2016
Faatuatua, Faamoemoe, ma le Alofa Mama: O Amioga Mama e Lalagaina Faatasi
Tesema 2016


Faatuatua, Faamoemoe, ma le Alofa Mama: O Amioga Mama e Lalagaina Faatasi

Ao tatou lalagaina faatasi le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama i o tatou olaga i aso uma, tatou te avea ma soo moni o le Faaola o Iesu Keriso.

Ata
rope and blocks

Ata pue mai le iStock/Thinkstock

E ui e fai sina puupuu o le tusi a Moronae i le Tusi a Mamona, ma na o le 10 mataupu, e na te tuuina mai le tele o fautuaga matagofie. Ua aoao uma mai e Moronae ma Mamona ni mataupu faavae taua o le talalelei. Ao faamaeaina e Moronae le otootoga a lona tama o le Tusi a Mamona, sa ia taua pea aoaoga a lona tama e uiga i sootaga o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama. Sa manino le finagalo o Mamona ma Moronae e faamamafa le taua o nei mataupu faavae e tolu.

I au suesuega muamua o le Tusi a Mamona, e masani ona ou mafaufau i nei mataupu faavae e tolu o ni poloka fau fale. E mafai ona muamua le faatuatua, ona sosoo ai lea ma le faamoemoe, ma sosoo ai ma le alofa mama. Sa foliga mai o se alualu i luma e talafeagai. Ao tuputupu ae lo tatou faatuatua, tatou te faateleina lo tatou suesue ma le malamalama, ma tatou amata ai ona faaaoga le mataupu faavae o le faamoemoe. O le faatuatua ma le faamoemoe faatasi e uunaia i tatou ma taitai i tatou i auala sa feafioai ai le Faaola, ma tatou amata ai ona maua ia uiga o le alofa mama.

Ae peitai, i isi suesuega lata mai nei, ua ou malamalama ai i le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama i se isi auala. Ua sili atu lou mafaufau ia i latou o ni amioga mama e lalagaina faatasi, e faia e vaega taitasi se mea e manaomia i le atinaeina ma le faamaninoina o a tatou molimau.

O le ma tama teine, o Joy, e fiafia e fatu ni manu ma ni mea faitino e ala i le lalagaina faatasi o ni paluni. Ao ou matamata o ia faia lea mea i se tasi o aso, sa ou mafaufau i le auala e mamanu ai se manoa e ala i le lalagaina faatasi o ni nai fasi manoa. Sa fesoasoani lenei mea ia te au e vaai faalemafaufau i lou malamalamaaga fou ua maua o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama e pei o ni fasi manoa e tuufaatasi e mamanu ai se manoa malosi.

Faatuatua: “O Le a Outou Maua le Mana”

O le faatuatua i le Tama Faalelagi ma le Alii o Iesu Keriso o le faavae lea e le gata i le mauaina o le ola e faavavau ae i o tatou olaga i le lalolagi. “Ma ua fetalai mai Keriso: Afai tou te faatuatua mai ia te au o le a outou maua le mana e fai ai soo se mea e tatau ai ia te au” (Moronae 7:33). Ua ou faaaogaina lenei mana e ala i le faatuatua i le tele o taimi i lou olaga. Ma sa ou faalagolago i le faatuatua e sii atu au i nisi o taimi faigata.

Ao suesue ai i le Iunivesite o Polika Iaga–i Hawaii, sa ou i ai i se siosiomaga fou ma o lau gagana lona lua o le faaPeretania. Sa avea ma luitau, ma sa ou iloa sa ou manaomia le fesoasoani faaakatemia pe afai e tatau ona ou tumau i lau sikolasipi. A aunoa ma le sikolasipi, e le mafai ona ou i ai i le aoga. E le gata i lea, sa ou faia le tautinoga ou te le suesue lava i aso Sa.

