Maungatabu ni Kabuta
Te Kimwareirei are moan te Rietata
Eberi 2024 maungatabu ni kabuta


15:37

Te Kimwareirei are moan te Rietata

Ti riai n ukora ao ni kakaea te kimwareirei are moan te rietaata are roko man ara kakaonimaki nakon Tamara are i Karawa ao Ana Rikitemanna.

I karekea te kakabwaia ae bati ngkai e a koro ngkai tenibwi au ririki n taetae n te maungatabu ni kabuta. Inanon te tai anne, ao a bon mwaiti titiraki ni kaineti ma au rongorongo aika nako man te aonaaba ni kabuta. Ma, iai teuana te titiraki ae e aki toki n roroko nakoiu. Ao aio kangaa mwanewena: “Unimwaane Uchtdorf, I ongora nakon am kabanea n taetae ma … I ongo bwa akea mwanewean taekan te kibakiba iai?”

Eng, i mwiin te bong aei, ao N na aki manga ongo te titiraki aei.

E na boboto au maroo i aon “te Kibakiba Iaan Nang ae Kakukurei”

E kamimi ao n aki kakoauaki bwa ai bon tibwa 120 te ririki n nako ao Wilbur ma Orville Wright a moan kakiba te wanikiba i etan Kitty Hawk, North Carolina. Bon aua tain kiban te wanikiba n te bong anne n te namwakaina ae Ritembwa are e bon karekea iai te bitaki ae korakora n te aonaaba ao n reke bwa te kukune ae rang tamaroa n rongorongon te aonaaba.

E bon rang karuanikai te kibakiba n taai akekei. Ao a bon ataia taari aikai. Ao e ataia naba tamaia ae, Milton. N koauana, ao e bon rang raraoma ngkana a kabuanibwai maiuia natina ni kauoman n aia tai ni kibakiba ai ngaia are a berita nakon tamaia bwa a na bon aki uaia ni kiba ngaia ni kauoman.

Ao a bon kakoroa nanon aia berita—ma ti teuana te tai ae a urua iai. Itiua te ririki i mwiin te bong are moan kiba iai te wanikiba i Kitty Hawk, e a anga ana kariaia Milton Wright nakoia natina aika Wibur ao Orville bwa a nang uaia ni kiba te moan n tai. I mwiin titikuia n ruo i nano, e kairoroa tamana Orville bwa e na toka bwa E na noora kamaiuna.

Ngke e a kibarake te wanikiba, ao Milton 82 ana ririki ni maiu e bua maakan te kiba irouna ibuakon kukureina n tain kibaia. E kimwareirei Orville ngke e tatakarua ma te kukurei ni kangai tamana, “I eta, Orville, i eta!”

Bon titebo raoi arou ma te unimwaane aei!

E oioi au marooro i aon te kibakiba ibukina bwa I ataa ao n namakina te bwai are a rinanona te utu ae te Wright. I bon namakina naba “te kimwareirei ngkana I kiba n te wanikiba ao mwaingingin te wanikiba kanga ai aron ae mwaie ni kaota te kimwareirei.”

A moan kiba taari aika Wright aikai, 37 te ririki i mwain ae I bungiaki, are e kauka mataroan te boborau, te kamiimi, ao te kimwareirei ae e itiaki i nanon maiu.

Ao eng, tamaroan te kimwareirei anne, bon iai riki are i aona ae bon te kimwareirei are moan te rietata. N te bong aei, ao N na tibwaa te namakin are iroun Milton Wright ngke e tatakarua n atonga, “I eta, Orville, i eta,” I kan marooro i aon te kimwareirei are moan te rietata aei—E roko mai iaa, e na kanga n rin i nanora, ao ti na kagaa n namakinna.

Te Kaantaninga ni Karikaia Aomata

E bebete ataakina bwa a kainanoa te kukurei aomata ni kabane. E ngae n anne, e bebete naba ataakina bwa a tuai ni karekea te kukurei aomata ni kabane. E kananokaawaki, bwa, a mwaiti aomata, aika a matoa irouia kuneakin te kukurei.

