Maungatabu ni Kabuta
Butimwaai Taai Aika a na Roko ma Te Onimaki
Okitobwa 2020 maungatabu ni kabuta


Butimwaai Taai Aika a na Roko ma Te Onimaki

Taai aika a na roko e na mimitong ibukiia naake a tauraoi ao a reitinako ni katauraoi n riki bwa bwaai ni mwakuri ni bain te Uea.

Aio te tairiki ae e na aki mwanuokinaki. Mwaneu aika a tangiraki, I karineaki n raoni ngkami. Kam a tia n tiku n au iango n tainako inanon tabeua namwakaina aika a nako. Mwaitimi ae e nakon waniua te mirion korakorami. Kam aki ti karekea te mwaiti ma te mwaaka n te maiu n tamnei ni bita te aonaaba. I a tia ni mataku iroumi inanon tain te butinaoraki aei.

Tabeman iroumi kam waekoa ni kakaai bwaai ngkai a karako ke te mwakuri ae boou. A mwaiti aika a reireiniia ataei ao n tuoia kain rarikiia. Tabeman a butimwaaia mitinare aika a waekoa n okiri mweengaia nakon are a kantaningaaki iai, ngkai tabeman kam biti mweengami bwa e na riki bwa te Tienta ni kataneiai ibukiia Mitinare. Kam a tia ni kabonganai rabakau aika a boou n reitaki iai ma ami utu, raraomi, ao ni buokiia naake a namakinna bwa a katinanikuaki, ao ni kamatebwai Nakomai, Iriirai ma tabeman. Kam a tia ni karekei kawai aika a boou ni karika te Tabati bwa te kakukurei. Ao kam a tia ni karaoi katantan ibukin te utu—aika mirion mwaitiia!

Ma te nanoanga ae namakinaki n te nano ao te tangira, au nanoanga e nakoia aine aika a mwaiti ni katobibia te aonaaba irouia ake a tia ni mate naake a tangiriia. Ti tang ma ngkami. Ao ti tataro ibukimi. Ti kamoamoa ao ti tataro ibukiia ni kabane ake a mwakuri n akea aia motirawa ni kawakinii marurungiia tabeman.

Ngkami ataeinnaine kam a tia naba ni karaoa ae rang tamaroa. Rinanon bwaai n reitaki n te kanakobwana are e a tia ni korakora te kauntaeka iaona, a mwaiti mai iroumi aika a kunei kawai ni kaungaia tabeman ao n tibwa otan ara Tia Kamaiu.

Mwaneu, kam a tia ni kabane n riki bwa taan tokanikai! I mataiakini korakorami ao ami onimaki. Kam a tia ni kaoti akanne inanon taai ni kangaanga, kam ninikoria ni katiai. I tangiri ngkami, ao I kamatoa nakoimi bwa te Uea e tangiri ngkami ao e noori ami mwakuri korakora ake kam karaoi. Kam rabwa! Teuana riki, kam a tia ni kakoauaki bwa ngkami bon ana kantaninga Iteraera!

Kam tei ibukin te kantaninga are e uarokoi ngkami iai Beretitenti Gordon B. Hinckley ngke e kabwarabwara “Te Utu: Te Katanoata nakon te Aonaaba,” 25 te ririki n nako n Tebetembwa 1995 boowin n te Bootaki n Aine ni kabuta.1 E bon kakaawaki bwa e rineia bwa e na kabwarabwara te katanoata ae kakaawaki aei nakoia aine n te Ekaretia. Ni karaoan aei, Beretitenti Hinckley kanikinaea aroia aine ae akea ae e kona ni karaoia n ana baire te Uea.

N te tai aei, I tangiria n ata te bwai ae kam a tia n reiakinna n te ririki aei. Kam a tia n rikirake ni kaan riki nakon te Uea, ke kam namakinna bwa kam raroanako riki mai irouna? Ao a kanga bwaai aika a riki ngkai n ami namakin ibukin taai aika a na roko?

N na kaotia, te Uea e a tia n taetae ibukin ara tai are ti maeka inanona n te aro ae kakaawaki ae kangaanga. E kauringiira bwa n ara bong “ao e na [bwara nanoia] aomata”2 ao anne a na burebureia ake a rineaki ngkana a kona.3 E tuanga te Burabeti Iotebwa Timiti bwa te “rau [e na] anaaki mai iaon te aba”4 ao te kaangaanga are e na roko i aoia kaain te aonaba.5

Ma te Uea e a tia naba ni katauraoa te iango n aron tamaroan te tai aei. E tuanga te Burabeti Iotebwa Timiti bwa “te mwakuri … ni boong aika kaitiria, bon teuana man te kabanea n rietata. … Akea kabwarabwaraan kakukureina, ao akea ae korakora riki nakon kakukureina.”6

Ngkai, te tamaroa e na bae n tiaki te taeka are ko na rineia ni kabwabwarai taekan tabeua namwakaina aika a nako! E kanga arora ngaira ni kaitarai ni kauoua te taetae ni burabeti ae kananokawaki ao taekan mimitongin ara bong? Te Uea e tuangiia arora n ae beebete, ma ni kamimi, ma te kakoaua: “Ngkana kam tauraoi ao kam na aki maaku.”7

Bon te berita ae tamaroa! Bon teuana are e kona ni bitii arora n noorira n taai aika a na roko. E tuai ni maan n nako I ongo ana koaua te aine ae rang n nano ni kaoti bwa te butinaoraki n raonaki ma te mwaiei i Salt Lake Valley, e a tia ni buokia n ataia bwa e tuai n tauraoi n aron are e iangoia bwa e a tauraoi. Ngke I titirakinna ngkana e kananona mwaitin te amwarake are e kawakinna ke ana koaua, e moangare man taku, “Eng!”

Ngkana te katauraoi ngaia ara kiing ni butimwaea te tai aei ao ara tai n tai aika a na roko ma te onimaki, tina kanga ni katamaroa riki ara katauraoi?

Inanon bwi n ririki, ana burabeti te Uea e a tia ni kaumakiira bwa tina kawakin amwarake, te ran, ao ni kawakin mwane ibukin taai ni kainnano. Te butinaoraki ae riki ngkai e a tia ni manga kaumaka riki wanawanan te reirei anne. I kaumaki ngkami bwa kam na toui mwaneka ni katauraoi n te maiu n rabwata. Ma I bon rangi n raraoma riki ibukin ami katauraoi n te maiu n tamnei ao n namakin.

Ibukin anne, ti kona n reiakina ae mwaiti riki mairoun Kaaben Moronaai. Ngkai te kamwanta n ana taanga ni buaka Nibwaite, e kaitara ma kairoro aika moan te korakora, e koro riki mwaitiia, ao ununiia. Ngaia are, Moronaai e katauraoia ana aomata ni kawai aika teniua aika kakaawaki.

Te moan, e buokiia ni karaoi tabo ake a na mano iai—“taabo ni kamanomano” e arani tabo akanne.8 Te kauoua, e katauraoa “aia iango aomata bwa a na kakaonimaki nakon te Uea.”9 Ao te kateniua e aki toki ni katauraoia ana aomata—ni kamarurungi rabwataia ao tamneia.10 Tia iangoi reirei aika teniua aikai.

Reirei Nambwa Teuana: Karaoi Tabo ni Kamanomano.

Moronaai e kaungaia Nibwaaite ni kabane ni katei tabo ni katantan, ni karaba, ao oo.11 Ngke a roko Reimwanaite ni kaitaraia, a “bon rianako miimiia, ibukin wanawanaia Nibwaite ni katauraoa nneia ae a na mano iai.12

N aron naba anne, ngkai te kangaanga e rikirake ni katobibi ira, ti riai ni karaoi tabo aika ti na mano iai, n rabwatara ao n tamneira. Ngkana mwengami e a riki bwa katanan ami onimaki—are e maeka iai te tamnei—mweengami e a riki bwa te moan rain ni katantan.

