2022
Mītia Fakasōsialé: Mālohi ke Liliu e Moʻuí
ʻEpeleli 2022


“Mītia Fakasōsialé: Mālohi ke Liliu e Moʻuí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2022.

Mītia Fakasōsialé: Mālohi ke Liliu e Moʻuí

Ko e moʻoni, ʻoku fakalata ke sio pe ko e hā e meʻa ho ngaahi kaungāmeʻá ʻoku faí. Ka ʻe lava ʻe hoʻo fakaʻaongaʻi e mītia fakasōsialé ʻo liliu e moʻuí.

ʻĪmisi
tokotaha ʻokú ne fakaʻaongaʻi e telefoni fakaonopōní

Kuó ke fakakaukau nai ki he founga naʻe ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e tekinolosia kuo faʻu ʻe he kakaí ke fakavaveʻi ʻEne ngāué?

Fakakaukau ki he mana ʻo e vakapuná. ʻOku lava e kau faifekau ʻa e ʻEikí he taimí ni ʻo aʻu ki he tuliki kotoa pē ʻo e māmaní ʻi ha ngaahi lau houa pē. Fēfē nai ʻa e telefoni fakaonopōní? Ko e fuofua kau faifekaú naʻa nau lava pē ʻo aʻu ki he kakai naʻa nau ʻi he loki tatau. Ka ʻe lava ke hoko ha telefoni ʻoku fehokotaki ki he mītia fakasōsialé ko ha meʻangāue ke vahevahe he taimi pē ko iá ʻa e ongoongoleleí ki ha kakai taʻe-fakangatangata.

Kuo hanga ʻe ha mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi ʻo fakalakalaka hono fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fakasōsialé ke tokoni ki he kau faifekaú mo e kāingalotú ke nau aʻu ki ha fānau tokolahi ange ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi e mītia fakasōsialé, ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni te ke lava ʻo muimui ki ai ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻI hoʻo laú, fakalaulauloto ki he founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e mītia fakasōsialé ke tokoni ʻi he ngāue mahuʻingá ni.

Vahevahe ʻa e ʻUhinga ʻOkú ke Fiefia Aí

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa ʻEsilī Sitetí, naʻá ne fetuʻutaki mo ha finemui naʻe fetuʻutaki ange kiate ia koeʻuhí naʻá ne saiʻia ʻi he ʻū tā ʻo hono fāmili fiefiá. “Naʻe lava ke ne tala mei heʻeku peesi fakafoʻituituí naʻe mahuʻinga ʻa e ʻOtuá kiate au. Naʻá ne ongoʻi naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe makehe ʻi hoku fāmilí. Naʻá ne talamai naʻa mau fofonga fiefia ʻaupito pea ko ha meʻa ia naʻá ne fie maʻu. Naʻá ne saiʻia he meʻa kotoa pē ne ma akoʻí, pea naʻe papitaiso ia.”

ʻAhiʻahi Fakahoko Ia:

  • Kapau ʻokú ke saiʻia moʻoni ʻi ha meʻa, te ke fie vahevahe ia mo e niʻihi kehé. Kamata ʻaki hano fakatupulaki hoʻo ʻofa ki he ongoongoleleí pea vahevahe leva ʻa e ʻuhinga ʻokú ke fiefia ai ʻi aí.

  • Vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke houngaʻia aí pea fakakau ai ha ʻū tā.

  • Vahevahe ha ngaahi fakamatala ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe, mahalo mei hoʻomou kau faifekau fakalotofonuá pe ko e Kau Taki Māʻolungá.

Faitotonu pea Mohu Founga

ʻOku faʻa lava e kakaí ʻo tala pe ʻoku fakamātoato mo moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke tohí. ʻI heʻetau tohi ʻaki e Laumālié, te tau lava ʻo ueʻi ha ngaahi loto tokolahi.