E aera bwa e na riki anne? Ngkana nanora ngaira aomata bwa ti kan kukurei, ao e aera bwa ti na aki kona ni kunea? Ni mwanewen te katangitang n te aba, tabetai ao ti ukoukora karekean te kimwareirei n taabo aika tiaki nnena.

Ti na Kunea Iaa te Kukurei?

Imwain ae ti na marooroakinna bwa ti na kanga ni kunea te kimwareirei, ao I kan kaotia bwa te karawawata ma kakaewenako tabeua n te iango ma te namakin a bon kona n riki, ma te kaeka ae bebete nakon anne bwa ko, “Kataia n kukurei i bon iroum.” N te tai aei ao N na aki bon marooro i aon katokan ke kauarerekean kangaanga n te iango. Ngkana ko kaaitara ma kangaanga aikai, ao I tei man tang irarikimi. Tabeman aomata, kakaean te kimwareirei irouia bon ukoukoran te buoka mai irouia taan rabakau i aon kamarurungan te iango ake a anga ma nanoia bwa a na kabwarabwara ni kaineti ma rabakauia ae moan te kakawaki. Ti riai ni karabwarabwa n aia ibuobuoki.

Te maiu bon tiaki te bwai ae e naaki reitinako kakukureina. “Bwa e riai, ae a na iai kaitaraan bwaai ni kabane” Ao ngkana e tang te Atua, n aron are e kamatoaki n koroboki aika tabu bwa E bon tang, ngkanne e riai bwa ngai ao ngkoe ti na tang naba. Namakinan te nanokawaki bon tiaki te kanikina ibukin te bwaka. N te maiu aei, ao e kakawaki, bwa a na airiiri n taainako te kimwareirei ao te karawawata. I namakina te un, te karawawataki, te nanokawaki, ao te uringaba n arou aika aki tau n ai aron naba ae kam namakinna.

E ngae n anne, ao I a tia naba n namakina mimitongin te kimwareirei are kaona nanou ao n teimatoa n tiku. I kunea bwa e reke te rau ni koaua man iriiran te Tia Kamaiu ao n nakonako ni Kawaina.

E kaokoro te rau are E anganiira ma are ti karekea n te aonaaba. E tamaroa riki. E tabu ao man rietaata. E taku Iesu, “I roko ba e na reke te maiu i rouia, ae e na bati n reke i rouia.”

Ana euangkerio Iesu Kristo bon “te rongorongo ae raoiroi ae kakimwareirei”! Bon te rongorongo ae uota te kaantaninga! Bon te rongorongo ibukin kabebetean uotara. Karikirakean maiura n tamnei. Tatangiran karawa, ootara aika moan te rietata, berita aika a rangi n tabu, tararua ae akea tokina, ao ai te mimitong ae akea tokina!

Te kimwareirei bon ana kaantaninga te Atua ae rangi ni kakawaki i bukiia Natina. Ao bon anne bukin ae kariki ngkami—“bwa [ko] aonga ni karekea te kimwareirei”! Ko karikaki ibukin aei!

Tamara are i Karawa e aki karaba nakoira te kawai nakon te kukurei. Bon ti aki te bwai ae karabaaki taekana. E tauraoi nakoia aomata ni kabane!

E beritanaki te kukurei bwa e na reke irouia ake a nakonako i aon te kawai n riki bwa ana reirei Kristo, a iriira bannan te Tia Kamaiu, kawakina Ana tua, ao ni kawakini berita ake a karaoi ma te Atua. Ai tamaroara te berita aei!

A mwaiti riki bwaai aika e kan kaotia nakoira te Atua

Ti bane n atai aroia aomata ake a taekinna bwa a aki kainanoa te Atua bwa na kukurei, bwa a bon rang kukurei n riki ni beekan.

