau atu faapea o loo i ai le faamoemoe mo i tatou taitoatasi pe a tatou i ai i ni tulaga e foliga mai ua leai lava se faamoemoe po o se laveai. Faamanatu i tamaiti aoga faapea o tusitusiga paia o loo i ai faatonuga pe faapefea ona maua le mana laveai o le Faaola.

Tusi mau fesootai nei i le laupapa. (Aua le aofia ai tusiga o loo puipuia; ua saunia mo le na o le faaaogaina e le faiaoga.) Valaaulia tamaiti aoga e faitau fuaitau taitasi, ma saili mo faatinoga e fesoasoani ia i tatou e maua ai le mana laveai o le Faaola.

Mosaea 7:33 (Liliu atu i le Alii ma le faamoemoe atoa o le loto, faalagolago ia te Ia, auauna atu ia te Ia ma le filiga)

Mosaea 29:20 (Ia lotomaualalo, tagi malosi atu i le Atua)

Alema 58:10-11 (Sasaa atu le agaga i le tatalo, faamoemoe mo le laveaiga)

3 Nifae 4:33 (Salamo, ia lotomaualalo)

A uma se taimi talafeagai, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai ma talanoaina soo se faatinoga na latou faailoaina, ma tusi tali a tamaiti aoga i le laupapa. Faamamafa atu le mataupu faavae lenei: Pe a tatou liliu atu i le Atua ma le faamoemoe atoa o le loto ma tatalo mo Lana fesoasoani, ma maua le agaga o le salamo ma le lotomaualalo, e mafai ona tatou maua Lona mana o le laveaiina.

Faaali atu le fuaitau lenei a Peresitene Henry B. Eyring:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“E finagalo pea le Alii e taitai i tatou i le laveaiina e ala i le avea atili o i tatou ma e amiotonu. E manaomia e lena mea le salamo. Ma e manaomia e lena mea le lotomaualalo. O le mea lea, o le ala i le laveaiina e manaomia ai pea le lotomaualalo ina ia mafai ai e le Alii ona taitai i tatou i le lima i le mea e finagalo o Ia e ave tatou i ai i o tatou faafitauli ma e oo atu ai i le faapaiaina” (“The Power of Deliverance” [ Faigalotu a le Brigham Young University, Ian. 15, 2008], 4; speeches.byu.edu).

  • E faapefea e le salamo, lotomaualalo, ma le tatalo ona fesoasoani ia i tatou ia maua ai le mana laveai o le Alii?

  • O anafea na e liliu atu ai po o se tasi e le masani ai i le Alii mo le laveai ma mauaina? Na faapefea e lenei aafiaga ona faateleina lou faalagolago ia Iesu Keriso?

Uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto i se taimi na latou aafia ai i le mana laveai o le Alii i o latou olaga. Uunaia i latou e faamaumau o latou aafiaga mo le manatuaina i le lumanai. Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai o latou aafiaga e le paia tele pe patino tele.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi