2010–2019
“Aguereko peteĩ nerembiaporã”
Octubre 2017 gua


“Aguereko peteĩ nerembiaporã”

Opavave jaguareko peteĩ tembiapo imba’eguasúva ñakumpliva’erã ñamotenonde haĝua Tupã rembiapo.

Ñandejára he’i Moisés-pe: “Aguereko peteĩ nerembiaporã” (Moisés 1:6).Oĩpa ára peñeporandu hague ñande Ru Yvagagua orekópa tembiapo peẽme ĝuarã? Oĩpa tembiapo imba’eguasúva ojejapova’erã, Ha’e pendeprepara hague pejapo haĝua? Che atestifika mbohovái ha’eha, heẽ!

Imágen – Ta’anga
Girish Ghimire

Pehechami Girish Ghimire, heñói ha okakua’akue tetã Nepal-pe. Imitãrusu aja ha’e oestudia China-pe, ha upépe peteĩ ikompañero de clase oñe’ẽ chupe Jesucristo evangelio-re. Upéi, Girish ou universidad Brigham Young-pe ojapo haĝua posgrado ha oikuaa hembirekorãme. Oiko hikuái valle de Lago Salado-pe ha oadopta mokõi mitã Nepal gua.

Heta ary upe rire, más de 1500 refugiado Nepal campamento gua ojegueru vove Utah-pe,1 Girish oñandu inspirasiõ oipytyvõ haĝua. Oñe’ẽ porã pe idioma ha oikuaágui pe cultura, Girish oservi de intérprete, maestro ha mentor. Oike rire hikuái pe komunida apytépe, oĩ umi refugiado Nepales ohenduséva pe Evangelio; oñe’organiza peteĩ rráma nepali oñe’ẽvape ĝuarã ha upéi Girish oservi presidente de rráma ramo. Ha’e oipytyvõ mbaretékuri avei ojetraduci haĝua Mormón Kuatiañe’ẽ nepalés-pe.

Imágen – Ta’anga
Girish Ghimire peteĩ Libro de Mormón Nepalés-pe reheve

Pehechápa mba’éicha pe Túva Yvagagua oprepara ha oiporu Girish-pe?

Tupã oguereko peteĩ tembiapo opaite ñandéve ĝuarã

Hermano ha hemana-kuéra, Tupã oguereko tembiapo opaite ñandéve guarã. Hermana-kuérape oñe’ẽvo, ha katu ohekombo’évo añetegua opavavépe guarã, Presidente Spencer W. Kimball ombo’e: “Mundo preterrenal-pe, oñeme’ẽkuri [ñandéve] asignasiõ… Nañanemandu’aporãiro jepe, péva nomoambuéi pe gloriosa realidad peteĩ ára jarohory hague upe plan”.2 Imba’eguasuete ko añetegua! Ñande Ru Yvagagua oguereko mba’e específico ha importánteva peẽ ha che jajapo haĝua (tojehecha Efesios 2:10).

Ko’ã asignasiõ divina ndaha’éi mbovymíme guarãnte, ha katu ha’e mayma ñandekuérape ĝuarã, taha’e ha’e ñande sexo, edad, nacionalidad, plata ñaganáva, estatus social térã llamamiento Tupaópe. Opavave jaguereko peteĩ tembiapo guasu ñakumpliva’erã ñamotenonde haĝuaTupã rembiapo (tojehecha Moisés 1:39).

Oĩ ñande apytépe odudáva pe Túva Yvagagua ikatuha ñandeporu, jajapo haĝua tembiapo imba’eguasúva; ha katu penemandu’áke, akóinte Ha’e oiporuhague umi yvypóra hechapyra’ỹva ojapo haĝua mba’e hechapyrãva (tojehecha 1 Corintios:27–28; D. y C. 35:13; 124:1). “[Ñande] ha’e ahente” ha pe “pu’aka oĩ [ñande] pype” “jajapo haĝua heta hustísia” (D. y C. 58:27–28).3.

Presidente Russell M. Nelson he’i:

“Ñandejára hetave mba’e oreko peẽme ĝuarã umi peẽ perekóvagui pene’akãme pendejupe ĝuarã! Peẽ peñeñongatu ha pejepreservavákuriko’ára ha tendápe guarã.  …

Ñandejára oikotevẽ pekambia pe mundo. Pe’acepta ha peseguíramo Hembipota peẽme guarã, pejejúta pejapoha hina pe ikatu’ỹva ojejapo!”4

Ha, mba’éichapa ikatu ñantende ha jajapo pe tembiapo Tupã orekóva ñandéve ĝuarã? Pehejami takomparti cuatro principio ikatúva penepytyvõ:

Jajesareko ambue tapicháre

Peteĩha, jajesareko ambue tapicháre. Ikatu jasegui Cristo-pe, “ojapova’ekue oikóvo mba’e porã” (Hechos 10:38) (tojehecha avei  2 Nefi 26:24).

