2022
Founga ʻe 7 ʻe Lava ʻe he ʻEikí ʻo Fakahaofi Ai Koé
ʻEpeleli 2022


“Founga ʻe 7 ʻe Lava ʻe he ʻEikí ʻo Fakahaofi Ai Koé,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻEkesōtosi 7–20

Founga ʻe 7 ʻe Lava ʻe he ʻEikí ʻo Fakahaofi Ai Koé

Ako fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻe fitu mei he ngaahi founga lahi ʻe lava ke fakahaofi ai kitautolu ʻe he ʻEikí mei hotau ngaahi faingataʻaʻia fakaʻahó.

ʻĪmisi
finemui

ʻI hoʻo fehangahangai mo ha faingataʻa ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha founga ke fakaleleiʻi aí, ko e hā ʻokú ke faí?

ʻI he taimi naʻe ʻi ʻIsipite ai ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he kuonga muʻá, naʻa nau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi. Naʻa nau ngāue pōpula. Naʻe fakamālohiʻi kinautolu ke nau fai ha ngāue faingataʻa. Naʻe ʻikai haʻanau fakatuʻamelie ki ha moʻui ʻe lelei ange. Ko e hā leva naʻa nau fakahokó? “Naʻa nau tangi … ki he ʻOtuá” ke tokoni (ʻEkesōtosi 2:23).

Pea naʻe tali mai ʻe he ʻEikí. Naʻá Ne manatuʻi Hono kakai ʻo e fuakavá pea fekauʻi atu ʻa Mōsese ke tokoni ke fakatauʻatāinaʻi kinautolu. Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Mōsese ha ngaahi fakaʻilonga mo ha ngaahi meʻa fakaofo, ngaahi mahaki fakaʻauha mo ha ngaahi mana. Naʻe taimi lōloa e fakafefeka ʻe Felo hono lotó. Ka ʻi he hili ha ngaahi mahaki fakaʻauha fakalilifu, naʻe faifai peá ne tukuange ʻa e kau ʻIsilelí (vakai, ʻEkesōtosi 2–12).

Ka neongo hono fakatauʻatāinaʻi kinautolú, naʻe ʻikai ʻosi ai e ngaahi faingataʻaʻia ʻa e kakai ʻIsilelí. Naʻa nau fehangahangai hokohoko mo e ʻahiʻahí mo e palopalemá.

ʻI hono kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni, naʻe toutou feinga ʻa e ʻEikí ke akoʻi ha lēsoni faingofua ʻe taha: Kapau te ke falala kiate Ia, te Ne fakahaofi koe.

Founga Kehekehe ʻo e Fakahaofí

ʻOku maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke fakahaofi kitautolu mei he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá. Ka ʻoku lahi ʻEne ngaahi founga kehekehe ki hono fakahaofi kitautolú, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku tau ʻamanaki ki aí. Te tau lava ʻo ako mei he folofolá ha niʻihi ʻo e ngaahi founga kehekehe ʻo e fakahaofí.

Ko ha founga kehekehe ʻeni ʻe fitu naʻe fakahaofi ai ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese mo hono kakaí—mo e founga te Ne lava ʻo fakahaofi ai koé.

1
Fakavaivaiʻi ho lotó

Mahalo naʻe ʻikai faingofua ki he kakai ʻIsilelí ke nau tui naʻe fekauʻi mai ʻa Mōsese ʻe he ʻEikí. Ka kiate kinautolu naʻa nau ngāue ʻaki e tuí, naʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakamolū honau lotó ki he pōpoaki ʻa Mōsesé. (ʻOku tatau ʻeni mo e meʻa naʻá Ne fai maʻa Nīfaí koeʻuhí ke ne tui ki he ngaahi lea ʻa ʻene tamaí [vakai, 1 Nīfai 2:16]).

Mahalo ʻe faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke ke tui, mahino, pe tali ha meʻa kuo lea ʻaki ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. Ka ʻo kapau ʻokú ke loto fakatōkilalo mo fakamaatoato, ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahaofi koe mei he puputuʻú, loto ʻitá, mo e ʻitá ʻi hono fakavaivaiʻi ho lotó.