I karinei aekaki n namakin aikai. Tamara are i Karawa e tangiriia ni kabane Natina bwa a na karekea te kukurei ae bati n taainako, ngaia are E kaona te aonaaba ma bwaai aika rang tamaroa, bwaai aika ana kakukureia, “te mata ao… te nano naba.” I bon irou, ao te kibakiba e bon uota te kukurei ae korakora. Tabeman tao a kunea i nanon te katangitang, korobanna, takakaro, ke n ana karikibwai te aonaaba.

Man kaoan temanna ao tibwaan ana rongorongo te Tia Kamaiu iaon te kimwareirei ae korakora, ao ti riai n aki kamemeerea taraan waaki tabeua are e namakinaki naba iai te kukurei. Ti bon ti taekinna bwa a mwaiti riki bwaai aika ti na anganaki iroun te Atua. Kimwareirei ake moan te rietata ao n tamaroa—te kimwareirei are riaon riki bwaai ni kabane ake ti karekei n te aonaaba. Te kimwareirei are na katoka te uruaki n nano, te karawawataki, ao ni katoka te maroaa.

Te kukurei are, ti karekea mai nanora, e bon aki kona n toki. E bon aki. A karikaki bwaai nako aon te aba bwa na rikirake ao ni mane, n mka, n uruaki, , ke n tabe n mkanako. Ao bon akea tokin te kimwareirei, ibukina bwa bon akea naba tokin te Atua. E roko Iesu bwa e katoka i aona rawawatara n te maiu n rabwata ao n onea mwiin te babakanikawai nakon te aki babakanikawai. Bon ti ngaia ae iai irouna te mwaaka anne, ao te kimwareirei are Irouna bon akea tokina.

Ngkana ko namakinna bwa e mwaiti te aekaki n kimwareirei aei i nanon maium, I kaoko bwa ko na iriira Iesu Kristo man nakonako inanon Kawaina. Bon te mwananga n te maiu aei—ao are i mwiina. Taiaoka n anganai au tai n kanakoi tabeua kawai ni kunea te kimwareirei i nanon te maiu n itiaki.

Kaaniingkami ma te Atua

Kam uringa te aine are n te Nu Tetemanti are e nraara inanon te maan ae 12 te ririki? E kabanea ana mwane ae mwaiti ibukiia ana taokita, ma e rikirake ni buakaka riki. E ongo taekan Iesu; are e tanoata Mwaakana ni kamaiu. Ma E kona ni kamaiua? Ao e kanga n roko ni kaan Nakoina? E riki aorakina bwa te “bure” ni kaineti ma ana tua Mote, ao irarikin anne ao e katauaki bwa e tei raroa ma aomata.

E roko Irouna ao n bubutia ibuakoia aomata aika mwaiti bwa e na kamaiua.

Ao, e taku n ana iango, “Ngkana tao I riinga naba ti kunnikaina, ao I a kamaiuaki.”

N te kabanea n tai, ao e mauna nako maakuna man ana onimaki. E ninikoria n aki kan tabe ma aomata ao n waaki nako n nakon te Tia Kamaiu.

Tokin te tai, ao e bon koro nanon are kaantaningaia. E tabekirake baina.

Ao e kamaiuaki.

Tiaki ae bon titebo raoi arora ma te aine aei?

E mwaiti bukina bwa bukin tera ti maaku ni kaaniira nakon te Tia Kamaiu. Tao ti na namakina te kanaenaeaki ke te karawawataaki irouia aomata. Ngkana ti kainikatonga, ao e na bon bua mai iroura te bwai ae rang kakawaki. Tao ti na taku bwa ara kangaanga a na bon kairiira nakon te aki kamaiuaki—ibukina bwa e a rang korakora ara bure.

Ai aron te aine aei, I reiakinna bwa ngkana ti kaaniira ma te Atua ao n nakoina n riingnga, ti kona ni karekea te kamaiuaki, te rau, ao te kimwareirei.

Ukoukoria

E reirei Iesu “ukeuke, ao ane e na reke i roum.”

I kakoaua bwa te mwakoro n taeka aei e bon aki ti beritanaki ibukin maiura n tamnei; bon te koaua ibukin te maiu.

Ngkana ti ukora te un, te nanouoa, te mao ke te maroa, ao ti na bon kunei naba.