Naʻe tohi ʻe ha ʻeletā ʻi Niu ʻIoke ha talanoa fakataautaha ongo moʻoni. Naʻe sio ha taʻahine ʻi he tohí pea fetuʻutaki mo e kau faifekaú. Naʻe tokoni e fakamoʻoni loto-moʻoni ʻa e ʻeletaá ke ne fili ai ke papitaiso.

Naʻe tuʻuaki ʻe ha kau faifekau ʻi Nuʻusila ha ngāue tokoni taʻetotongi ʻi he Facebook. Naʻa nau fuʻu femoʻuekina ʻaupito ʻi he ngāue tokoní pea naʻa nau ʻasi ai ʻi ha ongo nusipepa fakalotofonua.

ʻOku faʻu ʻe he kau faifekau ʻi Lomēniá ha ngaahi tuʻuaki ki he lotu taʻetotongi. ʻOku fakahū mai ʻe he kakaí honau fiká, pea fetuʻutaki e kau faifekau ʻi honau koló kiate kinautolu ʻo fakamatalaʻi ange ʻa e lotú, pea nau lotu fakataha.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Mesi Soleniseni, “Kuó u fakahoko ha ngaahi lotu mo ha kakai ʻa ia ne fuʻu ongo mālohi ʻaupito ai ʻa e Laumālié. ʻOku fakaofo ke tā ki he kakai kotoa ko ʻení pea lotu fakataha mo kinautolu.”

ʻAhiʻahi Fakahoko Ia:

  • Vahevahe ha aʻusia pe potufolofola naʻá ne ʻomi ai koe ke ke ofi ange kia Kalaisi.

  • Tuku hake ha ngaahi vitiō ʻo hoʻo ngaahi taukei mūsiká, ʻātí, sipotí, pe feimeʻatokoní pea fakafekauʻaki kinautolu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni faingofua ʻo e ongoongoleleí pe folofolá.

Tokanga Taha ki hono Tokoniʻi e Tokotahá

Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻEsitoni Peti, “Naʻá ku kau ki ha kulupu faka-Kalisitiane ʻi he Facebook peá u tohi fekauʻaki mo hono ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ne u maʻu ha tohi ʻe 200 ʻi loto ʻi he houa ʻe 24. Naʻe ʻi ai ha tohi ʻe taha naʻá ku mahuʻingaʻia ai. Naʻá ku tohi ki ai fakafoʻituitui, peá ne talamai naʻe ʻikai ke ne taau ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku fakamatala ange fekauʻaki mo e Fakalelei taʻe-fakangatangata ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe faifai pē peá ne papitaiso. Fakamoʻoni ʻi hoʻo ʻakauni mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi pe ko hai ʻoku fie maʻu ke fanongo ki aí.”

ʻAhiʻahi Fakahoko Ia:

  • Fakakaukau ke ke tohi fakafoʻituitui ki ho ngaahi kaungāmeʻá ke nau tali ʻenau ngaahi fehuʻí mo e tohí. Vahevahe mo kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo nau tokoniʻi koé.

  • Fokotuʻu ange ke ke tali ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí ʻi ha tohi.

  • Fakaafeʻi fakataautaha ho ngaahi kaungāmeʻá ki he seminelí mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí.

ʻĪmisi
talavou ʻoku tā kītā

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ou tui kuo hokosia e taimi kiate kitautolu ko e kau ākonga ʻa Kalaisí ke tau fakaʻaongaʻi lelei ange mo ola lelei ange ʻa e ngaahi meʻangāue fakalaumālie ko ʻení ke … malanga ʻaki ʻa hono moʻoni ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. …

“… ʻOku ou naʻinaʻi kiate kimoutolu ke fakafonu ʻa māmani ʻaki e ngaahi pōpoaki ʻoku fonu ʻi he māʻoniʻoní mo e moʻoní—ko e ngaahi pōpoaki ʻoku moʻoni, langaki moʻui, mo taau mo hono vīkivikiʻi.” 1

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Lōmakiʻi ʻa Māmani Fakafou ʻi he Mītia Fakasōsialé,” Liahona, ʻAokosi 2015, 50, 53.

Paaki