Aju rire che misión de tiempo completo-gui, ahechanga’u pe propósito diario che mbovy’áva jepi. Hesakãporã chéve, tekotevẽha añongatu che konveniokuéra, ahupity peteĩ educación, areko peteĩ familia ha agana pirapire aikove haĝua; ha katu añeporandúmi oĩvépa ambue mba’e, térã mba’e especiálva, Ñandejára oipotáva che ajapo. Heta mése pévare ajepy’amongeta rire, amoñe’ẽ ko versículo: “Y si quieres, serás el medio para hacer mucho bien en esta generación”(D. y C. 11:8). Pe Espíritu oikuaauka chéve pe propósito principal asignasiõ divina rehegua ha’eha ambue tapichápe jahovasa ha jajapo “hetave mba’e porã”.

Ikatu jajapo umi desición imba’eguasevéva ñande rekovépe—pe mba’e jastudiáta, mba’épe ñamba’apóta térã moõpa jaikóta—ñapensávo ñaipytyvõ haĝua ambue tapichápe.

Peteĩ familia ovákuri ciudad pyahúpe, ha oheka rangue hikuái hogarã peteĩ barrio porãme, oñandu impresiõ opyta haĝua oiko peteĩ tenda oĩháme heta necesidad social ha económica. Ary pukukuévo, Ñandejára omba’apókuri ha’ekuéra rupive oipytyvõ haĝua heta yvypóra ha omopu’ã haĝua ibárrio ha ijestáka.

Peteĩ médico profesional orekóva peteĩconsultorio típico, ha oñeñandúkuriguiádo ome’ẽhaĝua atención gratuita peteĩ día a la semana tekove oreko’ỹvape seguro médico. Ko kuimba’e ha hembireko ipy’aporãgui ohovasa haĝua ambue hapichápe, Ñandejára omoĩkuri medioha’ekuéra oipytyvõ haĝua hetaiterei paciente oikotevẽvape ha upe jave omongakuaa avei hikuái ifamilia guasu.

Jajuhu ha jadesarrolla umi don espiritual

Mokõiha, jajuhu ha jadesarrolla haĝua umi don espiritual. Túva Yvagagua ome’ẽ’akue ñandéve ko’ã don ñanepytyvõ haĝua jajuhu, jajapo ha jarohovy’a haĝua pe tembiapo Ha’e orekóva ñandéve ĝuarã.

Oĩñande apytépe oñeporandúva, “Arekópa che algún don”? Ha’ejey, pe mbohovái ha’eha, heẽ!. “Ha opa kuimba’e [ha kuñáme] oñeme’ẽ peteĩ don Tupã Espíritu rupive… ikatu haĝua maymave oĩporã” (D. y C. 46:11–12; ñe’ẽ mbojoapyre) 5 Escritura-kuérape ojehai heta umi don espiritual (tojehecha 1 Corintios 12:1–11, 31; Moroni 10:8–18; D. y C. 46:8–26), ha katu oĩve heta.6 Alguno ikatu ha’e: jaguereko kompasiõ, jahechauka esperanza, jajogueraha porã ambue tapicha ndive, ña’organiza porã, ñañe’ẽ térã jahai porã, ñambo’e tesakãme ha ñamba’apo mbarete.

Ha mba’éichapa ikatu jaikuaa umi ñane don? Ikatu jahecha ñane bendición patriarcal, ñaporandu umi ñandekuaa porãvape ha ñandejehegui jahechakuaa umi mba’e jajapo porãvéva ha jahayhúva. Ha imba’eguasuvéva, ñaporadukuaa Tupãme (tojehecha Santiago 1:5; D. y C. 112:10); Ha’e oikuaa mba’éichagua Don jaguereko, Ha’e ome’ẽgui ñandéve umíva (tojehecha D. y C. 46:26).

Jaikuaápe jahávoumi ñane don, jaguereko rresponsabilidad jasedarrollávo (tojehecha Mateo 25:14–30). Jesucristo jepe “no recibió de la plenitud al principio, sino que continuó de grasia en grasia hasta que recibió la plenitud” (D. y C. 93:13).

