2023
Pitikoini, Pisa, mo e Fekumi ki he Fiefia ʻOku Tuʻuloá
Fēpueli 2023


“Pitikoini, Pisa, mo e Fekumi ki he Fiefia ʻOku Tuʻuloá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, Fēpueli 2023.

Pitikoini, Pisa, mo e Fekumi ki he Fiefia ʻOku Tuʻuloá

ʻOku ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fakatataua ʻa ia kuo teuteu ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú.

ʻĪmisi
pisa

Tā fakatātā ʻa Amber Day

Ki ha tokolahi, ʻoku siʻisiʻi ha ngaahi meʻa ʻoku ifo ange ʻi he pisá. Fakatatau mo e faʻahinga ʻokú ke filí, ʻe lava e pisá ʻo hoko ko ha faʻahinga meʻa pē ʻo fakatatau mo hoʻo fiemaʻú!

ʻE lava pē ke fakafifisi hoʻo pisá (tānaki atu pē ʻa e halapino pe polo fifisi). Te ne lava foki ʻo tokoniʻi koe ke ke kai hoʻo vesitapoló kapau te ke ʻai ai ha laʻiʻakau, onioni, mushroom, pe ʻōlive ʻuliʻulí. ʻI he lahi fau ʻa e meʻa ke fili mei aí—mei he pepaloní ki he fainaá—ʻe lava ke ifoʻia e meimei tokotaha kotoa pē he pisá.

Ka ko ha fehuʻi mahuʻinga ʻeni: te ke totongi nai ha $400 miliona (USD) ki ha foʻi pisa?

Ko e Pisa Totongi Mamafa ʻAupitó

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻe fakafetongi ai ʻe ha tangata ʻi Folōlita, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ha pitikoini ʻe 10,000, ko ha paʻanga fakaʻilekitulōnika, ki ha foʻi pisa ʻe ua. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻa e pitikoiní Naʻe feʻunga ʻa e fefakatauʻakí mo e $40. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe māʻolunga ʻaupito e mahuʻinga ʻo e pitikoiní. ʻI he ʻahó ni, naʻe mei fakamahuʻingaʻi ʻa e pitikoini ʻe 10,000 ko iá ʻi he meimei $400 miliona! Ko ia, kapau te ne fakaʻaongaʻi ha pitikoini ʻe 10,000 ke fakatau ʻaki ha foʻi pisa ʻe ua he ʻahó ni, te ne totongi ha $400 miliona—ki ha ongo foʻi pisa!

Kapau te ke vakai ki ai ʻi he founga ko iá, ko e ongo foʻi pisa totongi mamafa taha ia ʻi ha toe taimi. ʻOku ou ʻamanaki pē naʻá na ifo!

Sio fakalaka atu ʻi he taimí ni mo e lolotongá ni.

Kapau naʻe ʻilo ʻe he tangata ko iá ʻa e mahuʻinga ʻo e pitikoiní, ʻokú ke pehē naʻá ne mei fakafetongi ʻaki ia e ongo foʻi pisá? Ko e lēsoni maʻatautolú ʻoku ʻikai totonu ke tau tukuange ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá ki ha meʻa te tau fiemaʻu he taimí ni.

Ko e moʻui taʻengatá ʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻOku ʻikai ha pitikoini, pisa (ifo hangē ko iá), pe ko ha toe meʻa pē ʻe lava ʻo fakafehoanaki ki he meʻa kuó Ne teuteu maʻatautolú. Kuó Ne ʻosi talaʻofa mai ko e meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻú te tau maʻu ia kapau te tau faivelenga.

Ngaahi Fakaafe ki he Fiefia Tuʻuloá

ʻI ʻEpeleli 2020, naʻe fakafeʻiloaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha fakaʻilonga foʻou ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní “te ne fakamahinoʻi e tuʻunga mahuʻinga ʻo Sīsū Kalaisí ʻi Hono Siasí.” ʻI he lotomālié ʻoku ʻi ai ʻa e ʻEiki “toetuʻu, moʻuí ʻoku fakamafao atu Hono toʻukupú ke ʻōʻōfaki kinautolu kotoa ʻe haʻu kiate Ia.”1

ʻOku fakatefito ʻeni ʻi he tā tongitongi māpele ʻo Christus [Kalaisi]. Ko e tatau totonú, naʻe faʻu ʻe he tangata tā tongitongi Tenimaʻake ko Pēteli Toavolosoni, ʻoku maʻu ia ʻi ha falelotu lahi ʻi Koupeniheikeni, Tenimaʻake. ʻOku ʻi ʻolunga ʻi he Christus [Kalaisi] totonú ʻa e ngaahi leá ni: “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni: fanongo kiate Ia” (Maʻake 9:7). Pea ʻoku pehē ʻi lalo: “Haʻu kiate Au” (Mātiu 11:28).2

Ko e fakaafe ko ia ʻa e Tamai Hēvaní ke fanongo ki Hono ʻAló mo e fakaafe ʻa Sīsū Kalaisi ke haʻu kiate Iá, ko ʻEna fakaafe ia kiate kitautolu ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻoku tuʻuloá.

Fanongo kiate Ia

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, “ko ha taimi pē [ʻoku] fakafeʻiloaki ai [ʻe he ʻOtuá] Hono ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú, … kuó Ne fai ia ʻaki ha ngaahi foʻi lea siʻisiʻi moʻoni. … Fanongo kiate Ia!

“ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamaí … e meʻa ʻe tokoni lahi taha kiate kitautolú ko haʻatau fanongo ki Hono ʻAló.”

Te ke lava ʻo fanongo kiate Ia ʻi hoʻo ako e ngaahi folofolá mo e ‘alu ki he temipalé. Te ke lava ʻo ako ki he founga ʻoku folofola atu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo tokanga ki he lea ʻa e kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni “ʻi he ngaahi foʻi lea ko iá—‘Fanongo kiate Iá’—ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e sīpinga ke lavameʻa, fiefia, mo nēkeneka ʻi he moʻui ko ʻení.”3

ʻĪmisi
tā tongitongi ʻo Kalaisí

Haʻu Kiate Ia

Neongo pe ko e hā ʻokú ke fie aʻusia ho moʻuí—kau ai ʻa e fiefiá—ka ʻoku tatau maʻu pē ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí: “Haʻu kiate Au.”

ʻOku tau haʻu kiate Ia ʻi heʻetau tui kiate Iá, ʻalu ki he lotú, maʻu ʻa e sākalamēnití, mo ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí (vakai, Mātiu 22:37–39). Naʻe akoʻi foki ʻe Sīsū ʻi heʻene hoko ko e faʻifaʻitakiʻangá ʻoku totonu ke tau lotu mo fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku fiemaʻu ʻa e ngāué mo e taimí kae lava ke langa hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke fakahoko toko taha pē ia. Ko Sīsū ʻa e “halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí” (Sione 14:6). Te Ne tokoniʻi koe.

Pea ʻi ai ha ʻaho, te ke lava ʻo vakai mai ki ha moʻui te ke laukau ʻaki mo e Fakamoʻuí. Pea te ne ʻai koe ke ke fiefia ange ʻi ha toe meʻa—ʻo aʻu pē ki he pisá!

Paaki