E ngae n anne, Ngkana ti ukora te kimwareirei—ngkana ti ukora te kawai ibukin te kukurei n iriira te Tia Kamaiu, ao ti na bon kunea.

Ti bon aki kona ni kunea te bwai ae ti aki ukoukoria.

Ko ukera te kimwareirei?

Ukeuke, ao ane e na reke i roum.

Kam na Ibuobuoki n Uotami aika Rawawata

E reirei Iesu bwa, “E kakabaia riki te anga nakon te anganaki.”

E kona n riki anne n ara ukeuke ibukin te kimwareirei, te kabanea n tamaroa ni kawai ibukin kuneakina bon uotan te kimwareirei are iroum nakoia ake tabeman?

Tariu ao mwaaneu, kam ataia ao I ataia bwa e bon koaua aio! Te kimwareirei kanga ai aron te baraua inanon te bwaketi ke te bwaa ae te oriwa inanon te bwatoro aika aki kona ni bane. E na kamwaitaki riki kimwareireim ni koaua ngkana ko tibwaia.

E bon aki kainanoa te bwai ae boobuaka ke ni kangaanga.

Ti kona n karaoi bwaai aika bebete.

N aron te tataro ibukin temanna ma nanora ni kabane.

Angan te katekeraoi ae e nako man te nano.

Buokaia tabeman n namakina te butimwaeaki, te karinekai, n uaana, ao n tangiraki.

Tibwaakin am kibu ae mamaten nanom ao ni kabwarabwara nanona.

Ke n ongora nakoia ake tabeman.

“Ngkana kam beku ibukiia raomi ao kam bon beku naba iroun Atuami.” ao bon te Atua are ngaia te tia kabooi mwiin ami beku nako. Te kimwareirei are ko anga nakoia aomata e na manga kaokaki nakoim “te baire ae raoiroi ae ibe, ae takaruru, ae takaburinako.”

“Ao Tera ae Ti Na Karaoia?”

Inanon boong, wiiki, ao namwakaina aika i mwaira, I kaoiko bwa ko na:

  • Kabanea am tai ma nanom ni koaua, ni kekeiaki ni kaaniiko ma te Atua.

  • Nanomatoa n ukorii n taainako ana kaantaninga, te rau, ao te kimwareirei.

  • Uota te kimwareirei nakoia aomata ake irarikim.

Tariu ao mwaneu aika kam tangiraki, raraou aika kam tangiraki, ngkai ko ukora ana taeka te Atua ni kananoa mataatam n ana babaire te Atua ae akea tokina, butimwaai kakao aikai, ao kekeiaki n nakonako ni Kawaina, ko na rinanon te “rau are mairoun te Atua, are te rau are aki konaaki n ataki teutana,” i nanon naba taai n nanokawaki. Ko na namakina ana Tangira te Atua ae rikirake i nanom. Rokon ootan te tiretio e na rabunanako roon kataakim, ao are ko na namakina mimitongina ao tamaroana ae akea kabotauana, e itiaki, ara tabo i karawa. Ko na namakina ae tamneim e na tabekakirake man katikitikin te aonaaba aio.

Ao n ai aron Milton Wright, tao ko na takarua ma te kukurei ni kangai, “I eta, Tamau, i eta!”

Ti riai n ukora ao ni kakaea te kimwareirei are moan te rietaata are roko man ara kakaonimaki nakon Tamara are i Karawa ao Ana Rikitemanna. Aio au tataro ao au kakabwaia n arana ae tabu Iesu Kristo, amen.

Bwaai aika a na taraaki

  1. John Gillespie Magee Jr., “High Flight,” poetryfoundation.org.

  2. Taraa Christopher Klein, “10 Things You May Not Know about the Wright Brothers,” History, Maati. 28, 2023, history.com.