Imágen – Ta’anga
Salvador ra’anga Ben Simonsen ojapo’akue

Peteĩ joven ojapo ilustración opromove haĝua valores religiosos. Pe aguerohoryvéva ha’e peteĩ Salvador ra’anga, peteĩ copia osaingóva ore rógape. Ko hermano odesarrolla ha oiporu umi idon artístico; ha ha’e rupive, pe Túva Yvagagua o’inspirákuri ambue tapichakuéra omehora haĝua idiscipuládo.

Sapy’ánte ñañandu ndajaguerekoiha mba’evéichagua don imba’eguasúva. Peteĩ ára, peteĩ hermana oñedesanimáva ojerure’asy: “Ñandejára, mba’épa ha’e che ministerio personal?”.Ha’e ombohovái: “Ejesareko ambue tapicháre”. Ha’e ra’e peteĩ don espiritual! Upe guive, ha’e ojuhúva vy’a ojesarekóvo umi tapicha py’ỹi oikóvagui tesarái, ha Tupã ohovasákuri ha’e rupive heta tekove. Oĩramo jepe ñane don espiritual nañanembotuicháiva pe mundo rekópe he’iháicha, umíva tekorevẽterei Tupã ha Hembiapópe ĝuarã.7

Jehasa’asy jeiporu

Mbohapyha, jaiporu jehasa’asy. Umi ñande prueba ñanepytyvõ jadescubri haĝua pe tembiapo Túva Yvagagua orekóva ñandéve ĝuarã ha jajeprepara haĝua jajapóvo péva. Alma he’i’akue… “heta jehasa’asy rire, Ñandejára…chemoĩ tembiporúramo ipópe” (Mosíah 23:10).8 Salvador-cha, isacrificio expiatório ñande socorréva (tojehecha Alma 7:11–12), ñande jaiporukuaa pe conocimiento ñaganáva umi experiencia hasýva rupi, ñamopu’ã, ñamombarete ha jahovasa haĝua ambue tapichápe.

Peteĩ ejecutivo exitoso recurso humano gua oñemosẽ rire, omoñe’ẽ ibendición patriarcal ha oñeñandu inspirado omoñepyrũ haĝua peteĩ kompañía oipytyvõ haĝua ambue profesional ojuhu empleo. (Chéve jepe chepytyvõ ajuhu haĝua trabajo ore familia oservi rire peteĩ misión). Ñandejára oiporúkuri upe prueba pyendáramo ohovasa haĝua ambue tapichakuéra, ha upe aja ome’ẽ chupe peteĩ carrera imba’eguasuvéva.

Peteĩ pareha imitãva gueteri oreko peteĩ mitãra’y onacéva omanombyre. Ikorasõ rasyete reheve, omomorã haĝua pe ifamilia, ome’ẽ hikuái terapia ha apoyo material umi sy ha túva ohasávape hina péichagua mba’e. Ñandejára omba’apókuri ko pareha rupive, pe empatía especializada ohupitývagui hikuái pe jehasa’asy rupive.

Tupãre Jajerovia

Irundyha, Tupãre jajerovia. Jajeruréramo Chupe jerovia ha jeikuaase añete reheve, Ha’e orreveláta ñandéve umi ñane asignasiõ divina.9 Ha jaikuaa vove, Ha’e ñanepytyvõta ñakumpli haĝua umi asignasiõ. “Opa mba’e oĩ[Hesa] renonderã” (D. y C. 38:2); tojehecha avei Abraham 2:8), ha ára porã vove, Ha’e oipe’áta umi okẽ ñaikotevẽva (tojehecha Apocalipsis 3:8).Taýra Jesucristo-pe jepe ombou’akue, ñadepende haĝua Hese jahupity haĝua mbarete umi mba’e ikatuỹvape jajapo ñandejehegui (tojehecha Filipeneses 4:13; Alma 26:12).

Peteĩ hermano, ojepy’apýgui pe govierno local desición-re, oñandu impresiõ ojepostula haĝua peteĩ cargo público-pe ĝuarã. Hasýramo jepe proceso ojejapo haĝua campaña, ha’e omomba’apo jerovia ha ombyaty pe oikotevẽva oike haĝua. Ipahápe, noganái, ha katu oñandu Ñandejára ome’ẽhague chupe guía ha mombarete oñe’ẽ haĝua tema imba’eguasúvare komunidápe ĝuarã.

