2016
Naʻe ʻOmi ʻe he Taú ha Nonga Kiate Au
Māʻasi 2016


Naʻe ʻOmi ʻe he Taú ha Nonga Kiate Au

Robert Swenson, ʻAlapama, USA

ʻĪmisi
soldier reading scriptures

Ngaahi tā fakatātā ʻa Allen Garns

Hili ha ʻaho ʻe nima mei heʻeku ʻosi mei he ako māʻolungá, naʻá ku hū ʻo ngāue fakakautaú. Kimuʻa pea mau mavahe ki Vietinemí, naʻá ku maʻu ha ongo makehe ko ʻeku ngāue fakakautaú ko e kamataʻanga ia ʻo ha fononga fakalaumālie.

Hili ha houa ʻe ua ʻo ʻeku aʻu atu ki hoku kiʻi ʻiuniti foʻoú, naʻe fakapaaki ʻe he filí ha ngaahi foʻi mīsaile ʻi he ʻapitangá. Naʻe hoko mai ai mo ha ngaahi fakapā pomu ʻi he pō ko iá. Naʻe ngali fakamānako kotoa ia kae ngata ʻi he uike hono uá, ʻi he taimi ne mate ai ha kau tangata tokolahi. ʻI heʻene malona atú, naʻe kamata ke u fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e moʻuí.

Naʻá ku fetaulaki ai mo ha taki ʻi he kau tau helikopetá ko hono hingoá ko Kuleki Sitīveni. Naʻá ma talanoa ʻi ha ʻaho ʻe taha ki he tui fakalotú. Naʻá ne talamai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní peá ne ʻeke mai pe ʻoku ou fie ʻilo lahi ange ki ai. Neongo naʻe ʻikai kau ʻeku ongomātuʻá ki he Siasí, naʻá na akoʻi au ke tui kia Sīsū Kalaisí.

Ne lau mai ʻe Kuleki ʻa e fuofua lēsoní ʻi he efiafi ko iá ʻi ha loto luo malumu. Naʻe ʻikai mahuʻinga ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e founga ʻo e fealeaʻakí pe anga ʻo ʻene fakamatalaʻi iá ka ko e loto fakamātoato mo e loto fakatōkilalo ʻa e sōtia kei talavou ko ʻení.

ʻI he ngaahi ʻaho siʻi ne hokó, naʻe akoʻi mai ʻe Kuleki e ngaahi lēsoni kehé. Hili e lēsoni kotoa pē, ne ma tūʻulutui hifo ke lotu. Naʻá ne kole maʻu pē ke u lotu, ka naʻe hangē naʻe ʻikai ke u lava ʻo fai iá. ʻOku ou manatuʻi ʻeku lotomamahi ʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻo e tokāteline peá u pehē ne ʻikai ke u toe fie fanongo ʻo kau ki he Siasí. Naʻe fakamoleki ʻe Kuleki e ʻaho hono hokó ke kumi ha taha te ne lava ʻo tali ʻeku ngaahi fehuʻí.

ʻI he mamalu hifo e poʻulí naʻá ne ʻomi ha pailate ʻo ha helikopeta—ko ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau—mei ha patuni ʻe taha ke ʻaʻahi mai kiate au. Naʻe tali mai ʻe he tangatá ni ʻeku ngaahi fehuʻí mo fakamoʻoni mai ʻokú ne ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. Hili iá naʻá ne talamai kiate au kuó u mateuteu ke papitaiso ʻo hangē pē ko ha toe taha kuó ne mātā. Naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo lea. Hili ʻene leá, naʻá ku fakakaukau, “ʻOkú ke ʻilo ha meʻa, ʻokú ne moʻoni.”

Hili ha taimi siʻi mei ai, lolotonga ʻeku tangutu ʻi he luo malumú ʻo lau e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku fakakaukau ke u fai ʻo hangē ko ia ʻoku fakahinohino mai ʻe he folofolá ke ʻeke ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Molonai 10:4–5). Naʻá ku punou, pea tekaki hake ʻeku kolé ki he ʻEikí. Ne ʻikai fuoloa kuó u ongoʻi ha ongo māfana mo e nonga ne ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ne teʻeki ke u aʻusia. Ne u ʻilo naʻe tali mai ʻe he ʻOtuá ʻeku lotú. Ne u ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku ʻilo pau pē ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ku papitaiso ʻi he Kūlifa ʻo Tonikiní.

ʻI heʻeku tuʻu hake mei he vai ʻo e papitaisó, naʻá ku ongoʻi maʻa moʻoni. Ne teʻeki ai ke u fiefia pehē ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku fononga ʻi ha maile ʻe lauiafe ki he feituʻu ʻo e taú, ka ne u toki ʻilo ai ʻa e nonga ne fekumi ki ai hoku laumālié.

Paaki