Te Koaua ibukin Iesu
Au kakao nakoimi bwa kam na waaki mangkai ni karekea kinaakimi bwa aomata aika a kakaonimaki n aia koaua ibukin Iesu.
N 1832, a karekea te kaotioti Iotebwa Timiti ao Sidney Rigdon ni kaineti ma nneia natin te Atua ae akea tokina. Te kaotioti aei e katerei teniua abanuea i karawa. E taetae Beretitenti Dallin H. Oaks iaon “abanuea aika a mimitong” n Okitobwa ae e nako, are e mwaneweia bwa “rinanon tokanikain ao mimitongin te Tiibu te Teei,” ti tabeman aika a na aki, ma angina ae a na bon karekea nneia n teuana maibuakon abanuea aikai, “ni kaineti nakon te babaire are a karaoia rinanon aia rinerine.” Kanoan ana babaire ni kamaiu te Atua bon te konabwai irouia Natina ni kabane n te tai are ke te tabo are a maeka iai i aonaaba.
E boni ngae ngke te kabanea ni mangori man abanuea aikai, te teretio, “e riaon aia atatai aomata,” ma E kantaningaia Tamara bwa ti na rinea—ao, rinanon ana akoi Natina ti na tau nakon—te kabanea n rietata man mimitong man abanuea aikai, te tiretio “tan uaia n ababa ma Kristo.” E a tia ni kaumakira Beretitenti Russell M. Nelson bwa ti na “iangoa te abanuea ae te tiretio,” ni katea te abanuea ae te tiretio bwa ara kouru ibukin te tai ae akea tokina ao i mwina ti na “iangoia bwa [ti] na bwaka iaa i mwiin karaoan ara babaire n [ara] tai ni maiu i aon te aba.”
Naake a maeka n te abanuea ae te tiretio bon “ngaiia ake a karekea te koaua ibukin Iesu, … ake a karaoaki bwa a na kakororaoaki rinanon Iesu te tia raoi n te berita ae boou.” Taan maeka n te kauoua n abanuea, ke te teretirio, a kabwarabwaraki bwa a raoiroi, n aroia “aomata aika kakannato n te aonaba, ake a kamatakiiaki n aia kamwamwane aomata.” Te bae e tukia bwa a “aki kakaonimaki n te koaua ibukin Iesu.” Kaitaraan aei, naake a maeka n are i nano riki, te abanuea ae te teretio bon aomata ake a “aki karekea te euangkerio, ke te koaua ibukin Iesu.”
Uringnga bwa te bae a okoro iai taan maeka n abanuea aikai bon aroia n reitaki ma “te koaua ibukin Iesu,” are katineaki man (1) bane nanom ni kakaonimaki (2) aki kakaonimaki (3) bane nanom n totoko. E mena i nanon bain temanna ma temanna, maiuna ae akea tokina.
I.
Tera te koaua ibukin Iesu?
Bon am koaua mairoun te Tamnei ae Raoiroi bwa boni Ngaia natin te Atua, te Mesia.ao te Tia Kabooira. Bon ana koaua Ioane bwa E memena Iesu iroun te Atua ngke a tuai karikaki bwaai, ao E karika karawa ma aonaaba, ao “boni ngaia te euangkerio, ao te euangkerio bon te maiu, ao te maiu bon kaotaaia aomata.” Bon “te koaua ibukiia Abotoro ma Burabeti, … bwa E mate, taunaki, ao nimangauti n te katenibong, ao e waerake nako karawa.” Bon ataakina bwa “akea te ara riki teuana are kam kona ni kainaomataki iai.” Bon “te kabanea ni kakoaua,” are e anga te Burabeti ae Iotebwa Timiti “bwa e maiu! … Bwa ngaia te Rikitemanna iroun te Tama—bwa mai irouna, ao rinanona, ao irouna, iai aonaaba ao a karikaki, ao kaaina bon naati mwaane ao aine aika a manga bungiaki nakon te Atua.”
