2022
Kaveinga ʻo e Fakamatalá
ʻEpeleli 2022


“Laka Atu ki Muʻa ʻi he Falala ki he ʻEikí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻEkesōtosi

Laka Atu ki Muʻa ʻi he Falala ki he ʻEikí

ʻI he taimi ʻokú ke falala ai ki he ʻEikí, te ke maʻu ʻEne tokoní he ʻaho takitaha.

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku lue ʻi he kelekele mōmoá ʻi ha tahi kuo fakamavaeuaʻi

Fakakaukauloto naʻá ke ʻi ai mo Mōsese ʻi heʻene tataki e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipité pea mei he ngaahi haʻi ʻo e nofo pōpulá. Lolotonga hoʻomou nofo kemi ʻi he veʻe Tahi Kulokulá, ʻokú ke sio ki he kau tau ʻIsipité ʻoku nau tulimui atu ʻi heʻenau salioté. Kuo fekauʻi atu kinautolu ʻe Felo ke tulimui atu kiate kimoutolu

ʻOku ʻi muʻa ʻa e Tahi Kulokulá. ʻOku ʻi homou tuʻá ʻa e kau tau ʻa Feló. ʻOku ʻākilotoa kimoutolu!

ʻOku ilifia e tokolahi ʻoku nau hahaʻo takai ʻiate koé. ʻOku nau pehē naʻe mei lelei ange ke nau nofo ʻi ʻIsipite ʻi haʻanau mate ʻi he toafá. ʻOkú ke fanongo ki he talaange ʻe Mōsese ki he taha kotoa ke nau falala “ʻe tau ʻa [e ʻEikí] maʻamoutolu” (ʻEkesōtosi 14:14).

ʻOku puke leva ʻe Mōsese hono tokotokó ʻo mafao atu hono nimá ki he Tahi Kulokulá. Fakafokifā pē, kuo mavaeua ʻa e vaí, ʻo fakaʻatā koe mo e fānau kotoa ʻo ʻIsilelí ke mou lue atu ʻi he kelekele mōmoá, (vakai, ʻEkesōtosi 14:16–22). Kuo tofa ʻe he ʻEikí ha hala ke mou hao ai.

Ko hono fakamavaeuaʻi ʻo e Tahi Kulokulá ko e taha ia ʻo e ngaahi mana fakaofo taha ʻi he Tohi Tapú. Naʻe lava ʻe Mōsese ʻo fakahoko ʻa e mana ko ʻení koeʻuhí naʻá ne falala ki he ʻEikí. Fakakaukauloto ki he meʻa te ke lava ʻo fakahoko ʻi hoʻo fai e meʻa tatau!

Ko e Mālohi ʻo e Falalá

Mahalo he ʻikai ui kitautolu ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa naʻe fepaki mo Mōsesé, ka ʻe kei ʻi ai pē hotau ngaahi faingataʻa makehe. ʻOku tatau pē ʻa e tali ki hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo ia naʻe fakahoko kia Mōsesé: falala ki he ʻEikí.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese ko e ʻEikí pē te Ne lava ʻo fakahaofi e fānau ʻa ʻIsilelí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻeni koeʻuhí naʻá ne maʻu ha ngaahi aʻusia ʻi he ako ke falala ki he ʻEikí kimuʻa ʻi heʻene moʻuí (vakai, ʻEkesōtosi 1:12; 3:2–10; 7–11).

Fakakaukau ki he ngaahi aʻusia kuó ke maʻu pe ko ha niʻihi kehe ʻokú ke ʻilo ne nau aʻusia ʻo fakahaaʻi atu te ke lava ʻo falala ki he ʻEikí. ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi meʻa ko iá ke ke tui kiate Ia he taimí ni. Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe niʻihi ʻe lava ai hoʻo falala ki he ʻEikí ʻo tokoniʻi koe ʻi hoʻo foua ʻa e ʻaho takitaha.

Falala ʻe Lelei ʻa e Meʻa Kotoa

ʻE lava ke faingataʻa e falala ki he ʻEikí he taimi ʻe niʻihi, tautautefito ki he taimi ʻoku ʻikai ke ke lava ai ʻo sio ki he meʻa ʻe hokó. ʻOku fakalotolahiʻi kitautolu ʻi he ngaahi momeniti pehení ke tau “fekumi faivelenga, lotu maʻu ai pē, pea loto-tui, pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ko hoʻomou leleí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24). Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Kēliti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku moʻoni ʻeni he ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi “ʻa e founga ʻe lava ke ngāue fakataha ai ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻokú Na ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei kiate kitautolú.” 1

Falala ki he Fakahaá

Naʻe ʻiloʻi fēfē nai ʻe Mōsese ʻa e meʻa ke faí ʻi he taimi naʻe ʻākilotoa ai ia mo e fānau ʻa ʻIsilelí? ʻOku akoʻi ʻe he folofolá naʻe hoko ia ʻi he “laumālie ʻo e fakahaá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:3). Te tau lava ʻo hangē ko Mōsesé, ʻo falala ki he ngaahi ueʻi mo e tataki fakalaumālie ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni te tau lava ʻo “maʻu ha tataki mo ha fakahinohino, pea maʻu ha fakatokanga fekauʻaki mo e fakatuʻutāmakí mo e ngaahi meʻa te nau tohoakiʻi ʻetau tokangá, pea ke tau malava ʻa e ngaahi meʻa he ʻikai pē ke tau lava ʻo fai ʻiate kitautolú.” 2

Fakahoko e Fuofua Foʻi Laká

Naʻe fakahaaʻi ʻe Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsilelí ʻenau falala ki he ʻEikí ʻi heʻenau ngaahi fuofua laka atu ki he kelekele mōmoa naʻe ʻi ai ʻa e tahí.

ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau falala ki he ʻEikí ʻi heʻetau maʻu ʻa e loto-toʻa ke fai ʻa e meʻa ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻuhinga ia ke tau “lue ki he ngataʻanga ʻo e māmá, pea kiʻi laka atu ʻi he fakapoʻulí; pea ʻe toki hā mai leva ʻa e māmá ke huluhulu atu ho halá.” 3

Manatuʻi ʻa e Ngāue Maʻongoʻonga ʻoku Fakahoko ʻe he ʻEikí Maʻaú

Hili e aʻusia naʻe maʻu ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá, naʻa nau “mamata … ki he ngāue lahi ko ia, ʻa ia naʻe fai ʻe [he ʻEikí] … ʻo tui ki [he ʻEikí], mo ʻene tamaioʻeiki ko Mōsesé” (ʻEkesōtosi 14:31). Meʻapangó, he naʻe ngalo ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he fakalau atu ʻa e taimí. ʻOku ʻikai feʻunga ia ke mamata pē ki he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí; ʻoku fie maʻu foki ke tau manatuʻi ʻa e meʻa kuó Ne fakahoko maʻatautolú. ʻI heʻetau fai iá, te tau maʻu ai ʻa e tui ke toe falala kiate Ia.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gerrit W. Gong, “Be Not Afraid—Believe Our Lord Jesus Christ,” New Era, July 2019, 4.

  2. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Konifelenisi lahi ʻEpeleli 2018 (Liahona pe Ensign, Mē 2018, 94).

  3. Harold B. Lee, ʻi hono toe fakalea ʻe Boyd K. Packer ʻi he, “The Edge of the Light,” BYU Today, Mar. 1991, 23.

Paaki