I se tasi o aso a o ou faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa i ai se fuaiupu faapitoa sa aumaia se uunaiga malosi ia te au. A o ou faitau i le vaega e 109, fuaiupu e 7, sa ou oo i le laina lenei: “Ia saili aoaoga e ala lava i le suesue ma le faatuatua foi.” Sa avea lena fuaiupu ma mea taua i lou manuia faaakatemia. Ma le faatuatua ma le suesue filiga mo aso e ono i le vaiaso, sa faamanuiaina au i au suesuega. O nisi sa i ai i lau vasega sa mafaufau pe na faapefea ona ou lelei tele e aunoa ma le suesueina i le aso Sa, e pei ona latou faia. O le mea sa ou aoaoina, o le aoaoina e ala i le faatuatua e mafai ona faatoilalo ai le tele o luitau.

O se aafiaga e talitutusa sa tupu a o ou galue e atiina ae lau matata i le pisinisi. Sa ofoina mai ia te au se avanoa faigaluega lelei tele, ae sa manaomia ai ona ou galue i le aso Sa. Sa ou tautino atu ia le faigaluega i le aso Sapati. Na iu lava, sa ou teena le avanoa faigaluega. Sa le mafai ona ou fetuunaia lau tautinoga e tausi le aso Sapati ia paia. Ae o lau tautinoga i le kolisi, sa mulimuli ane faamanuiaina au i le tele o isi avanoa faapisinisi sa lei manaomia ai e au ona fetuunai ma sa mafai ai e au ona tuuto atu aso Sa e tapuai ai i le Alii.

Ao tatou fatuina la tatou manoa faalemafaufau lea e fesootai ai i tatou i faamanuiaga paia, ia tatou amata i se fasi manoa malosi o le faatuatua.

Faamoemoe: “Ia Faatutu Mai Outou i le Ola Faavavau”

Ata
man standing in field

Ata pue mai le © Djorje_Stojilijkovic ma le urfinguss/Thinkstock

Tatou te faamoemoe mo le tele o mea: ia mafai ona tatou siitia i a tatou galuega; ia sologa lelei a tatou fanau; ia tatou ausia faamoemoega a lo tatou auaunaga i le Ekalesia; ia tumau ai lo tatou soifua maloloina; ia tatou maua mea tatou te manaomia e lagolago ai le olaga ma tuuina atu mo o tatou aiga. Ae o fea e sau ai le mamanu maualuga o le faamoemoe, ma o fea e mafai ona taitai atu ai i tatou?

Na saunoa mai Mamona, “O le mea lea, ou te fia tautala atu ia te outou o e o le ekalesia, outou o soo fifilemu o Keriso, ma outou ua outou maua se faamoemoe ua lava e mafai ai ona outou ulu atu i le malologa o le Alii, mai le taimi nei i luma seia oo ina outou malolo faatasi ma ia i le lagi” (Moronae 7:3).

Ao faaauau e Mamona lana valaaulia ia i tatou ia avea ma soo moni o Keriso, sa ia toe alu tasi i le autu o le faamoemoe ina ua ia fai mai, “Ma o le a le mea tou te faamoemoe i ai?” Ona ia tali lea o lenei fesili e sili ona taua: “Faauta ou te fai atu ia te outou, tou te faamoemoe, e ala i le togiola a Keriso ma le mana o lona toetu, ia faatutu mai outou i le ola faavavau, ma o le pogai ona o lo outou faatuatua ia te ia e tusa ma le folafolaga” (Moronae 7:41).

O lenei ituaiga o faamoemoe e ese mai le faamoemoe masani. O lenei faamoemoe paia e oo mai e ala i le Togiola a Iesu Keriso. O le faamoemoe e faavavau. A aunoa ma lea faamoemoe semanu tatou te o mai i le lotu i vaiaso taitasi ma le le iloaina o nei faamanuiaga matagofie o loo avanoa mo i tatou. E ala ia Keriso e mafai e lo tatou faamoemoe ona taitai i tatou i lo tatou Tama Faalelagi ma i le ola e faavavau.

