2016
E auraa anei to te mau arata’iraa
April 2016


Te uiuiraa mana’o

E mea faufaa anei te haapiiraa ?

Ua ora na te taata papa’i i Colorado i Marite, e ua pohe i te matahiti i ma’iri a’e nei.

Na te hoê ratereraa na ni’a i te pereoo taataahi i haapapû mai ia’u i te faufaa ia hi’ohi’o tamau noa i te hoho’a purumu a te Fatu no te oraraa.

Hōho’a
bike riding through France

E rave rahi matahiti i ma’iri a’e nei ua haere au i roto i te hoê tere pereoo taataahi i Farani e to’u tuahine, to’u taoete tuahine e ta’na tamahine. I te mau po’ipo’i ato’a e horo’ahia mai ia matou e toru api arata’iraa papû, o te arata’i ia matou, mai te mea e, e haapa’o maita’i matou, i to matou vahi tapaeraa no te reira mahana. A tere ai matou na roto i te mau ôvine, e nehenehe te mau arata’iraa i te ani mai ia matou ia « haere e 50m i te pae apatoerau, i muri iho, tipuu i te aui e a tere 100m ». Pinepine te mau arata’iraa i te faa’ite mai i te mau tapa’o e te mau i’oa o te purumu.

I te hoê po’ipo’i te taahi ra matou na ni’a i te hoê purumu au roa, tera râ, aita i maoro, ua ite a’era matou e, aita ta matou mau arata’iraa e tuati faahou ra i te vahi. No to matou mo’e-’oi’oi-raa, ua faaoti a’era matou e ho’i i muri i te vahi hopea ta matou i ite e, tei ni’a matou i te purumu tano, no te hi’o e, e nehenehe anei ta matou e faatano e nahea te haere.

Oia mau ïa, i te taeraa matou i reira, ua ite atura matou i te hoê tapa’o purumu na’ina’i, ua tapa’ohia i roto i ta matou mau arata’iraa, aita râ matou i ite. Aita i maoro tei ni’a faahou matou i te purumu, ma te faatano i to matou tere i ni’a i te mau arata’iraa, tei tano maita’i te tereraa.

Ua riro taua ohipa ra mai te hoê parabole o tei pahono i te hoê uiraa etaeta ta’u : No te aha, ia roaa ana’e te iteraa papû o te hoê taata no ni’a i te evanelia, eita oia e hi’a faahou ? Ua papû maita’i ia’u i teie nei e, ia hape ana’e ta tatou tipuuraa (te hara) e a ore râ ia ore ana’e tatou e haapa’o i te mau faaueraa a te Atua, aita to te mau arata’iraa (te parau a te Atua) e faufaa faahou. E nehenehe e parau e, aita te hoho’a fenua i tu’ati faahou i ni’a i te vahi tei reira tatou. Mai te mea e, aita tatou i atea ê roa, e nehenehe ta tatou e ite e, na tatou te hape, e ua titauhia ia tatou ia ho’i i muri (tatarahapa) e a ore râ, ia fafau faahou ia ora mai ta te Atua i faaue mai i te vahi ta tatou i ite e, ua haapa’o tatou i te e’a ti’a.

Pinepine roa te taime ia ore ana’e te mau arata’iraa e tu’ati faahou i te vahi tei reira tatou, e uiui to tatou mana’o no ni’a i te mau arata’iraa. Ahiri tatou i te ho’i mai i muri, aita ïa, e faahapa râ tatou i te mau arata’iraa e i muri iho, e haapae roa’tu ai. I te hopea, no te mea ua faaru’e tatou i te iteraa atea o to tatou hopearaa, e mo’e tatou, e overe haere noa tatou na ni’a i te mau e’a au ia hi’ohia’tu, no te hoê tau, eita râ e arata’i ia tatou i te vahi ta tatou e hinaaro e haere.

I te mau mahana ato’a e nehenehe ta tatou e tuatapapa i te mau papa’iraa mo’a. E i te mau ono ava’e ato’a, te fana’o nei tatou i te hoê amuiraa rahi a te Ekalesia. E ere anei teie te mau taime e tia’i ia tatou ia hi’opo’a i ta tatou hoho’a purumu, e ia haapapû e, tei te vahi tatou i hinaarohia. I te hoê taime, a faaroo ai au i te amuiraa, ua feruri au e, i roto i to tatou huru ti’a ore, e nehenehe ta tatou e ite e, tei ni’a tatou i te e’a tano mai te mea e, te tu’ati ra tatou i ni’a i teie mau arata’iraa.

Mai te haapa’oraa i te mau arata’iraa ti’a e arata’i ia tatou i te mau tapaeraa i roto i te oraraa nei, oia ato’a te tuatapaparaa i te mau papa’iraa mo’a e te haapa’oraa i te a’o a te mau peropheta ora, e faati’a te reira ia tatou ia hi’ohi’o i to tatou tere e ia faatanotano i te reira, mai te mea e titauhia, ia ti’a ia tatou, i te pae hopea, ia tapae i to tatou fare tiretiera.

Nene’i