2008
ʻE Lelei e Meʻa Hono Kotoa
‘Okatopa 2008


ʻE Lelei e Meʻa Hono Kotoa

Fakamatala foʻou tahá: ʻI hono sivi fakamuimuitaha ʻo Sisitā Kositoní, naʻe ʻikai toe ʻiloa ha kanisā, ko e ʻosi eni ha taʻu ʻe valu mei hono talaange ʻoku maʻu ia ʻe he kanisaá.

Ne u loʻimataʻia ʻi heʻeku fakaʻuli atu ke toe fai hoku ngaahi sivi ʻi he falemahakí. Ne talamai kiate au he taʻu ʻe ua kuohilí, hili hono fāʻeleʻi mai ʻeku kiʻi taʻahiné, kuo maʻu au ʻe he kanisaá. Ne fai e tafa kiate au mo ha ngaahi faitoʻo, pea ko e teu ʻeni ke talamai pe ʻoku ʻaonga e faitoʻó. “ʻE Tamai Hēvani, kuó u ako lahi mei he meʻa kuó u aʻusiá. Fakamolemole muʻa kae toʻo atu meiate au ʻa e faingataʻá ni. ʻOku ou loto ke ʻohake ʻeku kiʻi taʻahiné pea ʻi ai ha ʻaho te u ngāue fakafaifekau ai mo hoku husepānití. Fakamolemole kae fakamoʻui au.”

Ne tafe hifo e loʻimatá. Naʻe fakafokifā pē ʻa e liliu ʻeku lotú ki he ngaahi lea ʻo e foʻi hiva ko ia ko e “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi.”1 Naʻe ueʻi au ʻe ha faʻahinga meʻa ke u leaʻaki leʻolahi ʻeni.

Lotu, ʻokú Ne ʻi ai;

Lea, ʻokú ne fanongo mai.

[Ko] ʻEne fānau koe;

ʻĀtakai ʻaki koe ʻene ʻofá.

[ʻOkú] Ne fanongo [ki hoʻo lotú].

Ne lōmekina au ʻe ha ongo ʻo e ʻofa. Ne u ongoʻi ʻoku ʻafioʻi au ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne tokanga mo fakafanongo mai kiate au. Ne u ongoʻi ʻe lelei e meʻa hono kotoa.

Ne u maʻu e ola ʻo e siví he ʻaho hono hokó. Naʻe ʻikai toe ʻilonga ha kanisā he ngaahi sivi naʻe faí. Ne u ongoʻi ʻa e mahuʻi atu ʻa ha fuʻu kavenga mamafa meiate au. Ka naʻe telefoni mai ʻeku toketaá he ʻaho pē hono hokó ʻo talamai neongo ne ʻikai ʻasi ha fakaʻilonga ʻo ha kanisā he ngaahi ola ʻo e sivi ki muʻá, ka naʻe hā mei hoku sivi totó naʻe kei ʻi ai pē. Ne u fehuʻi ai, “ʻE anga fēfē ʻeni?” Kapau ko e meʻa moʻoni ʻeni ʻoku hokó, ko e hā ne u ongoʻi ai kuo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku lotú?

Ne u feinga ke tuku ʻeku ongoʻi veiveiuá ʻi heʻeku foki ke toe fai hoku ngaahi siví. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene hā ʻi he ngaahi olá naʻá ku kei kanisā pē, ka kuo mafola ia ki he ngaahi konga kehe ʻo hoku sinó. Ne u fifili ki he meʻa ne u ongoʻi ʻi he kaá. Naʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi e meʻa ne u ongoʻí, ka naʻe kamata ke u veiveiua fekauʻaki mo ʻeku fakaʻuhingaʻi ʻo e ongo naʻá ku maʻú.

Ne u ongoʻi lōmekina ʻi he fakamatala foʻou ko ʻeni ne u maʻú ʻo tupu ai ʻeku nofo ʻo fakakaukau fakamātoato ki ai. Ne u ongoʻi naʻe kei fie maʻu pē ke u ako e meʻa mei he faingataʻa ko ʻení. ʻI heʻeku fakalaulauloto ki aí, ne u ʻiloʻi ne u fai e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe ha tokotaha mālohi he Siasí ka ne u faʻa fakahoko e ngaahi meʻá ni ʻi heʻeku angaʻaki pē hono fai iá kae ʻikai ʻi he loto fakamātoato. Ne ʻikai te u aʻu ki he tuʻunga fakalaumālie ne u loto ke u aʻusiá. Naʻe fie maʻu ia ke u foki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní, ko ia ne kamata ke tuku ʻeku tokangá ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ia te ne ʻomi au ke u toe ofi ange ai kia Sīsū Kalaisí. Ne u fie maʻu Hono mālohí ke u ikunaʻi hoku ngaahi ʻahiʻahí.

ʻI he lahi ange ʻeku ngāue ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, naʻe tupulaki ai pē ʻa ʻeku tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne palani maʻakú. Ne u ʻiloʻi ko e meʻa ne hoko kiate au ʻi he loto kaá heʻeku fakaʻuli ki he falemahakí ko ha tali moʻoni pē ia ki heʻeku lotú. ʻI heʻeku fakatokangaʻi peá u fiemālie ki he tali ko iá (ʻa ia ʻe lelei e meʻa hono kotoá), ne u ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai fakapapauʻi mai maʻu pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e taimi ʻe fakahoko ai e meʻa kotoa pē. Mahalo he ʻikai pē toe fakamoʻui kakato hoku sinó, ka ʻoku ou ako ke tali ʻa Hono finangaló. Ko e moʻoni ʻoku ʻi Hono toʻukupú ʻa ʻeku moʻuí.

Kuo ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe fitu mei he taimi naʻe fakahā mai ai ʻoku ou kanisaá. Kuo lahi e ngaahi tafa mo e ngaahi faitoʻo kuo fai kiate aú ka ʻoku kei maʻu pē au ʻe he kanisaá. ʻOku kei hoko atu pē ʻa e moʻuí pea ʻoku ou fakafetaʻi ai. Kuó u maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻi he ngaahi faingataʻa ko ʻení, kau ai hono fāʻeleʻi mai ʻeku kiʻi taʻahine hono uá. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa hono kei fakafiemālieʻi au ʻe he tali ʻa e ʻEikí “ ʻe lelei ʻa e meʻa hono kotoá.”

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6–7.

Paaki