II.
Iaon te koaua aei: tera ae ti na karaoia ma te koaua aei?
Taan bwaibwai n te abanuea ae te tiretio a “karekea” te koaua ibukin Iesu n ae bwanin rinanon te bwabetito, karekean te Tamnei ae Raoiroi, ao te tokanikai rinanon aia onimaki. A tautaekanaki baike a moanibwaii ma aia babaire n tuua ao berita man ana euangkerio Iesu Kristo. Te koaua ibukin Iesu, e oti ni kateia ao ni katei ake a uaiakin. Nanoia bon te tangira ae e kororaoi, “ana tangira Kristo ae itiaki.” A bane aia iango n te “tia are bon bwaninin Kristo.”
Ma e rabwa bwa naake a na maeka n te abanuea ae te teretirio, a butimwaea naba te koaua ibukin Iesu, ma a kinaaki ibukin te bae a aki karaoia nakon aia koaua. Te aki kakaonimaki nakon am koaua ibukin te Tia Kamaiu, e kaotia bwa akea nanom iai ke ko manikangare—n aron “te aang teuana”— are bon kaitaran raoi aroia ana aomata Amon n Ana Boki Moomon, ake, a “kinaaki man nanomatoaia nakon te Atua.”
Taan maekana te abanuea ae te teretio bon naake a aki butimwaea te koaua ibukin Iesu n reitaki ma Ana Euangkerio, Ana berita aika a tabu, ao Ana burabeti. A kabwarabwaraki iroun Abinataai bwa a “tia n iri nanon ana baire bwain te rabwata; ao n tuai man wetea te Uea ngke e arori baina n nanoanga nakoia; ngke a aroraki baai n nanoanga nakoia, ao a aki kan kabonganai.”
III.
Tera ae nanonaki n te kakaonimaki n te koaua ibukin Iesu?
E bati kabwarabwara aika a kona ni wai man te titiraki aei. N na taekini tabeua. Te kakaonimaki nakon am koaua ibukin Iesu bon ribanakin ao kakorakorakin am koaua. Taan iriira Iesu ni koaua, a bon aki kaki taekan bwaai aika a uarereke ake a kateimatoa man kakorakoraa aia koaua ibukin Iesu, n aron te tataro, warekan koroboki aika a tabu, tabuan te Tabati, kanakin te toa, te mwakuri n ibuobuoki, te beku, ao te nebonebo n ana auti te Uea. E kauringira Beretitenti Nelson bwa “n te tai ae waekoa, te koaua ae aki kamwarakeaki ‘n ana taeka te Atua,ae raoiroi’ [Moronaai 6:4] e kona n umwunako. Ngaia are,… ti kainnanoa neboan te Uea ao kamatebwaian Ana euangkerio n te bong koraki.” I buti ngkami bwa kam na karimoaa te Atua i nanon maiumi. Anganna ami tai ae bati. Ngkana kam karaoa aei, kam na nora keeraken marurungin tamneimi.”
Nanona naba bon te kakaonimaki ni kaotiota am koaua nakoia aomata. N te bwabetito, ti kamatoa nanora “n tei bwa taan kakoaua ibukin te Atua n taainako ao ni bwaai nako, n taabo nako ake [ti] nako iai, ni karokoa matera.” N te Itita aio, ti kaota ara koaua ma te kimwareirei, ni kaongoa te aonaaba, ma te inaomata, bwa E maiu Kristo ao e a tia ni mangauti.
Teuana iteran te kakaonimaki n te koaua ibukin Iesu bon te ongora nakoia ana taan uarongorongo. E aki kairoroira te Atua nakon te kawai ae tamaroa riki, are te berita, ma E tua nakoia Ana burabeti bwa a na tuangira uaan ara rinerine. Ao tiaki ti nakoia kaain Ana Ekaretia. Rinanoia Ana burabeti ao abotoro, E butia aonaaba ma nanona bwa e na ongo iroun te koaua are e na kainaomata, are e na kawakinna man te kamarakaki, ao n uota nakoia te kimwareirei ae e teimaan.
