2016
Toetuʻú — Ko e Kamataʻanga ʻo e Moʻui Taʻe- Faʻa Maté
Māʻasi 2016


Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai

Toetuʻú — Ko e Kamataʻanga ʻo e Moʻui Taʻe-Faʻa-Maté

mei he “Resurrection,” Liahona, July 2000, 16–19.

ʻOku ʻikai ko e maté ʻa e ngataʻanga ʻo hotau tupuʻangá.

ʻĪmisi
Resurrected Christ

Toetuʻu ʻa Kalaisí, tā ʻe Robert T. Barrett

ʻOku ou fifili pe ʻoku tau fakahoungaʻi kakato nai e mahuʻinga fau ʻo ʻetau tui ki he toetuʻu moʻoni mo fakaemāmani lahí. … Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻe pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē ki ai” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 57.

ʻI he ngaahi meʻa kotoa pē he ngāue nāunauʻia ko iá, ko e hā naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e fakamoʻoni ʻo e maté, telio mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ko e faʻunga tefitoʻi moʻoni ʻo ʻetau tui fakalotú…? ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi he foʻi moʻoni ko e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻa e uho ʻo e meʻa ʻoku ui ʻe he kau palōfitá ko e “palani lahi mo taʻengata ʻo e fakahaofi mei he maté” (2 Nīfai 11:5).

ʻI heʻetau fononga taʻengatá, ʻoku hoko ʻa e toetuʻú ko e makamaile kāfakafa ʻokú ne fakaʻilongaʻi e ngataʻanga ʻo e moʻui fakamatelié pea mo e kamataʻanga ʻo e moʻui taʻe faʻa maté. … ʻOku tau toe ʻiloʻi foki mei he fakahā ʻo onopōní, he ʻikai lava ke tau maʻu ʻa e “kakato ʻo e fiefiá” ( T&F 93:33–34) ka ʻikai fakatahaʻi hotau laumālié mo e sinó ʻi he toetuʻú. …

“Ko e ‘ʻamanaki lelei’ kuo foaki mai ʻe he toetuʻú [vakai, 1 Pita 1:3] ko e fakapapauʻi mai ia kiate kitautolu ʻoku ʻikai ko e maté ʻa e ngataʻanga ʻetau moʻuí ka ko ha sitepu mahuʻinga pē ʻi he liliu ʻetau fononga mei he moʻui fakamatelié ki he moʻui taʻe-faʻa-maté. ʻOku liliu ʻe he ʻamanaki lelei ko ʻení ʻa e fakakaukau kotoa ʻo e moʻui fakamatelié. …

ʻOku ʻomai ʻe he mahino ʻo e toetuʻú kiate kitautolu ʻa e ivi mo e fakakaukau ke kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié ʻoku tau takitaha fehangahangai mo iá pea mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, hangē ko e ngaahi tōnounou fakatuʻasino, fakaʻatamai, pe fakaeloto ʻoku tau omi mo ia ʻi he fāʻeleʻi kitautolú pe maʻu ʻi he lolotonga ʻo e moʻui fakamatelié. Koeʻuhí ko e toetuʻú, ʻoku tau ʻilo ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi palopalema fakamatelie ko ʻení!

ʻOku toe hanga foki ʻe he pau ʻo e toetuʻú ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ʻuhinga mālohi ke tuʻunga ai ʻetau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá he lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié. ʻOku mahulu ange ʻa e Toetuʻú ʻi hono fakatahaʻi pē ʻo ha laumālie ki ha sino kuo fakapōpulaʻi ʻe he faʻitoká. … Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAmulekí, “He ko e laumālie pē ko ia ʻokú ne puleʻi homou sinó ʻi he taimi ʻoku mou fononga atu ai mei he moʻui ní, ʻe maʻu ha mālohi ke puleʻi homou sinó ʻi he maama taʻengata ko iá” ( ʻAlamā 34:34). …

ʻE kau ʻi he pau ko ia ʻo e toetuʻú ha faingamālie ke fakataha mo e kau mēmipa hotau fāmilí —ʻa e husepānití, uaifí, mātuʻá, ngaahi tokoua mo e tuofāfiné, fānaú, mo e makapuná—ko ha fakalotolahi mālohi ia ke tau fakahoko hotau ngaahi fatongia fakafāmilí ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku tokoni ia ke tau nofo fakataha ʻi he ʻofa ʻi he moʻui ko ʻení ʻo ʻamanaki atu ki ha fakataha fiefia mo feohi ʻi he moʻui ka hokó.

Paaki