  3. Magee, “High Flight.”

  4. Uabwi ma aua te ririki n nako, ao e kunea Aristotle bwa te bwai ae a rang n tangiria aomata bon te kukurei. N ana boki ae Nicomachean Ethics, e reireia bwa te bwai ae rang tamaroa inanon maiura bon bwaai ake ti karekei (ni kaitaraan bwaai aikanne ao ti ataia bwa iai nanona te kabanea). Te kukurei, i aon bwaai nako, bon iai nanona. “Ti aki toki n tangira te kukurei bon ti ibukin te kukurei,” e taku, “bon tiaki ibukin te bwai teuana” (The Nichomachean Ethics of Aristotle, trans. J. E. C. Weldon [1902], 13–14).

  5. Taraa Harry Enten, “American Happiness Hits Record Lows,” CNN, Feb. 2, 2022, cnn.com; Tamara Lush, “ Poll: Americans Are the Unhappiest They’ve Been in 50 Years,” Associated Press, Tuun 16, 2020, apnews.com; “The Great Gloom: N 2023, Employees Are Unhappier Tan Ever. Bukin tera?” BambooHR, bamboohr.com.

  6. Taraa Wanda Mallette, Patti Ryan, ao Bob Morrison, “Looking for Love (in All the Wrong Places)” (1980).

  7. 2 Nibwaai 2:11.

  8. Taraa Ioane 11:35; Mote 7:28–37.

  9. Taraa 2 Nibwaai 2:11.

  10. Taraa Ioane 14:27.

  11. Ioane 10:10.

  12. Ruka 2:10, New Revised Standard Version.

  13. Taraa Mataio 11:28–30.

  14. 2 Nibwaai 2:25.

  15. Ngkana ko raraoma ibukin ana kariaia Tamam are i Karawa ibukin karekean te kimwareirei are reke mai Irouna, I kaoiko bwa ko na tataromwaaka ao n wareka ana taetae ni kaikonaki i aon te nati are bakatae (taraa Ruka 15:11-32). N te kainonaki anne, ao ti reiakina iai aron Tamara are i Karawa n tangiriia natina ao arona n tataninga te tai are ti na Okiria iai bwa e na katekeraoia! N te tai anne are ti “nakoina ma nanora” (taraa kiibu 17) ao ni moana okiran mwengara, E na nooriira, bwa E a kaman tei n kaninganingaira ao n tataningaira. Ao ai antai ae E tataningaia? Ngaira! Ngkana ti kaaniira Nakoina, ao E katekeraoira ngkana ti a okiria ao man araniira bwa Natina.

  16. Reirei ao Berita aika Tabu 59:18. E kabwarabwaraak inanon te kaotioti aei, “Ao e kakukureia te Atua bwa e anga bwaai aikai ni kabane nakoia aomata; aei ibukina ngke a karaoaki ao a na kabonganaaki” (kiibu 20).

  17. Nakoia naake a kaaniia ma te Atua, E a tia ni berita nakoimi ni kangai: “N kaaningkami” (Reirei ao Berita aika Tabu 88:63; taraa naba Iakobo 4:8).

  18. Taraa Mareko 5:24-34.

  19. Taraa Bible Dictionary, “Clean and Unclean.”

  20. Mareko 5:28.

  21. Mataio 7:7.

  22. Man buokan rawawatan uotan raom, ti “kakoroa nanon ana tua Kristo” (I-Kariraia 6:2; taraa naba Motiaea 18:8).

  23. Makuri 20:35.

  24. Tara 1 Uea 17:8-16.

  25. Motiaea 2:17.

  26. N ana reta nakoia I-Rom, e mwaneweia Bauro bwa te Atua “e na bon tai angania aomata nako n ai aron aia makuri: nakoia ake a ukoukora te neboaki ma te karineaki ma te aki mamate, te maiu are aki toki: … neboaki, ma te karineaki, ao te rau, nakoia aomata nako akana a karaoa te raoiroi” (I-Rom 2:6–7, 10).

  27. Ruka 6:38. Te kamaiuaki ma te kukurei n te maiu are akea tokina a bon reke man ara nanoanga ao n tabeakiniia temwaangina (taraa Mataio 25:31-46).

  28. Ruka 3:10.

  29. I-Biribi 4:7.