2016
Ako ʻIate Au
Māʻasi 2016


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

“Ako ʻIate Au”

ʻĪmisi
Jesus with little boy

Konga naʻe toʻo mei he Let the Little Children Come unto Me tā ʻe Carl Heinrich Bloch

ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau hoko kotoa ko e kau faiako mo e kau ako. ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fakaafe ko ení ki he taha kotoa: “Ako ʻiate au … pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.”1

ʻOku ou fakaafeʻi ʻa e Kāingalotu kotoa ke nau fakalaulauloto ʻi hono fai iá ki heʻenau feinga ke akoʻi mo ako pea sio ki he Fakamoʻuí ko hotau Fakahinohinó. ʻOku tau ʻiloʻi ko e “[faiakó ni] kuo haʻu mei he ʻOtuá”2 naʻe mahulu hake ia ʻi ha faiako pē. Ko Ia naʻá ne akoʻi kitautolu ke ʻofa ki he ʻEiki ko hotau ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa, laumālié kotoa, mālohí kotoa, mo hotau ʻatamaí kotoa, pea ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú, ko e Faiako Tuʻukimuʻá mo e Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui haohaoá.

Ko Ia ia naʻe pehē: “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”3 “Kuó u fokotuʻu ha sīpinga kiate kimoutolu.”4

Kapau ʻe ʻIkai Liliu ʻa Kimoutolu

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ha moʻoni faingofua kae mahuʻinga ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he tohi Mātiú. Hili ʻEne ʻalu hifo mo ʻEne kau ākongá mei he Moʻunga ʻo e Liliú, naʻa nau tuʻu ʻi Kāleli pea nau ō leva ki Kāpaneume. Naʻe haʻu ai ʻa e kau ākongá kia Sīsū, ʻo fehuʻi ange:

“Ko hai ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí?

“Pea ui ʻe Sīsū ha tamasiʻi siʻi ke ʻalu ange kiate ia, ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻongá,

“ʻO ne pehē, ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai liliu ʻa kimoutolu, ke tatau mo e tamaiki īkí, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí.”5

ʻI he Siasí, ʻoku ʻikai ko e taumuʻa hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ke huaʻi atu ha fakamatala ki he ʻatamai ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē ʻi ʻapi, ʻi he lokiakó, pe ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻikai ko hano fakahā ia ʻa e lahi ʻo e ʻilo ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá, faiakó, pe faifekaú. ʻOku ʻikai ko hono fakalahi pē ia ʻo e ʻilo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo Hono Siasí.

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo hono akoʻí ke tokoni ki he ngaahi foha mo e ngaahi ʻōfefine ʻo e Tamai Hēvaní ke foki ki Hono ʻafioʻangá pea fiefia mo Ia ʻi he moʻui taʻengatá. Ke fai ʻení, kuo pau ke poupouʻi kinautolu ʻe hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he hala ʻo e moʻui fakaākonga fakaʻahó mo e ngaahi fuakava toputapú. Ko e taumuʻá ke ueʻi fakalaumālie ʻa e tokotaha fakafoʻituituí ke fakakaukau, ongoʻi pea ngāue leva ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e taumuʻá ke fakatupulaki e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ului ki Heʻene ongoongoleleí.

Ko e akoʻi ko ia ʻoku tāpuekina mo fakaului mo fakahaofí ʻa e akoʻi ʻoku faʻifaʻitaki ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Ko e kau faiako ko ia ʻoku faʻifaʻitaki ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻoku nau ʻofa mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku nau akoʻí. ʻOku nau ueʻi fakalaumālie ʻenau kau fanongó ʻaki ha ngaahi lēsoni taʻengata ʻo e moʻoni fakalangí. ʻOku nau moʻui ʻaki ha moʻui ʻoku tuha ke muiaki.

ʻOfa mo Tokoni

Naʻe fisikituʻa mei he ngāue kotoa ʻa e Fakamoʻuí ʻa e ʻofa ki he kaungāʻapí. Ko hono moʻoní, naʻe faʻa hoko ʻEne ʻofá mo e ngāue tokoní ko ʻEne akonakí. ʻI he founga tatau, ko e kau faiako ʻoku ou manatuʻi lelei tahá ʻa e kau faiako naʻa nau ʻiloʻi, ʻofaʻi, mo tokangaʻi ʻenau fānau akó. Naʻa nau fekumi ki he sipi heé. Naʻá nau akoʻi ʻa e ngaahi lēsoni ʻi he moʻuí ʻa ia te u manatuʻi maʻu ai pē.

Ko Lusi Kētisi ʻa e taha ʻo e kau faiako peheé. Naʻá ne ʻiloʻi ʻene fānau akó takitaha. Naʻá ne ʻaʻahi maʻu pē kiate kinautolu ne liʻaki lotu he Sāpaté pe ʻikai pē ke haʻú. Naʻa mau ʻiloʻi naʻá ne tokanga kiate kimautolu. Kuo teʻeki pē ngalo e fefiné ni ʻiate kimautolu pe ko e ngaahi lēsoni naʻá ne akoʻí.

