2022
Ko e Liliu e Loto ʻo Feletí
ʻEpeleli 2022


“Ko e Liliu e Loto ʻo Feletí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2022.

Ko e Liliiu e Loto ʻo Feletí

Naʻe kamata kotoa ia ʻaki ha kiʻi fakaafe faingofua ʻi ha pōpoaki he telefoní.

ʻĪmisi
talavou

ʻI he taʻu 14 ʻa Feletí, naʻá ne fakakaukau naʻá ne ʻiloʻi e meʻa naʻá ne fie maʻu ʻi he moʻuí, pea naʻe ʻikai kau ai e tui fakalotú. Naʻá ne talaange ki hono fāmilí ʻoku ʻikai ke ne fie ʻalu ki ha faʻahinga siasi.

ʻĪmisi
matātahi

Naʻá ne nofo ʻi he kolo fakaʻofoʻofa ko Seni Petelō Sulá, ʻi Honitulasi. Ko e ngaahi ʻekitivitī naʻá ne saiʻia taha aí ko e mūsiká, hulohulá, soká, volipoló, kakaú, mo e lue laló. Naʻá ne fakaʻaongaʻi e konga lahi hono taimí ki hono lau e ngaahi tohi filōsefá mo ʻeva mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe ngāue ʻa Feleti ke maʻu ha maʻuʻanga moʻui ʻi he faitoʻó, pea naʻá ne loto pē ke fiefia ʻi he moʻuí.

ʻĪmisi
talavou ʻoku vaʻinga soka ʻi he matātahí

Naʻe pehē ʻe Feleti ko ha taʻu 14 siokita ia—naʻá ne fakakaukau pē kiate ia. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u tokanga ki hoku fāmilí pe ko ʻenau ngaahi fiemaʻú. Naʻá ku faʻa kē lahi mo ha taha ne u tokoua ʻaki.”

Ka ʻi ha Sāpate ʻe taha, naʻe liliu taʻe-ʻamanekina e moʻui ʻa Feletí. Lolotonga ʻene taʻeoliʻia ʻi ʻapí, naʻe text ange hono kaungāmeʻa ko ʻIsaiasí he telefoní ʻo ʻeke ange pe ʻokú ne fie ʻalu mo ia ki heʻenau lotú. Ko e fuofua taimi ia naʻe ʻaʻahi ai ʻa Feleti ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe fakaafeʻi leva ia ʻe ʻIsaiasi ke ʻalu ki he seminelí, pea naʻá ne saiʻia ʻaupito ai.

ʻOku pehē ʻe Feleti, “Naʻá ku ongoʻi ha meʻa ʻi hoku lotó naʻá ne talamai naʻá ku ʻi he feituʻu totonú, mo e kakai totonú, pea mo e siasi totonú.”

Hili ha taimi nounou mei heʻene fuofua ʻalu ki he seminelí, naʻá ne kau ki he Siasí. Pea hili pē , naʻe kamata ke ne fakatokangaʻi ha ngaahi liliu taʻe-ʻamanekina ʻiate ia.

Mei he Siokitá ki he Taʻesiokitá

ʻOku pehē ʻe Feleti, “Naʻá ku fakalakalaka mei ha talavou taʻu 14 teʻeki matuʻotuʻa naʻe fie angatuʻu pē, ki ha talavou naʻá ne maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá. Naʻe fakatokangaʻi foki ia ʻe hoku fāmilí.”

Naʻe ʻikai toe kē ʻa Feleti mo e taha naʻá ne tokoua ʻakí. Ka, ʻokú ne feinga he taimí ni ke kumi ha ngaahi founga ke tokoni ai ki ai hangē ko hono ngaohi haʻane meʻatokoni hoʻatā, fakamaʻa hono lokí, pe fehuʻi ange pe ʻokú ne fie maʻu tokoni. Neongo e ngaahi liliu lelei ʻi he moʻui ʻa Feletí, ka naʻe loto mamahi ha niʻihi ʻo hono fāmilí ʻi heʻene fuofua kau ki he Siasí.

ʻOku pehē ʻe Feleti, “Naʻe ʻikai ke u teitei tuku ke liliu ʻe heʻenau fakamatalá ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo e Siasí. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito naʻe ʻikai teitei mole ʻeku tuí. Ka, naʻe tupulaki ia ʻo toe lahi ange. ʻOku tali ʻe hoku fāmilí he taimí ni ʻeku tuí koeʻuhí kuo nau mamata ki heʻeku sīpingá mo ʻeku liliú.”

Kuo ʻi ai foki mo ha ngaahi liliu lahi kehe ʻi he fāmili ʻo Feletí. ʻOku tali ʻe heʻene faʻeé he taimí ni ʻa e ngaahi lēsoni mei he kau faifekaú, pea ʻokú ne fie papitaiso!

