2016
Tokoniʻi Au Telia ʻEku Taʻetuí
Māʻasi 2016


Tokoniʻi Au Telia ʻEku Taʻetuí

Stephanie Hughes, Tekisisi, USA

ʻI he fakaʻosinga ʻo ha uike ʻe taha, ne u ʻā hake ai ʻoku ʻikai ke u toe lava ʻo fanongo ʻaki hoku telinga toʻohemá. Naʻá ku fetuʻutaki ki ha toketā telinga, ihu, mo e monga ʻo fokotuʻu ha taimi ke u sio ai kiate ia.

Naʻe fekauʻi au ʻe he toketaá ke u ʻalu leva he vave tahá ki ha mataotao fakaeongo (audiologist) ke siviʻi ʻeku fanongó. Naʻe kamata ke u hohaʻa ʻi he taimi naʻe ʻikai ai ke u lava ʻo fanongo ki ha meʻa ʻi he sivi ongó ʻaki hoku telinga toʻohemá. Hili ʻa e siví, naʻe aofangatuku e mataotao fakaeongó ʻo pehē kuo mole ʻa ʻeku fanongó, he ʻoku maumau ha neave ʻi hoku ʻulú ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ki he fanongó.

Naʻá ku ʻohovale. Naʻá ku kei taʻu 26 pē pea ko ʻeni kuo aleaʻi ha meʻa ke tokoni ki heʻeku fanongó. Ko e taha e meʻa ʻoku ou saiʻia taha aí ko e hivá. Te u kei lava nai ʻo tā ʻa ʻeku ngaahi meʻaleá mo hiva?

Naʻe ʻomi ʻe he toketaá ha faitoʻo (steroid) kiate au ke vakai pe ʻe tokoni, ka naʻá ne tui kuo mole ʻaupito ʻeku fanongó.

Naʻe ʻikai ke u toe fakamaʻumaʻu, peá u tangi ʻa loʻimata. Naʻá ku ilifia ki hoku kahaʻú, pea ne u loto mamahi ko e ʻikai ke u toe lava ʻo fanongo ʻo hangē ne u anga ki aí.

Ne fokotuʻu mai ʻe hoku husepāniti ko Palaiení ʻi he pō ko iá ke ne ʻomi haku tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ku ʻamanaki ʻe ʻomi ʻe he tāpuakí ha fiemālie mo e mālohi kiate au ʻi he mole ʻeku fanongó, ka naʻe palōmesi ʻe Palaieni ʻi heʻene tuku tāpuakí ʻe fakafoki kakato mai ʻeku fanongó. Ne ʻikai ke u faʻa tui ki ai!

Ne u fakakaukau, “Mahalo pē ʻoku maʻu hala hoku husepānití.” Kuo tā tuʻo lahi e sio ʻa e toketaá ki ha ngaahi tūkunga tatau mo au peá ne talamai he ʻikai te u toe lava ʻo fanongo.

Hili iá, naʻá ku ʻeke ange kia Palaieni pe ʻokú ne fakakaukau ko e tāpuaki naʻá ne palōmesi maí ko ʻene fie maʻú ia pe ko e finangalo ʻo e ʻEikí. Naʻe talamai ʻe Palaieni kiate au naʻá ne ongoʻi ʻa e ueʻi mālohi ke fai ʻa e palōmesí. Naʻe ʻikai ke u tui ki ai.

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he tuʻunga ne u ʻi aí, ne u manatuʻi ha potufolofola ʻi he tohi ʻa Maʻaké ʻi hono talaange ʻe Sīsū ki ha tamai vilitaki “ʻoku faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia ʻoku tuí.” Naʻe tali ange ʻe he tangatá, “ʻEiki, ʻoku ou tui; ke ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻetuí” (Maʻake 9:23–24). Ko ʻeku tautapa ia ki heʻeku Tamai Hēvaní he pō ko iá. Naʻá ku loto ke u tui ʻe fakamoʻui au, ka naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi. Naʻe siʻi ʻeku tui ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ʻi hoku faingataʻaʻiá.

Hili ʻeku lotú ne u fakakaukau ki ha lēsoni ne u akoʻi ki he kau finemuí fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne u talaange ki he kalasí ke nau kole ha ngaahi tāpuaki pea ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakamoʻui e mahakí fakafou ʻi he ngaahi tāpuakí. ʻE lava fēfē ke u ʻamanaki atu te nau tui mai kapau ʻoku siʻi ʻeku tuí? Ne u pehē ke u falala ki he ʻEikí—he kuo teʻeki ke Ne lohiakiʻi au kimuʻa.

Hili ha uike ʻe ua mei ai, ne u toe lava ʻo fanongo kakato. Naʻe fakatumutumu ʻa e mataotao ki he fanongó mo e toketaá.

Te u houngaʻia maʻu ai pē ki he Tamai Hēvaní ʻi hono fakafoki mai ʻeku fanongó, ka ʻoku ou houngaʻia lahi ange koeʻuhí ko e lēsoni kuó u akó. Neongo ai pē kapau ʻoku ʻikai faʻa hoko mai ʻo tatau mo e talaʻofa kuo fai mai ʻi ha faingāue kiate kitautolú, ʻoku ou ʻilo ʻe fai tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo kapau te tau tui mo falala kiate Ia.

Paaki