ʻI ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻi he fakaofi atu ʻa Lusi ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, ne u ʻaʻahi kiate ia. Ne ma talanoa fiefia ki he ngaahi ʻaho ʻi heʻene hoko ko homau faiakó. Ne ma talanoa fekauʻaki mo e tokotaha kotoa pē he kalasí mo e meʻa ʻoku nau takitaha fai he taimi ní. Naʻe tuʻuloa ʻene ʻofá mo ʻene tokangá ʻi ha toʻu tangata.

ʻOku ou ʻofeina ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“ʻOku ou fai kiate kimoutolu ʻa e fekau ke mou feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá.

“Ke mou akoʻi faivelenga pea ʻe ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku ʻofá.”6

Naʻe faiako faivelenga ʻa Lusi Kētisi koeʻuhí ko ʻene ʻofa taʻetūkuá.

Foaki ʻa e ʻAmanaki Leleí mo e Moʻoní

Ne faleʻi e ʻAposetolo ko Pitá ʻo pehē, “Mou nofo teu pē ke talia … ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú.”7

Mahalo ko e ʻamanaki lelei maʻongoʻonga taha ʻe lava ha faiako ʻo foaki ko e ʻamanaki lelei ʻoku maʻu ʻi he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

“Pea ko e hā ʻa e meʻa ke mou ʻamanaki lelei ki aí?” Ko e fehuʻi ia ʻa Molomoná. “Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu te mou maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí pea mo e mālohi ʻo ʻene toetuʻú, ke fokotuʻu hake ki he moʻui taʻengatá, pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ko hoʻomou tui kiate iá.”8

Kau faiako, hiki hake homou leʻó pea fakamoʻoni ki he natula totonu ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Fai hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOatu ʻa e ngaahi moʻoni nāunauʻia mo fakaʻofoʻofa ʻoku ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. Fakaʻaongaʻi e ngaahi nāunau kuo fakangofua ʻe he Siasí, tautautefito ki he ngaahi folofolá, ke akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsu Kalaisi kuo fakafoki maí ʻi honau tuʻunga haohaoa mo mahinongofuá. Manatuʻi ʻa e fekau ʻa e Fakamoʻuí ke “kumi lahi ʻi he ngaahi [folofolá] koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú.”9

Tokoni ke mahino ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku moʻoni mo mahuʻinga ʻi he moʻuí ni. Tokoniʻi kinautolu ke fakatupulaki ʻa e mālohi ke fili ʻa e ngaahi hala te ne maluʻi kinautolu ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá.

Akoʻi ʻa e moʻoní, pea ʻe tokoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hoʻo ngaahi feingá.

“Ako ʻIate Au”

Koeʻuhí naʻe talangofua kakato mo fakavaivai ʻa Sīsū Kalaisi ki Heʻene Tamaí, naʻá Ne “tupulaki ʻi he potó … mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.”10 ʻOku tau maʻu nai ʻa e loto fakapapau ke fai e meʻa tatau? Hangē pē ko hono maʻu ʻe Sīsū ʻa e “ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa,”11, kuo pau ke tau faʻa kātaki mo kīkītaki atu ʻi he fekumi ki he māmá mo e ʻilo mei he ʻOtuá ʻi heʻetau feinga ke ako e ongoongoleleí.

Ko e fakafanongó ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e akó. ʻI heʻetau teuteu ke akoʻí, ʻoku tau fekumi ʻi he faʻa lotu ki ha ueʻi fakalaumālie mo e fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fakalaulauloto, lotua, fakaʻaongaʻi e ngaahi lēsoni ʻo e ongoongoleleí, pea tau fekumi ki he finangalo ʻo e Tamaí maʻatautolú.12

Naʻe “akonaki ʻaki [ʻe Sīsū] … ʻa e meʻa kehekehe ʻi he fakatātā,”13 ʻa ia ʻoku fie maʻu ʻa e telingá ke fanongo, matá ke mamata, mo e lotó ke mahino kiate kinautolu. ʻI heʻetau moʻui tāú, ʻoku lava ke tau fanongo lelei ange ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe lava ke “akoʻi [kitautolu] ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa [kitautolu] ʻi he meʻa kotoa pē.”14

ʻI he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e fakaafe ongoongofua ʻa e ʻEikí ke “Ako ʻiate aú,” ʻoku tau maʻu ai Hono mālohi fakalangí. Ko ia ai, tuku ke tau laka atu ki muʻa ʻi he laumālie ʻo e talangofua, ʻo muimui ki hotau Faʻifaʻitakiʻangá ʻaki hono akoʻi ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei finangalo ke tau akoʻí pea ako ʻo hangē naʻá Ne mei finangalo ke tau akó.

Paaki