2023
Falala ki he Palōfitá
Fēpueli 2023


“Falala ki he Palōfitá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, Fēpueli 2023.

Falala ki he Palōfitá

ʻOku ʻi ai ʻa e fiemālie mo e malu ʻi he falala, tui, mo e muimui ki he palōfitá.

ʻĪmisi
Senitā Fefakatauʻaki ʻa Māmaní ʻi he ʻaho 11 Sepitema 2001

Laʻitā mei he Getty Images

Naʻe hangē ia ha pongipongi angamahení ʻi heʻeku lue ki he akó. Ka naʻe liliu e ʻaho ngali taʻeʻiloá ni ʻi heʻeku moʻui taʻu 13 ki ha meʻa naʻe kehe ʻi heʻeku aʻu ki aí.

Naʻe ʻeke mai ʻe hoku kaungāmeʻá, “Naʻá ke fanongo ʻi he ongoongó?”

Ne u tali ange, “ʻIkai. Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”

ʻI heʻemau hū atu ki heʻemau ʻuluaki kalasí, naʻe fakamoʻui he faiakó ha TV. Ko e taimi ia naʻá ku mamata ai ʻi ha ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalilifu naʻe hoko ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho 11 ʻo Sepitema 2001, ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe puna mai ha ongo vakapuna ne puke fakamālohi ʻo tuiʻi e Senitā Fefakatauʻaki ʻa Māmaní ʻi Niu ʻIoke Siti pea mo e Penitakoni ofi ki Uāsingatoni, D.C. Naʻe pā mo ha vakapuna ʻi ha loto ʻataʻatā ʻi Penisilivēnia. Naʻe mate pe fakalaveaʻi ai ha toko lauiafe. Ko ha ʻaho fakaloloma mo fakamamahi ia.

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe lolotonga ʻalu ʻeku tangataʻeikí ko ha pailate fakakautau ʻi he vakapuná, ʻi ha vaka uta vakapuna ngāue mahina ono ʻi he Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití. ʻI he ngaahi ʻaho hono hokó, naʻe hokohoko atu ʻeku sio ki he ngaahi ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi ʻohofí. Ne u fanongo foki ki hono fakahaaʻi ʻe he kaungā akó ʻenau ilifiá mo e ʻitá. Naʻe fakatupu ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ke u hohaʻa ki he kahaʻú mo e meʻa ʻe ala hoko ki heʻeku tangataʻeikí.

ʻĪmisi
pailate ʻi ha vakapuna tau

Hale Mētoki, Kapiteni, Tautahi ʻIunaiteti Siteití, ʻi he loki pailate ʻo ha F/A-18F Super Hornet ʻi he ʻApitanga Tautahi Vakapuna 2008.

Fakafiemālie mei ha Lotu ʻa ha Palōfita

Naʻe fakahoko e konifelenisi lahí hili ha uike ʻe tolu mei ai. ʻI heʻeku fanongó, naʻe pehē ʻe he palōfitá, Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), naʻa tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki, ka “ko e ʻOtua ʻoku ou tui ki aí … ko ha ʻOtua ʻo e ʻaloʻofa. Ko ha ʻOtua ʻo e ʻofa. Ko e ʻOtua ia ʻo e melino mo e fakapapau, pea ʻoku ou vakai kiate Ia ʻi he ngaahi taimi pehení ki ha fakafiemālie mo ha maʻuʻanga mālohi.”1

ʻI he fakataha fakaʻosí, naʻe fakaʻosi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻene leá ʻaki ha lotu. Naʻá ne lotua ha ngaahi tāpuaki ʻo e tuí, ʻofá, ʻofa faka-Kalaisí, mo “ha laumālie ʻo e vilitaki ke taʻofi ʻa e ngaahi kovi fakalilifu ʻoku ʻi he māmani ko ʻení.” Naʻá ne lotua ke ʻomi ʻe he ʻOtuá ha “maluʻi mo ha fakahinohino kiate kinautolu ʻoku kau mālohi ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa ʻo e taú. Tāpuakiʻi ʻa kinautolu; maluʻi ʻenau moʻuí; fakahaofi ʻa kinautolu mei he fakatuʻutāmakí mo e koví. Fanongo ki he ngaahi lotu ʻa honau ngaahi ʻofaʻangá ke maluʻi kinautolú.” Naʻá ne lotu foki ki he ʻOtuá ke “fakahaofi kimautolu mo tokoniʻi kimautolu ke mau ʻaʻeva ʻi he tui maʻu ai pē ki [Heʻene] ʻAfió mo [Hono] ʻAlo ʻOfaʻangá.”2

ʻĪmisi
Kōtoni B. Hingikelī

Ko ha lotu ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2001.

