2017
Desideria Yáñez: O Se Paionia i Tamaitai
July 2017


Desideria Yáñez: O Se Paionia i Tamaitai

Ina ua maea se miti na taitaiina atu o ia i le talalelei toefuataiina, na avea lenei Au Paia o Aso e Gata Ai anamua mai Mekisiko ma se paionia malosi o le Ekalesia.

Ata
desideria yanez

Ata na tusia e Kathleen Peterson

I se tasi po i le amataga o le 1880, sa moe ai Desideria Yáñez i se fale taualoa i mauga o Nopala, Mekisiko o loo lainaina e kakatusa. Ao ia faia se miti, sa ia vaai i se tamaitusi ua faaulutalaina Voz de Amonestación (Leo o le Lapataiga) lea o le a suia ai lona olaga ma fesoasoani ia te ia faaleagaga. I le ala ae i luga, sa ia iloa o alii na lolomiina le tamaitusi na i ai i le Aai o Mekisiko.1 Sa ia iloaina foi sa matua faigata lava faaletino mo ia le malaga i le 75 maila (120 km) i le aai, ae sa ia naunau lava e mulimuli i uunaiga o le miti ma saili se tali.

O Le Faatuatua o se Aiga

Na talanoa atu Desideria e uiga i lana miti i lana tama o José. Sa ia talitonu ia te ia ma malaga atu i le Aai o Mekisiko i lona tulaga. Sa amata ona ia talanoa atu ma le naunautai i tagata ma na iu ai ina feiloai atu i le tagata Lotu o Plotino Rhodakanaty, lea sa taitaiina atu o ia i le Faletalimalo o San Carlos.2

I le faletalimalo, na maua ai e Jose Elder James Z. Stewart o loo siakiina ia kopi o pepa a Parley p. Pratt o le Voz de Amonestación, le tamaitusi lava lea e tasi na vaai i ai Desideria i lana miti. Ina ua uma ona talanoa atu Jose ia Elder Stewart e uiga i le miti a Desideria, na tuuina atu e le faifeautalai ia Jose ni isi tamaitusi a le Ekalesia, talu ai e lei maea le Voz de Amonestación, ma sa faamauina e Elder Stewart le talanoaga uiga ese i lana api talaaga.3

I le tele o maila pefua mulimuli ane, sa toe faatasia ai Jose ma lona tina. I le iloaina ai e moni le tamaitusi, na iloa ai e Desideria na moni le miti. Sa ia suesueina ma le naunautai tamaitusi ia na aumai e Jose ia te ia, ma sa uunaia e aoaoga faavae o le talalelei na i ai lona agaga. Sa ia manao ina ia papatiso.

Maua e se Faifeautalai

Talu ai o loo faamaeaina pea e Elder Stewart le Voz de Amonestación, sa auina atu Elder Melitón Trejo, o se faifeautalai mai Sepania, e saili ia Desideria ma Jose. I le aso 22 o Aperila, 1880, sa papatisoina ai e Elder Trejo Desideria Quintanar de Yáñez, Jose Maria Yáñez, ma le afafine o Jose o Carmen. O Desideria o le tagata lona 22 na papatisoina i le Misiona a Mekisiko ma le uluai tamaitai i Mekisiko tutotonu.4

I se taimi mulimuli ane o lena masina, na toe asiasi atu ai Jose i le Aai o Mekisiko ma toe foi i le fale ma kopi e 10 o le Voz de Amonestación. Ua iu lava ina vaai Desideria i le tamaitusi mai lana miti. Mo ia, o le tamaitusi o se faamanatu faaletino lea i le ala na aapa mai ai le Alii ia te ia ma tosina atu o ia i le talalelei toefuataiina.

O Le Uluai Tusi a Mamona FaaSipaniolo

I le 72 o ona tausaga, na iloa ai e Desideria ua sologa le lelei lona soifua maloloina. E oo atu i le 1886 ua faataotolia o ia i lona tamai fale i San Lorenzo e lata ane i Nopala. I se tasi afiafi matautia, na osofaia ai e tagata gaoi lona fale, fasi o ia, ma sosola ma le $3,000.5 Na sao mai Desideria. Nai lo le faavaivai, na faatalitali Desideria ma le faatuatua mo le fesoasoani a le Alii. Ua uma ona ia aoaoina mai lana miti e silafia e le Alii lona tulaga.

Ona oo lea ia Oketopa 1886, na faafuasei lava ona asiasi atu se Aposetolo ma peresitene o misiona e toalua i le eria. Sa tau atu e Jose Yáñez ia i latou ia puapuaga a lona tina. Na o mai vave le usoga i le fale o Desideria. Sa fiafia Desideria e feiloai ia Elder Erastus Snow o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma sa ia tuuina atu ona lima i luga o lona ulu mo se faamanuiaga faaleperisitua.

I le taimi o le asiasiga a le usoga, sa faateia e le peresitene fou o le misiona, o Horace Cummings, Desideria ma ni tala taua. Sa ia tau atu ia te ia o le faaliliuga muamua o le Tusi a Mamona atoa ua lata ina maea i le Aai o Sate Leki. Na vave lava ona talosagaina e Desideria se kopi o le tusitusiga paia o loo loma nei.