N aron naba, te titeiki i Tion bon “tabo ni kamanomano man te angibuaka”13 ibukina bwa a kairaki irouia ake iai irouia kiingin te nakoanibonga ao a kamwakuraki kariaia n te nakoanibonga. Ngkai kam reitinako n ira aia reirei naake e a tia n anganiia te kariaiakaki te Uea bwa a na kairi ngkami, kona namakina te kamanoaki ae korakora riki.

Te tembora—ana auti te Uea—bon te tabo ni katantan ae akea aekakina. Ikekei, ngkami aine ake kam entaute ni mwaakan te nakoanibonga rinanon te berita ae tabu n te nakoanibonga are ko karaoia.14 Ikekei, ami utu a kabaeaki n akea tokina. Riki n te ririki aei, ngkana ti roko n ara tembora e a tia n rang n tianaki te roko iai, ami entaumente e a tia n tainako ni karekea mwaakan te Atua ngkai kam a tia ni karinea ami berita ma ngaia.

N ti taekinna, te tabo ae mano bon tabo nako are ko kona n namakina iai te Tamnei ae Raoiroi ao ni kairaki irouna.15 Ngkana e raoniko te Tamnei ae e raoiroi, ko kona n reiakina te koaua, riki ngkana te koaua e kaitaraki n te iango ae ataaki irouia te botanaomata n taai aikai. Ao ko kona ni iangoa te titiraki ae nano n taekan te euangkerio n te tabo are e kai reke iai te kaotioti.

I kaoi ngkami, mwaneu aika kam tangiraki, bwa kam na karika te mweenga bwa te tabo ni kamanomano. Ao I kaboua au kakao nakoimi bwa kam na karaka riki ami atatai ni mwaakan te nakoanibonga ao n te berita ao kakabwaia n te tembora. Karekean tabo ni kamanomano are ko kona iai ni kawakinaki e na buokiko ni butimwaai taai aika a na roko ma te onimaki.

Reirei Nambwa Uoua, Katauraoa am Iango bwa E na Kakaonimaki nakon te Atua.

Ti a tia ni karaoa te karikirake ae bubura ni karababa maiun ao ana konabwai te Tembora i Salt Lake.

Katean te Salt Lake Tembora

Tabeman a titiraki ibukin kainnanoan riki te katamaroa aika bubura. E ngae n anne, ngke e rootaki te Kamwanono i Salt Lake ni korakoran te mwainging ni moan te ririki aei, te tembora aei e korakora ioioakina n te aro are e bwaka ana buu te anera are Moronai!16

Anera Moronaai ma ana buu ae bwaka

N ai aron aan te Tembora n te Salt Lake e riai ni matoatoa ni kaitarai angibuaka, aan maiura n tamnei e riai ni matoatoa. Ngkanne, ngkana katotongan mwaiei a uruana maiura, ti kona n tei n “nanomatoa ao n aki kamwaeieaki” ibukin ara onimaki.17

Te Uea e reireiniira arora ni karaka riki ara onimaki n ukoukora “reiakinara, riki man te kamatebwai ao man te onimaki naba.”18 Ti kakorakora ara onimaki iroun Iesu Kristo ngkai ti kawakin ana tua ao n “uringnga n tainako.”19 Riki, ara onimaki a na rikirake ni katoa tai are ti kammwakura ara onimaki Irouna. Anne ae e nanonaki n reiakinaki man te onimaki.

Te katoto, ni katoatai are ti karekea iai te onimaki n ongotaeka nakon ana tua te Atua—riki ngkana iango aika a kinaaki a kamemereira—ke ni katoa te tai are ti totokoi kakukurei ke iango are bukamarua uruakan te berita, ti a kammwakura ara onimaki, are e na karikirakea ara onimaki.

Riki, tabeua bwaai a na katea riki ara onimaki nakon kamatebwaian n tainako ana Boki Moomon. Akea riki booki aika kakoaua iroun Iesu Kristo ae iai te mwaaka iai ao ae kamatata. Ana burabeti, ni kairakiia iroun te Uea, a noora ara bong ao a rinei reirei ao koaua ake ana ibuobuoki riki nakoira. Ana Boki Moomon bon ara kairi are tina maiu iai ni boong aika kaitira.