2
Ko hono fakavaivaiʻi e loto ʻo e niʻihi kehé

Hili hono fanauʻi ʻa Mōsesé, naʻe fakahā ʻe he feló ʻoku totonu ke tāmateʻi ʻa e tamasiʻi ʻIsileli kotoa pē naʻe fāʻeleʻi ʻi he taimi ko iá. Ka naʻe hao ʻa Mōsese koeʻuhí naʻe fakatētē ia ʻe heʻene faʻeé ʻi he vaitafé ʻi ha kato. Naʻe maʻu ʻe he ʻofefine ʻo Feló ʻa Mōsese pea naʻá na manavaʻofa ki ai, ko ia naʻá ne fakakaukau ai ke ohi ia ʻo hangē pē haʻane tamá. Naʻe fakamolū hono lotó. (Vakai, ʻEkesōtosi 2:1–10.)

Ko e taimi ʻe niʻihi ko kinautolu te nau lava ʻo fakamamahiʻi koé ʻoku nau fakaava honau lotó ʻo feʻunga pē ke ongo atu e leʻo ʻo e ʻEikí, ʻo ueʻi kinautolu ke nau maʻu e ʻaloʻofá. ʻE lava ke fakahaofi koe ʻe he ʻEikí mei he faingataʻá ʻaki hono tokoni ke fakamolū e loto ʻo e niʻihi kehé.

3
Ko hono foaki atu ha mālohí

ʻI he taimi naʻe fuofua kole ai ʻe Mōsese kia Felo ke tukuange ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe tali ʻe Felo ʻaki ʻene ʻoange ha ngaahi kavenga lahi ange ʻi he meʻa kimuʻá. Naʻe lāunga ha tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí, ka naʻa nau fua e ngaahi kavenga ko iá.

ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke hilifaki hoʻo ngaahi kavengá ʻiate Ia. Kapau te ke falala kiate Ia, te Ne lava moʻoni ʻo ʻai ke maʻamaʻa ange ʻa e ngaahi kavengá (vakai, Mōsaia 24:13–15). Te Ne lava ʻo fakahaofi koe mei he faingataʻa fakaesinó, fakaʻatamaí, pe fakaelotó ʻaki hono fakamālohia koe ke ke fuesia hoʻo ngaahi kavengá.

4
ʻOatu ha founga ke ke hao ai

Hili e ngaahi mahaki fakaʻauhá, naʻe faifai pea loto ʻa Felo ke tukuange ʻa e kau ʻIsilelí. Lolotonga ʻenau fonongá, naʻe liliu e fakakaukau ʻa Feló pea fekauʻi ha ngaahi saliote ke tuli mui ʻiate kinautolu. Naʻe maʻu kinautolu ʻe he ngaahi saliote ʻa Feló ʻi he Tahi Kulokulá, pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Mōsese ke fakamavaeuaʻi ʻa e ngaahi vaí. Naʻe fononga atu e kau ʻIsilelí ʻi he kelekele mōmoá. (Vakai, ʻEkesōtosi 14.)

ʻE lava ʻe he ʻEikí ʻo ʻoatu ha founga ke ke hao ai mei he ngaahi tūkunga faingataʻá. ʻOku moʻoni ʻaupito ʻeni ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ʻahiʻahí—te Ne tokoniʻi koe ʻo kapau te ke lotu kiate Ia (vakai, 1 Kolinitō 10:13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 95:1; ʻAlamā 13:28).