Nanon te kakaonimaki nakon te koaua ibukin Iesu bon kaungakiaa aomata, n ara taetae ao ara mwakuri, bwa a na kakaonimaki naba, riki kaain ara utu. E taetae Unimwaane Neal A. Maxwell ibukiia “kaain te [Ekaretia] ake a ‘kakannato’ ake a kabwarabae ao a aki kamarurungia n te beku ae tabu ao a botu ni beku ao a aki ‘ingainga ni kan beku’ [Reirei ao Berita aika Tabu 76:75; 58:27].” Ataakina bwa a inaomata aomata ni kabane n rinerine, e tanginiwenei Unimwaane Maxwell: “Te kananokawaki bwa ngkana iai aika a toua kawain te kabwarabae, a aki ti karaoa anne ibukiia ma a bon karaoia naba ibukiia te roro are imwina ao are imwina. E boni ngae ngke teutana rairan te koaua irouia kaaro, ma e kona ni korakora buren kawaia natiia! Tao a tia n rangi ni kakaonimaki te roro are mai mwaina, ma e oti irouia tabeman te roro ae ngkai bwa a raira te koaua. E kananokawaki bwa, n te roro are imwina, iai tabeman ake a nang riki bwa taan kaitara man aia aki kakaonimaki aia karo.”
Ririki aika a bwakanako, Unimwaane John H. Groberg, e karakina rongorongon teuana te utu n te mwaanga ae uarereke i Hawaii ni moan 1900 tabun. Ai uoua aia ririki ni kaaina te Ekaretia ike e a aoraki natiia te aine ao aorakina, e tuai tabwanin raoi rongorongona ngke e rin n te oo. N tain te taromauri n te Tabati are i mwina, te karo aei ma natina, a katauraoa te toa n aron are a bon kakaraoia, ma ngke e a katorobubua te karo aei bwa e nang kakabwaiaa te kariki, e kibarake te beretitenti n te mwaanga, e taraiia man takarua, “Taua moa. Ko aki kona ni kuakua te toa. E tuai ataaki raoi aorakin natim te aine arei. Maawa moa maikai bwa iai are e na onei mwimi ni kakabwaia te kairiki. Kam riai n aki mena moa ikai. Nako” E kubanrou te karo aei, e mata n titiraki nakon te beretitenti n te mwaanga ao ni manga taraia kaain te taromauri ao e roko irouna angin te mama ma te bwainrang, e anoia ana utu, ao a karaurau ni kitana te umwantabu.
Akea te kakarongoa, a mwananga n oki te utu aei nakon mwengaia ma rawawatan nanoia. A kamironron n tekataeka, ao e taku te karo, “Akea ae e na taetae ni karokoa I a tauraoi ni maroro.” E tabe n iango natina te mwaane n kakaea bwa tera aroia ni kaoka kaiia ibukin tebwainrang are a rinanona: tao a na tiringi ana beeki te beretitenti n te mwaanga, ke tao a na kaura ana auti, ke tao a nang kaaina te aro teuana? E a nako nimaua, tebwina, tebwi ma nimaua, ao uabwi ma nimaua te miniti n aki kakarongoa.