Peteĩ sy imena’ỹva, omongakuaáva mitã ndojedesarrolla porãiva, oduda ikatuha omoĩmba pe ifamilia oikotevẽva. Hasýramo jepe, ha’e oñandu Ñandejára omombareteha chupe okumpli porã haĝua imisión imba’eguasuetéva.

Ñe’ẽ ñatõi rehegua

Tupã ñanepytyvõ aja ñakumpli umi ñane asignasiõ divina, pe aña oñeha’ã ñaneresamboyke ha ñaneconvense ani haĝua jareko vida porã.

Pekádo oiméne ha’e pe tuichave ita ñepysangaha jarekóva, noñandukáiva ñandéve pe Espíritu Santo ha ndohejái jareko pe poder espiritual. Jajapo haĝua pe tembiapo Túva Yvagagua orekóva ñandéve ĝuarã, ñañeha’ãva’erã ñanepotĩ haĝua (tojehecha 3 Nefi 8:1). Javivípa hína ikatu haĝuáicha Tupã omba’apo ñande rupive?

Satanás ñaneresamboykese avei umi mba’e iñimportante’ỹva reheve. Ñandejára oñatõikuri peteĩ lider Tupao ñepyrũmbyguápe: “Tus pensamientos han estado en las cosas de la tierra más que en las que son de mí…y en el ministerio al cual has sido llamado”(D. y C. 30:2). Jajepy’apyete piko umi mba’e yvy’ariguáre ha ñamboyke ñande resa umi ñane asignasiõ divina-gui?

Ha avei, Satanás ñanedesanima ha ñañandu ndaikatuiha; he’i pe ñande trabajo hasyha térã ñanemonguyhyje. Upevére, ¡ñakonfiakuaa Tupãre! Ha’e ñanderayhu. Ha’e oipota jareko éxito. Ha’e “oho [ñane]renonderã; oĩta [ñanendive], ha’e [na]ñanderejamo’ãi” Deuteronomio 31:8; tojehecha avei Salmos 32:8; Proverbios 3:5–6; Mateo 19:26; D. y C. 78:18).

Satanás ikatu avei oroviaukase ñandéve pe ñanerembiapo na’imba’eguasuiha ambue tapicha rembiapóicha; ha katu opaite asignasiõ Tupãgui oúva imba’eguasu, ha ñañandúta vy’apavẽ “[ñanderorýramo]… pe Ñandejára he’ívape [ñandéve] ” (Alma 29:9).

Tupã omba’apóvo ñande rupive, ikatu pe aña ñanetenta ja’e haĝua ñande jeheguínte jajapoha opa mba’eporã; upevére, ikatu ñaha’ã pe Salvador humildad jaipe’ávo umi elogio personal ha jaglorifika Túvape (tojehecha Mateo 5:16;Moisés 4:2). Peteĩ reportero omomba’eguasusérõ guare Madre Teresa-pe hekove misión oipytyvõ haĝua imboriahúvape,ha’e ombohovái: “Ha’e [Tupã] rembiapo. Che ha’e peteĩ… lápicha Ipópe…Ha’e ningo pe opensáva. Ha’e ningo pe ohaíva. Pe lápi ndaha’éi mba’eve. Pe lápi ohejanteva’erã tojeiporu”10.

Ipaha

Che hermano ha hermana-kuéra pohayhúva, a’invita opa ñandekuéra “[ñañe]presenta haĝua Tupãme…instrumento de hustísiaramo” (Romanos 6:13). Péva he’ise jaikuaauka chupe jaipotaha ñandeporu, jaheka Isambyhy ha jahupity Imombarete.

Tapiaitéicha, jahekakuaa Jesucristo-pe, ñane ejemplo perfecto. Vida preterrenal-pe, Túva Yvagagua oporandu’akue, “Mávapepa amondóta?”.

Ha Jesús ombohovái: “Ko’ápe aime; chemondo chéve” Abraham 3:27; tojehecha avei Isaías 6:8).

Jesucristo oaceptava’ekue Hembiaporã preordenado ñande Salvador ha Redentor-ramo, oñembosako’i upevarã ha ojapo. Ha’e okumplíkuri pe Túva rembipota (tojehecha Juan 5:30;6:38 ;3 Nefi 27:13) ha okompleta umi Hi’asignasiõ divina.

