2022
Ko ha Faingamālie ke Ako mo Tupulaki Fakataha
ʻEpeleli 2022


“Ko ha Faingamālie ke Ako mo Tupulaki Fakataha,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2022.

Tokoni ʻo e Moʻuí

Ko ha Faingamālie ke Ako mo Tupulaki Fakataha

Te tau lava ʻo ako ha meʻa lahi mei he ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻo e kakai ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó.

ʻĪmisi
tuofefine mo e tuongaʻane

Hili ha ʻaho faingataʻa ʻi he akó, naʻe faifai pea aʻu ʻa Lusi S. (13, mei ʻIutā, USA) ki ʻapi. Naʻe fakatokangaʻi ʻe hono tuongaʻane ko Tēvitá (12) naʻá ne lotomamahi.

“Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Tēvitá. “ʻOkú ke SAI PĒ?”

Naʻe hoko e hohaʻa ʻa Tēvitá ko ha meʻa mahuʻinga kia Lusi. ʻOku pehē ʻe Lusi, “Naʻá ku ongoʻi fiemālie ange. “ʻOku ʻotīsimi (autism) ʻa Tēvita, pea ʻokú ne faʻa tokanga taha pē ki he meʻa ʻokú ne mahuʻingaʻia aí, ka ʻi he taimi ʻokú ne sio ai ki ha taha ʻoku loto mamahi pe taʻelata, te ne ʻalu kiate kinautolu. ʻOkú ne tokanga ʻaupito ki he kakai kehé. ʻOku pehē pē hono natulá—ʻoku ʻulungaanga lelei, moʻoni, mo faitotonu.”

ʻOku ʻiloʻi ʻe he ngaahi tokoua mo e tuofāfine hangē ko Lusí ʻe lava ke faingataʻa ʻa e tupu hake mo ha tokoua pe tuofefine ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó, ka ʻoku nau ʻiloʻi foki hono leleí. Pea ʻoku nau ʻilo ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻe lava ʻo maʻu aí. Te nau lava ʻo akoʻi lahi kitautolu. Lau ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi meʻa kuo ako ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi tokoua mo e tuofāfine ko ʻení ʻe ala tokoni atu foki kiate koé.

Feinga Moʻoni ke ke Maheni mo Kinautolu

ʻOku ʻi ai e tuongaʻane ʻo ʻAnela (14), Saio (11), mo e tokoua ʻo Taniela (10) mei he ʻOtu Filipainí ko Pieni (12), ʻa ia ʻoku mahaki tete. ʻOku nau lau ko ha tokotaha makehe ia ʻoku ʻi ai hono ngaahi mālohinga. ʻOku nau fakaʻamu ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa Pieni ʻo hangē ko ʻenau ʻilo iá.

ʻĪmisi
fānau ʻoku nau tā ʻukulele

ʻOku pehē ʻe ʻAnela, “Ko e feituʻu ʻoku mau nofo aí, ʻoku ʻi ai ha kiʻi tafungofunga māʻolunga ʻoku ou ui mo hoku tokouá mo e tuongaʻané ko ha ʻmoʻunga.ʼ ʻOku mau saiʻia he heka pasikala hake he tafungofungá pea lova ki laló. ʻOku faingataʻaʻia ʻa Pieni ʻi he kaka ki ʻolungá, ko ia ʻoku mau tokoniʻi ia. Taimi ʻe niʻihi ʻoku siofi ia ʻe he kakaí. ʻOku ʻikai ke u saiʻia ai. Ka ʻoku hangē ʻoku ʻikai tokanga ʻa Pieni ia ki aí. ʻOkú ne malimali mo taʻataʻalo kiate kinautolu ʻi heʻemau fetaulakí.

“ʻOku ou fakaʻamu ʻe ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻi he taimi ʻoku nau sio ai kia Piení ʻokú ne anga fakakaumeʻa mo fiefia ʻi he feohi mo e kakai kehé. ʻOkú ne mā ʻi he kamatá, ka ʻoku fakalata ʻaupito e feohi mo iá ʻi he taimi ʻokú ne ongoʻi fiemālie aí. He ʻikai ke ne lava ʻo fai e meʻa ʻe lava ʻe he kakai moʻui leleí ʻo faí, ka ʻokú ne saiʻia ke ne ako. Kuó u ako meia Pieni ʻoku ʻikai totonu ke tau fuʻu hohaʻa ki he fakakaukau ʻa e tokotaha kotoa pē fekauʻaki mo kitautolú, pea ʻoku totonu ke tau angaʻofa ki he tokotaha kotoa pē.”