A moanna n ure bain te karo aei ake a timoi, ao a waanako rannimatana. E ira tangina te tina, ao a maikeike naba n tang naati n tatabemaniia. E rairaki te karo aei n taraa kainnabana man taku, “I tangiriko” ao e a manga taekina naba aei nakoia natina n tatabemaniia. “”I tangiri ngkami ni kabane ao I tangiria bwa e na akea tokin ara utu. Ao ti teuana te kawai are e na kona n reke anne bwa kaainakin Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira ao man kabaeakira n te tembora n te nakoanibonga ae tabu. Bon tiaki ana ekaretia te beretitenti n te mwaanga. Bon ana Ekaretia Iesu Kristo. Tiaki kona ni kariaia te aomata temanna ke te maraki ke te bwainrang ke te kainikatonga bwa e na urua ara utu. N te Tabati are imwina, ti na bane nako n taromauri. Ti na kaokoroira moa ni karokoa e a tabwanin rongorongon aorakin natiu te aine aei, ma ti na bon riai n oki n taromauri.”
A bon nako n taromauri, e marurung te nati te aine arei, ao e kabaeaki aia utu n te Laie Hawaii Tembora ngke e kaukaki. N te bong aei, e raka iaon 100 aomata ake a kaitaua te karo, te tibu, ao te tibutoru aio ibukina bwa e moanibwaia te maiu ae akea tokina.
Teuana iteran te kakaonimaki n te koaua ibukin Iesu are N na taekinna bon ukoukoran te maiu ae tabu i bon iroura. Iesu bon ara Tia Kamaiu, ao E bubutiira, “Rairinanomi, ngkami tokin aonaba, ao nako mai nakoiu ma ni bwabetitoaki n arau, bwa kam aonga ni katabuaki ngkana kam butimwaea te Tamnei ae Raoiroi, bwa kam aonga n tei n akea barekami i matau n te kabanea ni bong.”
Te burabeti ae Moomon, e karakina te kurubu teuana ae kaain te Ekaretia ake a waaki rake e ngae ngke a “rinanon te karawawataki ae korakora”:
“Ma e ngae n anne a bon aki toki n aki mamatam ma n tataro, ao a rikirake ni matoatoa ma ni matoatoa riki n aia nanorinano, ma n nene ao n nene riki n onimakinan Kristo, n onrake tamneia n te kimwareirei ma te raunnano, eng, n te aro are a bitaki ma ni katabuaki nanoia, ao katabuan nanoia e reke ibukin anganakin te Atua nanoia.” Bon te bitaki ae korakora i nanoia—anganakin te Atua nanoia ao te manga bungiaki n te maiu n tamnei rinanon ana akoi te Atua—are ti ukoukoria.
Au kakao nakoimi bwa kam na waaki mangkai ni karekea kinaakimi bwa aomata aika a kakaonimaki n aia koaua ibukin Iesu. Ngkana tao e a riai te rairannano, “kam na aki taotaona ami bong n rairannano,” bwa tokina “n te aoa are kam taku inanomi bwa e na aki nako tain te kabuebue, ao e toki tain te tai, ao a aki kamaiuaki tamneimi.” Kakorakorako ni kawakin am berita aika a tabu ma te Atua. Tai “un [ni] matoan te taeka.” “Uringnga n taua aran [Kristo] bwa kam aonga n aki kuneaki n angamaingin te Atua, bwa [kam] aonga n ongo te ara are kam na weteaki iai, ao riki, te ara are e na weteingkami iai.” Ao te kabanea, “kawakina aei inanomi, bwa kam na karaoi bwaai ake E na reirei, ao n tua nakoimi [Iesu].”
Tamara are i Karawa, e tangiria Natina ni kabane bwa a na karekea te maiu ae akea tokina ni maeka irarikina n te abanuea ae te tiretio. E maraki Iesu, E mate, ao E mangauti bwa e aonga n reke anne. E “a tia Kristo n nako karawa, ma n tia n tekateka i angatain te Atua, bwa e na anaa mai iroun te Tama te nanoanga are e riai n reke i rouna ibukiia natia aomata.” Au tataro bwa ti na karekea te koaua ae matoatoa ibukin te Uea ae Iesu Kristo, ni kukurei ao ni kakaonimaki nakon te koaua anne, ao n rauaki n uaan Ana akoi inanon maiura n aki toki. N aran Iesu Kristo, amen.