ʻĪmisi
fāmilí

ʻOku pehē ʻe Feleti, “ʻOku talaʻofa mai ʻa e Tamai Hēvaní ko e taimi te tau feinga aí, te tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí. Ka ʻoku ʻi ai pē ʻa ʻEne taimi. Ko e meimei taʻu ʻeni ʻe fā pea toki fie papitaiso ha taha ʻo hoku fāmilí. Kuo ʻikai faingofua kiate au. Kuo ʻahiʻahiʻi au ke u fakakaukau ʻoku loi ʻa e Siasí. Ka ʻi heʻeku fehuʻi ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo hono moʻoni ʻo e Siasí, kuó u maʻu ʻeku fakamoʻoní, ʻa ia ʻokú ne pukepuke au ke u mālohí.”

ʻĪmisi
fāmilí

Ngaahi Fāmili Taʻengatá

ʻOku pehē ʻe Feleti ko e tāpuaki lahi taha kuó ne maʻu talu mei heʻene kau ki he Siasí ko e ʻilo ko ia ʻe lava ke fakataha ʻo taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí. Hili ha taʻu ʻe taha mei he kau ʻa Feleti ki he Siasí, naʻe mālōlō ʻene kui tangatá. ʻOku pehē ʻe Feleti, “Naʻá ku ʻofa lahi ʻiate ia. Ko e taha ia ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi taha kiate aú. Naʻá ku ongoʻi taʻe-pauʻia moʻoni fekauʻaki mo e feituʻu te ne ʻalu ki ai ʻi he moʻui ka hokó.”

Naʻe talanoa ange ha taha ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he lotú fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí pea mo e founga te ne lava ai ʻo fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé maʻa ʻene kui tangatá. Naʻe kamata ngāue ʻa Feleti ki heʻene hisitōlia fakafāmilí, pea naʻá ne ʻalu ki he temipalé ʻo papitaiso maʻa ʻene kui tangatá.

ʻOku pehē ʻe Feleti, “ʻOku ou tui ʻi heʻeku mate pea fou atu ʻi he veilí, te ne talitali au. ʻOku ʻikai ngata e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he moʻuí ni. ʻOku ou ʻilo he taimí ni kapau ʻe mālōlō ʻeku ngaahi kuí pe mātuʻá, ʻoku mau maʻu e faingamālie ke mau toe fesiofaki ʻi he moʻui ka hokó. Te mau hoko ko ha fāmili taʻengata.”

ʻĪmisi
talavou mo ha laʻitā kuo fakaʻesia

Kātaki ki he Ngataʻangá

ʻOku fehangahangai ha toʻu tupu tokolahi ʻi Honitulasi mo e ngaahi faingataʻa ʻo hono ʻākilotoa ʻe he faitoʻo kona tapú mo e tōʻonga fakakengí. ʻOku maʻu ʻe Feleti ha mālohi ʻi he fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tokoni e tokanga taha ki he ngaahi tāpuaki ko iá ke ne kātaki.

ʻĪmisi
talavou

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku ako ʻi he seminelí fekauʻaki mo e vakai ki he meʻa kotoa pē ʻi he moʻuí ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá. Naʻe liliu ai ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakakaukau he taimí ni ki he ngaahi lelei ʻe ʻomi ʻe he ngāue fakafaifekau taimi kakató ki heʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻilo kapau te u moʻui taau, te u maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi. ʻOku ou fakakaukau ki heʻeku fānau he kahaʻú. Te nau lava ʻo ʻiloʻi naʻe hoko ʻenau tamaí ko ha faifekau, pea ʻi heʻeku fakaafeʻi kinautolu ke nau ngāue fakafaifekaú, te nau fakafalala ki heʻeku sīpingá.”

ʻĪmisi
fāmilí

ʻOku loto foki ʻa Feleti ke kātaki [ki he ngataʻangá] ʻa e toʻu tupu kehé ʻi heʻenau tuí. Ko ʻene lea ʻeni kiate kinautolú:

“Feinga pē, pea kole ki he Tamai Hēvaní ke fakafonu koe ʻaki ʻa e tuí mo e mālohí ke ʻoua naʻá ke teitei foʻi. ʻOua naʻá ke tuku pē hoʻo fakamoʻoní ʻiate koe. Vahevahe maʻu pē ia mo ha taha: ha kaungāmeʻa, kaungāʻapi, taha ʻokú ke tokoua ʻaki—tatau ai pē pe ko hai—pea te ke sio ki ha niʻihi kehe ʻoku kamata ke nau mahuʻingaʻia ʻi he siasí. Ko e meʻa ia naʻe hoko kiate aú. ʻOku kehekehe pē ʻa e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu takitaha. ʻOua ʻaupito naʻá ke teitei foʻi. Kātaki ki he ngataʻangá, pea ʻe foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo totongí ʻi he taimi totonú.”

Paaki