Naʻá ku faʻa fanongo ki he pehē ʻe he palōfitá ʻokú ne lotua ha ngaahi meʻa lahi, ka ko ha aʻusia makehe ʻeni. Kuo teʻeki ai ke u fanongo ki hano fai ʻe he palōfitá ha lotu moʻoni ʻi he konifelenisi lahí. Naʻe ʻomi ʻe heʻeku fanongo ki he lotu ʻa e palōfitá ha fakafiemālie naʻe ʻikai ke u ongoʻi ʻi ha ngaahi uike. Naʻá ne lotua ʻeku ngaahi hohaʻá. Naʻá ku ongoʻi naʻá ne lotua hoku fāmilí. Lolotonga ʻene lotu maʻá e māmaní, naʻá ku fakatumutumu ʻi he lava ke hoko ʻa e lotu ʻa e palōfitá ko ha meʻa maʻaku.

Ko Ha Tohi Makehe

Hili ha ngaahi māhina lahi mei ai, naʻe maʻu ʻe homau fāmilí ha tohi mei heʻeku tangataʻeikí. Naʻá ne tohi ʻo pehē ʻi he ʻaho ʻo e lotu ʻa Palesiteni Hingikelií, naʻá ne kamata ngāue mo e tokotaha kotoa pē ʻi he vaka uta vakapuná ke taʻofi ha toe ʻohofi meia kinautolu ne nau ʻohofi ʻa ʻAmeliká.

Naʻe tohi ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻo pehē, “ʻI heʻeku fakakaukau ki he lotu naʻe fai ʻe he palōfitá, kuó u fakatokangaʻi ai ha ngaahi meʻa fakaofo lahi. Naʻe ʻikai ha lavea pe mole lolotonga e ngāue kakato ko iá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ku ʻilo mo hoku kaungā pailaté ʻoku mau mamaʻo ʻi ha ngaahi maile lahi mei he vaka uta vakapuná, ʻo puna fakalaka atu ʻi he vahefonua fetāʻakí ʻi ha ngāue houa ʻe 12. ʻI heʻemau foki atu ki he vaka uta vakapuná ke tō ʻemau ngaahi vakapuna taú he poʻulí, naʻe malū pē ʻa e tahí mo e ʻeá ʻo fuoloa ange hili e taimi ʻoku angamaheni ke kovi ai e ʻeá ʻi he feituʻu ko ia ʻo e māmaní. Ko ha tāpuaki fakaofo ke foki moʻui kotoa ki ʻapi. ʻOku ou ʻilo mei he meʻa kuó u aʻusia fakatāutahá naʻe tali ʻa e lotu ne fai ʻe he palōfitá maʻamautolú.”

ʻI heʻeku lau e fakamoʻoni ʻeku tangataʻeikí ki ha tali ki he lotu ʻa e palōfitá, naʻe fakafonu ʻe he Laumālié hoku lotó pea naʻe haʻu ʻa e ngaahi leá ni ki hoku ʻatamaí: “Falala ki he palōfitá, pea te ke sai pē.”

ʻĪmisi
fāmili

Ko Komanitā Mētoki mo hono fāmilí ʻi he ʻaho naʻá ne foki lelei mai ai mei he ngāué.

Fakahinohino ki he Ngaahi Taimi Faingataʻá

ʻI he ʻaho ní, ʻoku lahi ha ngaahi leʻo puputuʻu mo kovi ʻoku nau feinga ke takihalaʻi kitautolu pea ʻai ke ngali kehe ʻa e ngaahi meʻá mei honau anga moʻoní ʻaki hono fulifulihi mo fakakeheʻi ʻa e moʻoní.

Kuo kikiteʻi foki ʻi hotau ngaahi ʻahó ʻe fakatupu ʻe Sētane ha “tekelili ʻi he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea ueʻi hake ʻa kinautolu ke nau ʻita ki he meʻa ʻoku leleí” (2 Nīfai 28:20). ʻE ʻi ai ha “ngaahi tau mo [ha ngaahi] ongoongo ʻo e tau” (Mātiu 24:6) mo ha faingataʻaʻia mo e puputuʻu ʻi he ngaahi puleʻangá (vakai, Luke 21:25), pea “ʻe moveuveu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:91). Ko hono olá, ʻe siva e loto ʻo e kakai tokolahi koeʻuhí ko ʻenau ilifiá (vakai, Luke 21:26).

