2023
Ngaahi ʻEkitivitī Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú
Mē 2023


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú Ngaahi ʻEkitivitī,” Ko e Kaumeʻá, Mē 2023, 10–11.

Ngaahi ʻEkitivitī Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Ki he efiafi ʻi ʻapí, ako folofolá, pe ke maʻu ai ha fiefia!

Ko Hono Fakahaaʻi ʻo e Loto Houngaʻiá

ʻĪmisi
Sēini ngaohi mei he laʻipepá

Ngaahi tā fakatātā ʻa Katy Dockrill

Ki he Luke 12–17; Sione 11

Talanoá: Lau ʻa e talanoa “Ko ha Tangata Loto-Houngaʻiá” ʻi he peesi 46. Te ke fakahaaʻi fēfē ʻa e loto-houngaʻiá?

Hiva: “Fakafetaʻi ʻe Tamai” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 15)

ʻEkitivitī: Kosikosi ha laʻipepa ʻe 10. Tohiʻi ʻi he laʻipepa takitaha ha meʻa ʻe taha ʻokú ke houngaʻia ai. Pelu fakafuopotopoto e ʻū laʻipepá pea kuluuʻi pe tepiʻi fakataha e ongo ngataʻangá ke faʻu ha sēini. Tautau hoʻo seini houngaʻiá ʻi ha feituʻu te ke toutou sio ai ki ai.

Ngāue Tokoni ʻa e Fuʻu Toʻa

ʻĪmisi
Ko ha kiʻi tamasiʻi ʻi ha vala ʻo ha fuʻu toʻa (superhero) ʻoku tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ha fefine matuʻotuʻa ange mo hono tokotokó

Ki he Mātiu 19–20; Maʻake 10; Luke 18

Talanoá: Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku totonu ke tau tokoni ki he kakai faingataʻaʻiá (vakai, Maʻake 10:17–22). Lau ʻa e “Ko e Lulú mo e Tofuaʻa ʻŌkaá” ʻi he peesi 8 ke ʻiloʻi e founga naʻe muimui ai ha kiʻi tamasiʻi ko Tieta kia Sīsū.

Hiva: “Tauhi ʻa e Ngaahi Fekaú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 68-69)

ʻEkitivitī: ʻAlu ki he peesi 12 pea hoko ko ha fuʻu toʻa ngāue tokoni!

Ko e Fuʻu ʻAkau ʻoku Fakafanongó

ʻĪmisi
Ko ha kiʻi leka ʻokú ne fakaʻilongaʻi hono nimá ʻi ha laʻipepa

Ki he Mātiu 21–23; Maʻake 11; Luke 19–20; Sione 12

Talanoá: Naʻe fie mamata ʻa Sākeasi kia Sīsū, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo sio ʻi he fuʻu tokolahi ʻa e kakaí. Naʻe kaka ʻa Sākeasi ʻi ha fuʻu ʻakau koeʻuhí ke ne lava ʻo sio mo fanongo lelei ange kia Sīsū. (Vakai, Luke 19:2–8.)

Hiva: “Fakaongo ʻAki Hoku Lotó” (Music for Children, ChurchofJesusChrist.org)

ʻEkitivitī: Faʻu ha fuʻu ʻakau mei ha nima tā ʻi ha laʻipepa. Tā ho laʻinimá mo e foʻi nimá ʻi ha laʻipepa. ʻE hoko ho foʻi nimá ko e sinoʻi ʻakaú pea ko ho louhiʻi nimá ʻa e ngaahi vaʻá. Tohi pe tā ʻi he vaʻa takitaha ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakafanongo kia Sīsū.

Ko ha Faifekau ʻi he Taimí Ni

ʻĪmisi
Kakai ʻe toko fā ʻoku nau tangutu takai ʻi ha siakale pea fakaloloa honau vaʻé

Ki he Siosefa Sāmita–Mātiu 1; Mātiu 24–25; Maʻake 12–13; Luke 21

Talanoá: Naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi, kimuʻa peá Ne toe hāʻele maí, ʻe malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní kotoa (vakai Siosefa Sāmita—Mātiu 1:31). Te tau lava ʻo tokoni ke teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí ʻaki haʻatau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Hiva: “ʻOku Ou ʻAmanaki ʻe Ui Au Ke u ʻAlu ʻo Ngāue Fakafaifekau” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 91)

ʻEkitivitī: Faʻu ha pine hingoa fakafaifekau pē ʻaʻau! Hiki ho hingoá ʻi ha laʻipepa pea kosi ia. Tohiʻi ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ha meʻa ʻe taha te ke lava ʻo fai ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí ʻi he taimí ni. Pineʻi pe tepiʻi ho pine hingoá ki ho soté.

Ngāue Tokoni ʻa e Vaʻé

Ki he Mātiu 26; Maʻake 14; Sione 13

Talanoá: Naʻe fufulu ʻe Sīsū Kalaisi e vaʻe ʻo ʻEne kau ʻaposetoló (vakai, Sione 13:4–16). Naʻá Ne ʻofa ʻiate kinautolu mo loto ke tokoniʻi kinautolu. Naʻe folofola ange ʻa Sīsū ke nau muimui ʻi Heʻene tā sīpingá mo fetokoniʻaki.

Hivá: “‘Pehē kiʻi Vaitafé, ʻFoakiʼ” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 116)

ʻEkitivitī: Fakahoko e keimi tokoni ko ʻení. Tangutu e tokotaha kotoa pē ʻo fakaloloa honau vaʻé ʻi ha foʻi fuopotopoto. Fili ʻe ha taha vaʻinga ha mataʻifika. Kamata mei he vaʻe pē ʻoʻoná, ʻe tuhu e tokotaha vaʻingá ki he vaʻe takitaha ʻi he siakalé mo lau fakaholomui mei he mataʻifika ko iá kae ʻoua kuo aʻu ki he “tahá.” ʻE mate leva ʻa e vaʻe ʻe fakaʻosi ki ai ʻa e “tahá”. Pea ʻe fili leva ʻe he taha vaʻinga ko iá ha mataʻifika pea lau fakaholomui. ʻE fili ʻe he tokotaha fakamuimui taha ʻoku toe hono vaʻé ʻi he siakalé ha ʻekitivitī ngāue tokoni ke fai ʻe he kulupú.

Paaki