I se masina mulimuli ane, na toe foi mai ai Peresitene Cummings i le fale o Desideria ma se kopi. E uiga i le mea na tupu, sa ia tusia ai: “Asiasi atu ia Sister Yáñez ua matua, o se tagata ua faataotolia ma tuuina atu ia te ia le Tusi a Mamona e lei faamauina lea na ou auina atu ai i Iuta. O se tusi muamua i le faaSipaniolo ua mauaina i Mekisiko. … Sa foliga mai sa fiafia tele i ai o ia.”6 Sa avea lea ma asiasiga mulimuli a se faifeautalai ia Desideria i lona soifuaga atoa.

Faaesea ae Lei Faagaloina

Ata
woman greeting visitor

E oo atu i le 1889, na o le 10 tausaga talu ona taunuu atu le talalelei toefuataiina i le ogatotonu o Mekisiko, na lagona e taitai o le Ekalesia le uunaiga e sui atu ia punaoa faatapulaa a le Ekalesia i kolone ua ‘ainā i Mekisiko i Matu. Na lagona e tagata o le Ekalesia e latalata ane i le Aai o Mekisiko, pe a ma le 1,000 maila (1,600 km) le mamao mai i kolone, le pei o se mamoe e aunoa ma se leoleo mamoe ina ua o ese atu faifeautalai mo le itu i matu. E ui na siosiomia pea e lona aiga, na iloa e Desideria e tatau ona latou faatinoina le talalelei i le tuua ai na o i latou. O lona uiga o le a le mafai lava ona ia maua le faamanuiaga o le auai atu i le Aualofa po o le mauaina o faamanuiaga o le malumalu ao soifua pea.

Ae sa ia iloaina na silafia o ia e le Alii. E ala mai i Ana Auauna, na faaali mai ai e le Alii Lona finagalo ina ia auauna atu taitoatasi i Lana lafu. Ona o lana miti, o le faamanuiaga o le perisitua, ma le Tusi a Mamona, na mafai e Desideria ona molimau atu ma lana faamautinoaga atoatoa na tausia e le Atua ona manaoga faaleagaga ma faaletino. E ui o lenei malamalama sa le’i taofia ai tofotofoga ma luitau mai le tutupu i lona olaga, ae na tuuina atu ia te ia le talitonuga o le a faamamaina pea e le aunoa e le Alii ana avega.

O Se Talatuu Tumau

I le 1903, na toe auina atu faifeautalai i Mekisiko i Saute mo le taimi muamua talu mai le 1886. Sa latou feiloai ma Jose, o le na aoteleina atu le tumau ai o Desideria e oo i le iuga ma le talatuu o le faatuatua e ala i le fai atu o lona toalua ma lona tina “na maliliu o faamaoni atoatoa i le faa-Mamona” ma na ia “faamoemoe o le a oti ai i le faa-Mamona.”7

Ina ua mavae lana miti, na agai atu Desideria i le ala o le talalelei, avea ai ma tamaitai [Latina] paionia o le Ekalesia. O le fatu o le faatuatua na totoina e ala i se miti i le 1880 sa lei faamaumauina; na totogo ae ao osia e Desideria le feagaiga o le papatisoga ma tumau ai i ona tofotofoga i le faatuatua. Semanu e faigofie mo Desideria le mamae faaleagaga ao ia faataunuuina ma lona aiga le talalelei i le tuua ai na o i latou mai le vaega toatele o le Ekalesia, ae sa ia uumau pea. Sa ia iloaina na tausia ma vaavaaia lana vaega toalaiti o le lalolagi e le Atua.

E ui ina sa le mafai ona ia tuua lona aiga, sa avea o ia ma se faataitaiga o le faatuatua, filiga, usiusitai, ma le lototoa e le gata i lona aiga ae faapea foi ia i tatou taitoatasi a o tatou saili e faaauau ai pea le agaga o paionia.

Faamatalaga

  1. Tagai Alonzo L. Taylor Mission Papers, July 10, 1903, and Mexican Mission Manuscript History and Historical Reports, July 7, 1903, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  2. Tagai Taylor Mission Papers, July 10, 1903, and James Z. Stewart Papers, Feb. 17, 1880, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia.

  3. Tagai Stewart Papers, Feb. 17, 1880.

  4. Tagai Moses Thatcher, Journal, Nov. 20, 1879, and Stewart Papers, Apr. 26 and June 20, 1880, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia. O Desideria o le uluai tamaitai na papatisoina ina ua tatalaina le Misiona a Mekisiko i le 1879 i le Aai o Mekisiko. Ae ui i lea, o se misiona puupuu i le aai o Hermosillo i le 1877, na iu i le papatisoga o tagata e toalima i se nuu na latalata ane, e aofia ai ma Maria La Cruz Paros, o le tamaitai muamua na liliu mai ua faailoa mai. O faamaumauga aloaia o le Misiona a Mekisiko na fatuina e Moses Thatcher na lisiina ai Desideria Yáñez o le uluai tamaitai na liliu mai, a o le mea moni o ia o le lona lua. Tagai foi ia Louis Garff Reminiscences, e leai se aso, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia.

  5. Tagai Pepa a Horace H. Cummings, 24 Oke., 1886, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia.

  6. Pepa a Cummings, 29 Nov., 1886.

  7. Pepa a le Misiona a Taylor, 10 Iulai, 1903.

Lolomi