Meʻamālié, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí “ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá” (ʻĒpalahame 2:8) pea kuo teʻeki ke ne tuku taʻe tokoniʻi kitautolu. Kuó Ne ui ha kau palōfita ke tāpuakiʻi mo fakahinohinoʻi kitautolu, ko ha fakaʻilonga ʻo ʻEne ʻofa kiate kitautolú.3

ʻOku akoʻi ʻe he palōfita ʻo e ʻaho ní, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo maʻu ʻa e fakahā ke tataki ʻaki ʻa e Siasí. ʻOkú Ne lava ʻo mamata ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau mamata ki aí mo ʻomi ha fakahinohino ʻokú ne maluʻi mo tokoniʻi kitautolu. Hangē ko ʻení, kuó ne ʻosi talaʻofa kapau te ke tui kia Sīsū Kalaisi, “ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke manavahē.”4

ʻOku ʻi ai ʻa e fiemālie mo e malu ʻi he falala, tui, mo muimui ki he palōfitá, mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kapau te tau tokanga taha pē kiate kinautolu mo ʻenau ngaahi leá, he ʻikai pea he ʻikai ke nau lava ʻo takihalaʻi kitautolu.5 Kuo folofola ʻa e Fakamoʻuí, “neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38).

ʻĪmisi
pailate vakapuna taú

Ko Kōmanitā Mētoki ʻi he loki pailate ʻo e F/A-18C Hornet ʻi ha ngāue taimi lōloa ʻi he vahaʻa taimi ʻOkatopa–Tīsema 2001. Naʻá ne ʻai hano tā mo ha pōpoaki ki hono fāmilí. Naʻá ne pehē, “ne u toʻo ʻa e meʻa mānavá kae ʻai e taá ke nau ʻiloʻi ko au moʻoni ia.”

ʻĪmisi
vakapuna tau

Ko ha F/A-18C Hornet ʻoku tō ʻi he vaka uta vakapuna ko e USS Carl Vinson. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e huka ʻi mui ʻi he vakapuná ke maʻu ha taha ʻo e ngaahi uaea ʻoku puke ʻaki ʻi he funga vaká.

Te Ke Lava ʻo ʻIlo e Moʻoní

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke muimui ki he palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻI he taimi ʻoku ʻikai manakoa pe ngali taʻe tali fakasōsiale ai ʻenau ngaahi akonakí, ʻe ala ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke fili pe ko e fē ʻa e ngaahi akonaki ke talí. Ka ʻoku makatuʻunga ʻenau ngaahi leá ʻi he tokāteline taʻe feliliuakí mo e ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiló. Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, “Mahalo he ʻikai te mau fakahā maʻu pē ki he kakaí ʻa e meʻa ʻoku nau fie fanongo ki aí. ʻOku tātātaha ke manakoa ʻa e kau palōfitá. Ka te mau akoʻi maʻu pē ʻa e moʻoní!”6

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo ha talavou

Ko e fakafeʻiloaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he kakaí ʻi ha fakataha lotu ʻi Singapoa ʻi he ʻaho 20 Nōvema, 2019.

Te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻeni maʻatautolu. Kuo toe akoʻi foki ʻe Palesiteni Nalesoni: “Fehuʻi ki hoʻo Tamai Hēvaní pe ko e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻoni kimautolu ʻa e ʻEikí. Fehuʻi ange pe kuo mau maʻu fakahā [ke tataki ʻa e Siasí].”7 ʻE lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakapapauʻi atu ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku nau akoʻí. Ko ha founga ʻe taha ke ʻiloʻi ai pe ʻoku moʻoni ʻenau ngaahi leá ko hono fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi hoʻo moʻuí “ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5). Fai leva ia! Ngāueʻi e meʻa ʻoku nau akoʻí, pea vakai ki he meʻa ʻoku hokó.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ne u maʻu ʻi hoku taʻu 13 ʻi he uiuiʻi fakalangi ʻo ha palōfitá. ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ange ia he ʻahó ni. Kapau te tau tafoki ki he palōfitá pea muimui ki heʻene ngaahi akonakí, te tau sai pē neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa te tau fehangahangai mo iá.

Paaki