Rengarenga ibukin te Mweenga ae Kakukurei
Te ikoikotaki, te euangkerio, te kukurei n te utu—akanne ana rengarenga te utu mai Sweden are e ikoti ni karekea te tangira ae tamaroa ae kakukurei.
Ko uti n tangin te anene ae kamiimi, ae too ieta are e roko man te umwanikuuka. Ni bon arona, e mino am kaantaninga ao n angiin te tai ko iangoi bwaai aika uoua: (1) “Mwaaneu are e uarereke ae kakaea te bitiketi n te umwanikuuka” ke (2) “E bure te auti ae I mena iai.” Ma ngkana ngke kaain te utu ae te Ronndahl mai Kavlinge, Sweden, e na bon aki mino am kaantaninga. Ni koauana, ko na ingainga nakon aei ni katoa wiiki—tiaki te anene ma te bwai are e aranna te utu bwa te “kaingabong n te outeero.”
“I tatangira te kaingabong ni ingabongin te Kaonobong,” e taku Isabelle Ronndahl, 14, ngke e titirakinaki i aon bwaai aika e mamate nanona iai n ana utu. “E katauraoia n taai nako Tamau, ao n taai nako e karaoia bwa te kabanea n tamaroa.” A bane n taekina eng ma te kukurei ataein te utu ae te Ronndahl ao a katoui atuia ni kakoaua.
“Ti uti n ana anene Tamara,” e kabwarabwara Andreas, 16 ana ririki. Tabeman tarina ma mwaanena a katotongnga arona, ao a bane ni ngare, ni ikotaki ma kaaro aika, Brynolf ao Kristina. E korakora te ngarengare ni mweengaia tenaan Ronndahl. Imwiina a reitianako ni kabwarabwara bwa e kanga, imwiin te anene, ni kateirakeia boin te beikan ao taian bunnimoa man aia kainiwene ni katoa ingabong n te Kaonobong. Irarikin te uaia n amwamwarake, e tara n ae a rangi ni kuukukurei riki ni ikoikotaki.
A taekina naba teuana te rengarenga ibukin te mweenga ae kukurei—te bootaki n utu n te tairiki. Ma n tabetai ao e aki riki anne. “I uringnga ngke ara bootaki n utu n te tairiki bon te anga reirei ae maan taina,” e taku Christoffer, 18 ana ririki, e tara tinana ma te mata ni kangare.
“N tabetai I a botu ao I a matu,” e reitia n taekinna Andreas, are ai tibwa nimaua ana ririki n te tai arei. “Ma imwiina ao I a uti, ao a tauraoi amwarake.”
E kabwarabwara te Tari Ronndahl bwa ngke a uarereke natia, Titita Ronndahl e katauraoi reirei aika a raka nakon teuana te aoa maniia. E kangaanga irouia ataei bwa a na tekateka ni kakauongo nakon te reirei. Ngkai ai waniman ataein te utu ae te Ronndahls, ao e moa man 8 nakon 23 aia ririki—te kabanea ni ikawai, Rebecka, e a tia ni beku bwa te mitinare ae bwanin ana tai ao ngkai e reirei n te United States.
Te Tari ao Titita Ronndahl a baireia bwa a na bita aron aia bootaki n utu n te tairiki. “Ti ikotiia ara utu ao n taekina, ‘Ei, tera ae kam tangiria ni karaoia?’ ” e taku Titita Ronndahl. A bon aki miimi kaaro n ongo ae natiia a tatangira te amwarake, te takakaro, ao anenean kunan te aro—a kukurei n te iango ibukin te reirei, ngkana e kakimototoaki riki. E rangi n eti ana taeka te Tari Ronndahl ngke e kabwarabwara bwa a bane ni iai rengarenga ma tao e aki tau aron mwaitina. “Ti kunea bwa ti riai ni katuua riki te waaki ni kukurei naba,” e taku teuaei.
E baireia Titita Ronndahl bwa e na karaoa te katairiki ae rangi n tamaroa bwa e aonga n riki te Moanibong bwa te tairiki ae onoti. Ngkanne ibukin te bootaki n utu n te tairiki a kaairia ma takakaro ao anene aika mwaiti. A kauarerekea naba te reirei nakon 10 te miniti. A bon nako raoi rengarenga. “A moanna ni ingainga natira nakon tairikin te Moanibong,” e taku Kristina. “A bane n tangiria.”
Ngkai a ikawai riki natira, taian reirei a ananau riki ao a nano riki. Rosanna, 20 ana ririki, e taku, “Ti a bon kona ni karaoi reirei aika tamaroa ni boong aikai. Ti tatangiria ni marooroakina te euangkerio ao bwaai riki tabeua. E kaunga ibukina bwa a mwaiti oin ara koaua ao iango. Ngkai e a kakaongora riki ibukina bwa ti taekini bwaai aika ti kan taekini.” Ma te anene, takakaro, ao amwarake bon kanoan naba te bootaki.
