2021
Ko Ha Piano maʻa Palōfitá
Māʻasi 2021


Ko Ha Piano maʻa Palōfitá

Naʻe fakahoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi Greater Accra, Ghana.

Naʻe ʻi ai ha ongo taumuʻa mahuʻinga ʻe ua ʻa ha kiʻi tamasiʻi ko hono hingoá ko Palōfita.

“Ko e mūsiká ko ha lea fakafonua ‘oku lava ke mahino ki he tokotaha kotoa pē” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, iii).

ʻĪmisi
hands on piano keyboard

Naʻe saiʻia ʻa Palōfita ʻi he hivá. Na‘á ne saiʻia ʻaupito ʻi he ngaahi hiva Palaimelí mo e ngaahi himi ‘a e Siasí. Na‘á ne ngūngū ʻa e ngaahi fasí ʻi he ‘ahó kakato. Naʻá ne sioloto atu ʻokú ne tangutu ‘i ha piano, ʻo tā ai ‘ene ngaahi hiva manakoa tahá. Naʻá ne sioloto atu foki ʻokú ne ako‘i ʻa e ni‘ihi kehé ke tā piano.

Ka naʻe taha pē hono palopalemá. Ne ʻikai ʻi ai haʻane piano.

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe ʻinitaviu ai ʻa Palōfita mo e pīsopé.

Na‘e ʻeke ange ʻe he pīsopé, “Kuó ke fokotu‘u ha ngaahi taumuʻa ki he polokalama ‘a e Fānaú mo e Toʻu Tupú?”

“ʻIo,” ko Palōfita ange ia. “‘Oku ou fie ako ke tā e pianó.”

“Ko ha taumu‘a lelei ia,” naʻe talaange ‘e he pīsopé.

“Pea ‘i he taimi te u lavaʻi ai e taumuʻa ko iá,” ko Palōfita ange ia, “ʻOku ʻi ai leva haʻaku taumuʻa ‘e taha. ‘Oku ou fie akoʻi ha kakai ʻe toko 20 kehe ki hono tā e pianó.”

“‘Okú ke maʻu ha ongo taumuʻa lelei ʻe ua,” na‘e talaange ʻe he pīsopé.

“Pea ʻoku ʻi ai haʻaku palopalema,” naʻe pehē ange ‘e Palōfita. “ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻaku piano.”

“Sai, tuku mai mu‘a ke mau sio ko e hā te mau lava ʻo fakahokó.”

‘I he lotu he Sāpate hokó, naʻe fakahā ange ʻe he pīsopé kia Palōfita kuó ne ma‘u ha ongo mātuʻa ngāue fakafaifekau te na lava ʻo ako‘i ia. Te na ‘omi ha ʻū kīpooti tā-piano ke ne akoako tā piano ai mo e niʻihi kehé. Na‘á na fie akoʻi ha kakai tokolahi ki hono tā e pianó.

Na‘e talanoa ʻa e pīsope ki ha niʻihi. Ne fakalea foki mo Palōfita ki ha niʻihi. Naʻe talanoa mo e fāmili ‘o Palōfitá ki he kakaí. Ne ʻikai fuoloa kuo talanoaʻi he uōtí kotoa fekau‘aki mo e ngaahi lēsoni ako tā pianó. Na‘e pehē foki mo e niʻihi kehé (ʻikai kau ʻi he uōtí).

Naʻe talaange ʻe Palōfita ki he pīsopé, “Ko e tokolahi ‘o hoku ngaahi kaungāmeʻa ‘oku ʻikai ke nau mēmipá ʻoku nau fie ako foki mo kinautolu.”

“‘Oku talitali lelei mo kinautolu,” na‘e pehē ange ʻe he pīsopé. “E ʻoatu ʻe he ongo faifekaú ha tohi pea tokoniʻi koe ke ke ako ʻa e ngaahi lēsoní. Pea hili ho‘o akó, te ke lava leva ke tokoni kia naua ke ako‘i ʻa e kakai kehe kotoa pē.”

“Ko ‘eku taumuʻa hono uá ia!” Naʻe talaange ʻe Palōfita.

Ne ʻikai fuoloa kuo ako tā piano ‘a Palōfita mo e ongo faifekaú. Na‘á ne saiʻia ke ako ki he ʻuhinga ʻo e ʻū nota takitaha mo fanongo ki hono fakatahaʻi honau ongó ke faʻu ʻaki ha hivá. Na‘e ako tā piano foki mo ha toko ua ʻo hono ngaahi kaungāme‘a mei he lotú, Kelivini mo ʻAlekisānita. Hili ha māhina ‘e taha, kuo kamata faiako tā piano foki ʻa e kotoa ʻo e tamaiki tangata ʻe toko tolú.

ʻI he ‘aho kotoa pē, ne faiakoʻi ai ʻe he tamaiki tangatá ha ʻū kalasi tā kīpooti ʻi he fale ʻo e Siasí. ‘I he kamataʻangá na‘e meimei ke ʻi ai ha kau ako ʻe toko 10, pea hiki hake ʻo toko 20, pea mei ai ki he toko 50!

“ʻOku fakafiefia ʻeni!” Naʻe talaange ʻe Kelivini ʻi ha ʻaho ʻe taha hili e ʻosi ‘a e kalasí.

“‘Oku ou tui ʻoku hōifua ‘a e Tamai Hēvaní koeʻuhi ‘oku tau tokoniʻi ‘a e niʻihi kehé ke ako,” Na‘e pehē ange ʻe ʻAlekisānita.

Na‘e kamo pē ʻa Palōfita. Kuo ʻosi tokoniʻi heʻene taumuʻá ʻa e kakai tokolahi.

Ka na‘e ʻi ai ha me‘a ʻe taha ne fiefia ai ʻa Palōfita. ʻI hono akoako tā ʻe he kau ako ne ʻikai mēmipá ʻa e ʻū hiva Palaimelí, ne nau ako foki kau ki he Tamai Hēvaní. Naʻe kole ange hanau ni‘ihi kia Palōfita pe ʻe lava ke nau ako lahi ange fekauʻaki mo e Siasí.

Pea ko hono mo‘oní, ko e niʻihi ‘o e kakai naʻe ʻuluaki ako kau ki he Siasí koeʻuhi ko e ngaahi lēsoni ako tā pianó ne nau iku ʻo papitaiso.

“ʻI he ngaahi fakataha ʻi he taimi ní,” ʻoku pehē ‘e Palōfita, “ʻoku mau kau fakataha kotoa pea hivaʻi e ngaahi hiva ‘oku mau saiʻia aí.”

Paaki