I se lauga talu ai nei o le konafesi aoao, sa taua ai e Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, “Sa faatagaina e [Le Tama] Lona Alo ina ia saunia, e ala i Lana taulaga togiola, le faamoemoe lea e faamafanafanaina ai i tatou e tusa lava po o le a le faigata e ono oo ai lo tatou auala e toe foi atu ia te Ia.”1 E ala i le faamoemoe e mafai ona tatou vaaia faamanuiaga ma avanoa o loo faatali mai ia i tatou ao tatou tumau faamaoni ai i le talalelei a Iesu Keriso ma auauna atu ia te Ia ma o tatou loto atoa, mafaufau atoa, manatu atoa, ma le malosi atoa.

Faatasi ai ma lena malamalamaaga, sei o tatou faaopoopo se isi fasi manoa i la tatou manoa, o le faamoemoe lea.

Alofa Mama: Faaee i luga o Soo Moni

Ata
mother studying with child

O le amio mama lona tolu e atili ai ona faamalosia la tatou manoa o le alofa mama. Tatou te amata ona atiina ae le meaalofa o le alofa mama e ala i o tatou taumafaiga faamaoni e faataitai i le Faaola. Ae peitai, o le atoaga o lenei meaalofa ua tuuina atu i luga o i tatou e le Atua a o tatou saili ma le faamaoni i ai i le tatalo. Ao tatou mulimuli ia te Ia o Le na tuuina mai ia i tatou le ola, tatou te amata ona aoao i le uiga moni o le alofa mama, o le “alofa le pona lea o Keriso” (Moronae 7:47).

Ua aoao mai Mamona, “Ia outou tatalo atu i le Tama ma le malosi atoa o le loto, ina ia faatumulia outou i lenei alofa, lea ua ia faaee mai i luga o i latou uma o e o soo moni o lona Alo, o Iesu Keriso” (Moronae 7:48). Pe a avea i tatou ma soo fifilemu, e mafai ona tatou maua le lava o le faamoemoe, ae ina ia tuuina mai le alofa mama, tatou te manaomia ona avea ma soo moni. Afai o i tatou o soo moni, o le a avea atili i tatou e pei o Ia, o le faamoemoega lea o le olaga.

E ala i le atiina ae i o tatou loto o le alofa le pona o Keriso, o le a sili atu ona tatou taliaina o le uiga faaleatua o le alofa mama—e auauna atu ai i o tatou uso a tagata ma le Atua. “Afai e agamalu ma maualalo se tagata i le loto, ma tautino atu i le mana o le Agaga Paia o Iesu o le Keriso, e ao ina i ai ia te ia le alofa mama; aua afai e le i ai ia te ia le alofa mama, o se mea noa o ia; o le mea lea e ao ai ina i ai ia te ia le alofa mama” (Moronae 7:44).

Ua tatou maua nei ni fasi manoa taua e tolu o la tatou manoa. Sei o tatou vaai pe faapefea ona latou galulue faatasi.

E Galulue Faatasi Uma [Amioga Mama] e Tolu

“O le mea lea, e tatau ai ona i ai o le faatuatua; ma afai e tatau ona i ai o le faatuatua e tatau foi ona i ai o le faamoemoe; ma afai e tatau ona i ai o le faamoemoe, e tatau foi ona i ai o le alofa mama.

“Ma e vagana ai ua ia te outou le alofa mama e le mafai lava i se ala ona faaolaina outou i le malo o le Atua; pe mafai foi ona faaolaina outou i le malo o le Atua pe afai e le ia te outou le faatuatua; pe mafai foi e outou pe afai e leai so outou faamoemoe” (Moronae 10:20–21).

Pe a le toe avea le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama tuufaatasi o ni mataupu faavae e fausia i luga o le tasi ma le isi mo au; ae o loo lalagaina faatasi i latou. Tatou te le faamaeaina le fausiaina o le faatuatua, ma ona maua lea o le faamoemoe, po o le mavae ai ona mauaina o le faamoemoe, mulimuli ane atiina ae le alofa mama. Latou te galulue faatasi uma. Ma a o lalagaina faatasi i latou, latou te fesoasoani faatasi e mamanuina o tatou tagata ma molimau.

Faamatalaga

  1. Henry B. Eyring, “O Le Faamafanafana,” Liahona, Me 2015, 20.

Lolomi