“Mamaten nanou bon amwarake ma te mooi ao takakaro,” e taku Josefin, 12.
“E koaua bon te amwarake ao takakaro,” e taku naba Christoffer.
“I taku bwa anene ao katangitang bon tenaan kabanea n tamaroa,” e taku Rosanna.
“Tenaan reirei,” e taekinna ma te nimamannei Isabelle. A waekoa ni waningare n ae tamaroa mwaanen ao tarin Isabelle. “Tiaki, I bon koaua raoi,” e taua ma nanona n taekinna.
“I taku bwa e mamate nanou n te bootaki n utu n te tairiki ni kabwaninna,” e taku Andreas. “Te reirei, anene, takakaro, amwarake—a karaoi bwaai aikai ni kabane bwa e na kaunga. Ngkana arona bwa ti karaoa ara bootaki n utu n te tairiki n akea te reirei, ke taian takakaro ke taian anene, ti na namakina ae iai te bwai ae bua.”
“I tatangiria ngkana akea te bwai ae ti na karaoia ngai ma Bryno ibukin te bootaki n utu n te tairiki,” e taku Titita Ronndahl. “Ti a kona n tekateka, ao natira a waakinna ao iai aia reirei ao iai aia amwarake. A karaoi bwaai ni kabane. Anne bon mamaten nanou.”
Teuana te rengarenga ae kakaawaki n aia rengarenga tenaan Ronndahl ibukin te mweenga ae kukurei bon te marooro ni katoa Taabati imwiin te taromauri. A katoai n rinanon mwiokoaia ni kabane ibukin te bootaki n utu n te tairiki are imwiina. Ao kioina ngkai e ka-rauniaki taian mwioko, e bane n reke aia tai ni karaoi mwakuri ni kabane—man te reirei nakon amwarake ao koroboki aika tabu. A taekini naba mwakurin te mweenga are a bon tataneiai iai ao aron aia waaki ni kabane kaain te utu.
E ngae n anne, te ikoikotaki e aki ti karaoaki n te Taabati ao te Moanibong. Samuel, ae 10 ana ririki, and Johannes, ae 8 ana ririki, te kabanea ni uarereke ibuakoia natira, a uaia n taekinna bwa a tatangiri aia kakakibotu aika kakukurei ao bikiniki are a bane n iria kaain te utu. E kakoaua anne tamaia. “Ti bane n tatangiria n nako ni uaua, n taabo nako—n neei aika bubura, i taari, n taian karaanga,” e taku te Tari Ronndahl. A ikotaki naba n anene ao ni katangitang n te baen (band) ngkai a kuri ni bane ni iai rabakauia ni katanga te bwai ni katangitang teuana ke e mwaiti riki.
Ikoikotakiia n aia utu e a tia ni karikiia tenaan Ronndahl bwa rao ni koaua ao bwa te utu naba. A tangiriia i marenaia ao a boutokaia i marenaia. A karekea te korakora i marenaia. Tao bon anne bukina ngkai a tatangiria ni ikoikotaki n angin te tai.
Ao ngkai a kakorakoraia i marenaia kaain te utu ae te Ronndahl, a bon kakorakora naba aia uoote ao aia titeiki. “Ti kaei waaki ni kabane n titeiki ao aia waaki ni kakukurei ao aia maungatabu kairake,” e taku te Tari Ronndahl. “Ti kaungaia natira bwa a na iri ni bwaai ni kabane ake a karaoaki n te titeiki ao n te uoote. Aki rangi ni bubura uoote ikai, ngaia are e rangi ni mwaiti waaki aika karaoaki n te titeiki ni ikoikotiia kairake.” Natira ake a ikawai riki a iriri n te tieminari naba. N tabetai, a uaia ni beku aia karo bwa tia reirei n te tieminari. E boni koaua, a bon iriri n aia kiraati nako ao kooram n taian bootaki.
Akanne rengarenga ake, ngkana a karauaki n kaboboaki raoi, a na buoka te utu aei ni kanakoraoa reitakia. Man te kabanea ni uarereke nakon te kabanea ni ikawai, man te karo nakon te nati, a bane n tangiria ni ikoikotaki ibukina bwa a tangiria i marenaia. A mwaiti bwaai aika a mamate nanoia iai are a ikotaki ni kakaraoi, man te uaua i taari nakon kairan te takakaro ae te kabae mata n tain bootakin te utu n te tairiki (tara buokan te rongorongo are e boretiaki irarikin aio). “Teuana te bwai ae mamate nanou iai n ara utu bon te katangitang,” e taku Titita Ronndahl. “Ngaira te utu ni katangitang. Ti tangiria ni kabatia te anene.”
Eng, a bane n tatangiria n anene tenaan Ronndahl. A tatangiria naba n ongora n te anene—ai moaraara riki te anene ae kamanga ae too ieta are e roko man te umwanikuuka ni ingabongin te Kaonobong.