Jaseguívo Jesucristo ehemplo ha ñañeme’ẽramo Tupãme, atestifika peẽme Ha’e ñandeporutaha avei omotenonde haĝua Hembiapo ha ohovasa haĝua ambue tapichakuérape. Jesucristo rérape. Amén.

Notakuéra

  1. Tojehecha Refugee Processing Center, “Admissions and Arrivals,” ireports.wrapsnet.org/Interactive-Reporting.

  2. Spencer W. Kimball, “Vuestro papel como mujeres justas”,Liahona, mayo 1980 gua, pág. 171.

  3. El presidente Gordon B. Hinckley okompartiakue: “Pejerovia pendejehe ha katupyry perekóvare pejapo haĝua mba’e guasu … Peẽ ha’e Tupã ra’y ha rajykuéra ha peguereko katupyry ijapyra’ỹva” (Enseñanzas de los Presidentes de la Iglesia: Gordon B. Hinckley [2016], pág. 77).

  4. Russell M. Nelson, Accomplishing the Impossible: What God Does, What We Can Do, 2015, pág. 147.

  5. Presidente Dieter F. Uchtdorf he’iakue:

    “Ñande Ru Yvagagua ohecha potencial añete jarekóva. Ha’e oikuaa ñandehegui umi mba’e ni ñande jaikuaa’ỹva. Ñande rekove aja, Ha’e ñanemokyre’ỹ ñakumpli haĝua pe la medida de nuestra creación. …

    “Jadecidi katu jasegui haĝua pe Salvador-pe ha jesarekópe ñamba’apo oiko haĝua ñandehegui máva jaje’apoakue ha’e haĝua. Jajapysaka ha ñaneñe’ẽrendu pe Espíritu Santo he’ívare; jajapóvo, pe Túva orreveláta umi mba’e ñande rehegua ñande jaikuaa’ỹva. Ha’e ohesapéta tape tenonderã ha ñanderesape’áta jahecha haĝua umi ñane talento jaikuaa’ỹva ha araka’eve ñaimo’ã’ỹva” (“Lamentos y resoluciones,” Liahona,noviembre, 2012, págs. 22–23).

  6. Elder Bruce R. McConkie, he’i: “Umi don espiritual ndaijapýrai, en número ha diversidad. Umi oje’éva ñe’ẽ jerrevelapyrépe ha’e ohechauka haĝuante peteĩ Tupã ipy’aporãva grasia divina ome’ẽva ilimitadamente umi chupe ohayhu ha oservívape” (A New Witness for the Articles of Faith1985, pág. 371).

  7. Elder Marvin J. Ashton ombo’eakue:

    “Ha’esemínte alguno, ehemplorã, umi nda’akói ojehecháva, ha katu imba’eguasuetéva. Ikatu pejuhu umíva apytépe alguno umi don peẽ peguerekóva; umi don ndojehecháiva ha katu hi’añete ha hepýva.

    “Jarrepasa umi don hasyvéva ojehecha haĝua: don ñaporandu haĝua, don jajapysaka haĝua, don ñahendu ha jaiporu haĝua ñe’ẽ mbegue ha guapymi, don ñanerasẽhaĝua, don jajei haĝua joavýgui, don jajogueraha porã haĝua, don ani haĝua jarrepetipa rei, don jaheka haĝua pe ijojáva, don ani haĝua ñakondena, don jaheka haĝua Tupã guía, don ha’e haĝua peteĩ discípulo, don jajepy’apy haĝua ambue tapicháre, don ñameditakuaa haĝua, don ñeñembo’ehaĝua, don jatestifika mbarete haĝua ha don jarrecibi haĝua pe Espíritu Santo” (“Hay muchos dones”,” Liahona,enero de 1988, pág. 19).

  8. Pablo ombo’e avei: “[Tupã] oremoangapyhy opaite ore jehasa’asýpe, ore romoangapyhy haĝua avei umi oĩva oimeháichagua jehasa’asýpe, pe angapyhy Tupã oremoangapyhy haguépe oréve” (2Corintios 1:4).

  9. Elder Richard G. Scott he’i: “Tupã oguereko peteĩ plan específico nderekovépe guarã. Ha’e orreveláta ndéve parte upe plan rehegua rehekávo chupe jerovia ha ñe’ẽrendu meme rupive” (“Cómo vivir bien en medio de la creciente maldad,” Liahona, mayo de 2004, pág.102).

  10. Madre Teresa, en Edward  W. Desmond, “Interview with Mother Teresa: A Pencil in the Hand of God,” Time, Dec. 4, 1989, time.com.

Toñeimprimi