ʻOku Mahuʻinga ʻa e Faʻa Kātakí

ʻOku pehē ʻe Lusi, “ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke faʻa kātakiʻi ʻa Tēvita, tautautefito ki he taimi ʻoku ʻikai fanongo aí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo mapuleʻi, ko ia ʻoku ʻikai ke u fie ʻita lahi kiate ia, ka ʻoku ou fie fakapapauʻi foki ʻokú ne ako pea mahino kiate ia. ʻOku mahuʻinga ke potupotutatau. ʻOku tokoni ia ke u ʻiloʻi e founga ke tokoniʻi ai hoku tuongaʻané.”

Kuo ʻilo ʻe Saio ʻoku tokoni ʻa e faʻa kātakí ke ako ai ʻa Pieni. ʻOku pehē ʻe Saio, “ʻOku ou tokoni ke akoʻi ki hoku tuongaʻané ʻa e ʻalafapetí, ngaahi lanú, mataʻifiká, mo e fanga monumanú. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke ne ʻiloʻi ʻa e fanga monumanú. ʻOku ou ngāue pē mo ia, pea hili ha kiʻi taimi siʻi, ʻoku ou fakatokangaʻi kuó ne fakalakalaka. Te u talaange e hingoa ʻo ha monumanu, te ne tuhu ki ha laʻitā, pea ʻoku tonu ha niʻihi! ʻOku akoʻi au ʻe he sīpinga ʻa Piení ʻoku fie maʻu ha taimi ke ako ai ha ngaahi meʻa foʻou pea ʻe lava pē ke faingataʻa, ka ʻo kapau te ke faʻa kātaki pea hokohoko atu hoʻo akoakó, ʻe faifai pē pea tonu ia.”

Feinga Ke Fakakau Mai

ʻOku pehē ʻe ʻAnela, “ʻOku ou saiʻia he fakakaukau hoku fāmilí ki hoku tuongaʻané kimuʻa pea mau toki fai ha ʻekitivitī koeʻuhí ke ne fiefia foki mo ia.” ʻOku pehē ʻe Saio, “ʻOku mau fakakau foki ʻa Pieni ʻi he tokoni ʻi ʻapí. Te ne lava ʻo pelu ha niʻihi ʻo hono valá mo tafi ʻa e falikí.”

Kuo mamata foki ʻa Lusi ki he founga ʻoku hanga ai ʻe he kau faiako mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi he lotú ʻo ʻai ke ongoʻi lata ʻa Tēvitá. ʻOku pehē ʻe Lusi, “ʻOku fakaʻofoʻofa ke vakai ki he feinga ʻa e kakaí ke ako fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku saiʻia ai ʻa Tēvitá. ʻI he taimi ní, ʻokú ne saiʻia ʻaupito ʻi he Star Wars, pea ʻe fehuʻi ange e kāingalotu ʻo e uōtí fekauʻaki mo ia. ʻOku nau ʻiloʻi ko ha meʻa ia te ne loto fiemālie ke talanoa ki ai. ʻOku feinga ha taha ʻo ʻene kau faiakó ke fakakau ʻa e meʻa ʻoku saiʻia ai ʻa Tēvitá ʻi he ngaahi lēsoní ʻi ha faʻahinga founga pē. ʻOku tokoni ʻeni ke ne tokanga ange ʻi he kalasí.”

Mahalo ʻe ʻi ai ha taha ʻoku kehe hono fōtungá, tōʻongá, pe ngaahi meʻa ʻokú ne malavá, ka ʻoku tau kau kotoa pē. ʻOku lahi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau ongoʻi ʻoku nau kau mai pea mahuʻinga. Ko e lahi ange ʻetau feinga ke fai iá, ko e lahi ange ia ʻetau ako mo tupulakí.

ʻĪmisi
Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e tangata ne tukutukuhifo ki he falé

Kalaisi mo e Tangata Mahaki Teté, tā ʻe J. Kirk Richards

Paaki