Te koaua, ara kabanea ni kamanoaki e roko ngkai ti reitaki ma Tamara arei Karawa ao Iesu Kristo! Maiu n akea te Atua bon te maiu ae kaonaki n te maaku. Maiu n akea te Atua bon te maiu ae kaonaki n te rau. Aio ibukina bwa kakabwaia n te maiu n tamnei e roko nakoia ake a kakaonimaki. Karekean te kaotioti bon nakoim bon teuana man te kabanea ni korakora man kakabwaia akanne.

E a tia ni berita te Uea bwa ngkana ti bubuti, ti na kona ni karekea “ te kaotioti teuana i mwin te kaotioti teuana.”20 I berita bwa ngkai ko karikirakea am kona ni karekei kaotioti, te Uea e na kakabwaiako ma karakaan kairiiri ibukin maium ma bwaintangira n te tamnei ae akea tiana.

Reirei Nambwa Teniua: Tai Toki n Reitinako ni Katauraoi

E ngae ngke bwaai ni kabane a nakoraoi, Kaaben Moronaai e reitinako ni katauraoia ana aomata. E aki kona n toki. E aki kona n toki nanona.

Te tia kakaitara e aki kona n toki ni buaka. Ngaia are, ti bon aki kona n toki ni katauraoi! Arora riki n riki n toronibwai—n te maiu n rabwata, namakin, ao n tamnei—mwaitin riki tauraoira nakon ana buaka Tatan ni kamaraki ae teimatoa.

Mwaneu aika tangiraki, kam a rang ni mwaatai ni karaoi tabo ni kamanomano ibukimi ao naake kam tangiriia. Riki, iai ami entaumente mai karawa are kam kona iai ni katea te onimaki irouia tabeman n aro aika akea kabotauaia.21 Ao kam na tai toki. Kam a tia ni kaota riki anne teuana riki te tai n te ririki aei.

Taiaoka, teimatoa n reitinako! Ami tararua ni kawakinan mweengami ao ni karinan te onimaki inanomi ao inanoia naake kam tangiriia a na kabwaia man mwakuri akanne.

Mwaneu aika tangiraki, iai bwaai aika a mwaiti ae tina ingainga nako iai! Te Uea e katikuko ikai n te tai aei ibukina bwa E ataia bwa iai ami kona ni kaitarai bwaai aika a mwaiti n te mwakoro ae te kabanea ni boong aika kaitira. E ataia bwa ko kona n ota n tamaroan Ana mwakuri ao n ingainga n ibuobuoki ni uotia bwa e na koro bukina.

I aki taekinna bwa bong aika imwaira a na beebete, ma I berita nakoimi bwa taai aika a na roko a na mimitong irouia naake a katauraoi ao naake a reitinako ni katauraoi n riki bwa bwaai ni mwakuri ni bain te Uea.

Mwaneu aika tangiraki, tina aki tii teimatoa inanon te tai aei. Tina butimwaai taai aika a na roko ma te onimaki! Taai aika mangaongao bon ara tai n tokanikai n te maiu n tamnei. Iai taai are ara bitaki e kona n rangi n nakoraoi nakon taai aika a rau.

I berita bwa ngkai ti katei taabo ni kamanomano, katauraoi ara iango bwa tina kakaonimaki nakon te Atua, ao n aki toki ni katauraoi, te Atua e na kakabwaiaira. E na “bon kainaomataira, eng, n te aro are e [bon] taekina te rau nakon tamneira, ao [man] anganiira te onimaki ae korakora, ao … ma ni karekea ae ti na [kona] ni kantaninga te kainaomataki irouna.”22

Ngkai kam katauraoi ni butimwaai taai aika a na roko ma te onimaki, berita aikai a na riki bwa ami bwai! I kakoaua, ni kaotan au tangira nakoimi ao au kakoaua iroumi ngkami, n aran Iesu Kristo ae tabu, amen.