5
Ueʻi fakalaumālie koe ke ke maʻu ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki

Neongo naʻe hē holo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he toafá, ka naʻa nau faʻa tafoki kia Mōsese ke fakaleleiʻi ʻenau ngaahi palopalemá. Ka ʻoku hangē naʻe faʻa fakaʻamu ʻa Mōsese te nau lava ʻo ako ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie mei he ʻEikí ʻiate kinautolu pē (vakai, Nōmipa 11:29). Naʻe hoko ʻa Nīfai ko ha sīpinga lelei ʻi he meʻá ni. ʻI he taimi naʻe ʻikai ʻoange ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino fakaikiiki ki he founga hono fakaleleiʻi ʻo ha palopalemá, naʻe fakahoko leva ʻe Nīfai ʻa e meʻa naʻá ne lavá, ʻo fekumi ki ha fakahinohino mei he ʻEikí, pea maʻu ha ngaahi founga ne ueʻi ia ke fakaleleiʻi ʻaki (vakai, 1 Nīfai 16:18–32).

ʻE lava ke fakahaofi koe ʻe he ʻEikí mei he ngaahi palopalemá ʻaki hono ueʻi fakalaumālie koe ʻaki e ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻakí.

6
Ueʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé ke tokoniʻi koe

Hili e mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, naʻe ʻaʻahi atu ʻa Setelō ko e tamai ʻi he fono ʻa Mōsesé, kiate ia. Naʻe vakai ʻa Setelō ki he ʻomi ʻe he kakaí ʻa e fehuʻi mo e fakakikihi kotoa pē kia Mōsesé. Naʻá ne pehē ʻe fakatupu ongosia ʻeni kia Mōsese. Naʻá ne faleʻi ʻa Mōsese ke foaki ʻa e mafaí ki ha kau tangata kehe te nau lava ʻo tokoni kiate iá. Naʻe muimui ʻa Mōsese ki he faleʻi ko ʻení pea naʻe tāpuekina ai ia. (Vakai, ʻEkesōtosi 18:13–24.)

ʻOku faʻa ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kau faiakó, kau takí, kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, pe ngaahi kaungāmeʻá ke nau tokoniʻi koe ʻi he ngaahi faingataʻá. ʻE lava ke fakahaofi koe ʻe he ʻEikí mei hoʻo ngaahi palopalemá ʻaki hono ueʻi fakalaumālie e niʻihi kehé ke tokoni atu. (Pea ʻe lava ʻo ueʻi fakalaumālie koe ke ke hoko foki ko e tokoni ki he niʻihi kehé.)

7
Ko hono feau hoʻo ngaahi fiemaʻú ʻaki ha ngaahi mana

Naʻe lahi e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he toafá, kau ai e meʻakaí mo e vaí. Naʻe tokonaki ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi fiemaʻú ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Hangē ko ʻení, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e mana ke nau kai, ʻa ia naʻe hā ʻi he pongipongi kotoa pē (vakai, ʻEkesōtosi 16). ʻI he taimi naʻa nau fie maʻu ai ʻa e vaí, naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Mōsese ʻa e mālohi ke ʻoange ha vai ʻi ha mana—mei he maka fefeká (vakai, ʻEkesōtosi 15:23–26; 17:1–7).

Kapau te ke falala kiate Ia, ʻe lava ke fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana mo ʻoatu ʻa e meʻa ʻokú ke fie maʻú. Te Ne lava ʻo fakahaofi koe mei he veiveiuá, hohaʻá, mo e ilifiá ʻo fakafou ʻi Hono mālohi fakaofó.

Ko Hotau Haoʻangá.

ʻOku maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke fakahaofi kitautolu mei he ngaahi palopalema mo e ngaahi faingataʻa ʻi he ʻaho ki he ʻaho. ʻI heʻetau aʻusia fakaʻaho ʻa ʻEne fakahaofí, ʻoku tau fakatupulaki ai ʻetau tui ki Hono mālohi taupotu tahá ke fakahaofi kitautolu mei hotau ngaahi faingataʻaʻia lahi tahá: ʻa e angahalá mo e maté.

ʻI heʻetau manatuʻi ʻa e ʻEikí mo ʻEne fakahaofí, ʻokú Ne manatuʻi kitautolu. ʻOkú Ne ʻomi ha ngaahi fuakava ʻoku haʻi ai kitautolu kiate Ia mo tāpuekina kitautolu ʻaki ha tokoni mo ha mālohi lahi ange ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié. Ko Ia ʻa hotau Haoʻanga moʻoní.

Paaki