2016
A haapii ia ha’uti i te hoê himene i roto ahuru minuti !
April 2016


Haapii i te ha’uti i te hoê himene i roto 10 minuti !

Hōho’a
learn to play a hymn 1
Hōho’a
learn to play a hymn 2
Hōho’a
learn to play a hymn 3

Mai te mea e, aitâ outou i ha’uti a’e nei i te piana na mua a’e nei, ua hinaaro noa râ ia haapii, teie ïa te taime maita’i. Tei titau-noa-hia ia outou, o te hoê ïa piana uira. Noa’tu e, aita ta outou e piana i te fare, e nehenehe outou e rave i teie parau e a haere atu ai i te hoê vahi te vai ra hoê piana e a ore râ hoê piana uira no te haamata i te haapii.

No te ohie teie haapiiraa, e ti’a ia outou ia ha’uti i te hoê himene i te hopea o te haapiiraa. Inaha, e ti’a ia outou ia ha’uti i te reo matamua o te himene i roto i teie haapiiraa i roto 10 minuti !

Ua ineine ? E haamata ana’e !

Faaineine no te ha’uti i te piana

  1. Ia parahi ana’e outou i mua i te piana e ia tuu i to outou mau rimarima i ni’a i te tahua nota, a faanuu i te parahiraa i muri, tano noa ia fati rii noa a’e to outou na poro rima.

  2. A parahi i ropu i te parahiraa, i mua maita’i i te ropuraa o te tahua nota

  3. A parahi i ni’a i te hiti muaraa o te parahiraa ma te faaafaro i te tua e te teimaha o te tino i mua.

  4. A tuu i to outou na avae i ni’a i te tahua.

  5. A parahi ma te au maite, ma te tapea i te hoê parahiraa tano maita’i.

  6. Haapapû e, e mea maita’i te maramarama ia ti’a ia outou ia ite i te nota e te tahua nota.

  7. A ti’a i ni’a. A faatarere i to outou na rima i te ao’ao e a vaiiho ma te marû. A hi’o i to raua feferaa faahepo ore, mai te huru e, te tapea ra i te hoê popo. A parahi faahou ai outou, a tuu i to outou mau rimarima i ni’a i te tahua nota, ma te tapea maite i taua feferaa faahepo ore.

  8. A afa’i i to outou na rima i ni’a a’e i te tahua nota, ma te tuu i to outou mau rimarima i piha’i iho i te ropuraa o te vahi aano o te nota uouo. A tapea i to outou na apu rima i ni’a a’e i te tahua nota, eiaha râ e tuu i ni’a i te mau nota e a ore râ i ni’a i te raau i raro mai i te mau nota.

  9. A pata i te nota i te raro-a’e-raa o to outou manimani rima i raro noa a’e i te hopea o te manimani rima. A tapea fefe noa i te mau manimani rima tata’itahi, ma te afa’i i ni’a i te vahi fatiraa i te pae muri o to outou rima. Ia pata ana’e outou i te nota, a tapea fefe noa i to outou mau fatiraa rimarima.

Ha’uti ia au i te mau numera o te rimarima

No te tauturu ia outou ia tuu i te rimarima tano i ni’a i te nota tata’itahi, e tanumerahia te mau rimarima mai tei faa’itehia i ô nei. Ua papa’ihia te mau numera o te rimarima i piha’i iho i te mau nota i ni’a i te api.

A afa’i i to outou rima i ni’a a’e i te hoê pupu e pae nota, ma te tapea i te rimarima tata’itahi i ni’a a’e hoê nota. A haamatau i te mau numera rimarima na roto i te ha’utiraa i te mau nota i te rimarima tano mai tei faa’itehia. Te mau nota tei raro te aero no te rima atau ïa. Te mau nota tei ni’a te aero no te rima aui ïa.

No te ha’uti « E aivi tei te atea »

A tuu to oe na rima i ni’a i te tahua nota mai tei faa’itehia i raro nei.

A faaohipa i te pupu e piti e e toru nota ereere no te tauturu ia outou ia itehia te vairaa tano.

A ha’uti i teie himene, ma te pee i te mau numera o te rimarima mai tei faa’itehia. Te mau nota tei ni’a te aero no te rima atau ïa, e te mau nota tei raro te aero no te rima aui ïa. A ha’uti noa i te himene tae roa’tu e, ua afaro roa outou i te reira. A faaohipa i te mau ture no te « technique » maita’i o te rimarima tei tapa’ohia i roto i te tapura o na faaueraa e iva.

I teie nei, ua faa’itehia ia outou te ha’utiraa i te piana e ua haapii outou i te reo matamua no te hoê himene ohie roa. No te ha’uti i te tahi atu mau himene, titauhia ia outou ia haapii i te tahi mau ture niu no ni’a i te mau tupa’ipa’iraa, te rythme e te mau nota.

Teie te tuhaa maita’i roa a’e: Te haapiiraa ta outou i haapii iho nei o te haapiiraa matamua ïa i roto i te haapiiraa tahua nota a te Ekalesia, e roaa i roto e ono reo i roto i te fare hooraa buka.1 E tauturu te faanahoraa haapiiraa ohie ia outou ia haapii na roto ia outou iho e a ore râ ei mau pupu. E nehenehe ta outou e faaô i te taato’araa o to outou utuafare ia haapii amui i te piana ei faaoaoaraa no te pô utuafare. E nehenehe teie haapiiraa e hope i roto e ono noa iho hepetoma.

E rave rahi tuatapaparaa e faa’ite nei e, e tauturu te mau haapiiraa upa taata hoê ia faarahi i te faatumuraa o te mau piahi, te ite e te feruriraa maramarama.2

Na roto i te haapiiraa i te upa, e faahotu tatou i te mau tareni ta te Fatu i horo’a mai ia tatou, e faarahi i to tatou ite, e e haapii mai tatou i te mau rave’a rau e nehenehe ai tatou e faaohipa i to tatou ite e to tatou mau tareni no te patu i To’na basileia.

Te mau nota

  1. No te hoo mai i te buka haapiiraa no te tahua nota, a haere i ni’a i te store.lds.org.

  2. A hi’o ia Laura Lewis Brown, « The Benefits of Music Education », pbs.org ; Jessica Velasco, « How the Arts Can Help Students Excel », the Science of Learning Blog, 11 no titema, 2012, scilearn.com/blog/how-arts-help-students-excel ; « Music Helps Children Learn Maths », The Telegraph, 22 no mati 2012, telegraph.co.uk.

Nene’i