2018
Fakaaʻu e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Sune 2018


“Fakaaʻu e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Sune 2018

Fakaaʻu e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau lue he veʻe Temipale Kaná

Ko e lue ha fāmili ʻi he kelekele ʻo e Temipale Accra Ghana, ko e taha ʻo e ngaahi temipale ʻe valu kuo fanongonongo ʻoku lolotonga langa pe ʻoku lolotonga ngāue ʻi ʻAfiliká.

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku “tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻaho ʻo e ʻOtuá,” ʻo kau ai ʻa e “ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine” (2 Nīfai 26:33 Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu kotoa, kuó Ne ʻomi ha founga maʻatautolu takitaha ke tau foki hake kiate Ia (vakai, Mōsese 5:9; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:3). ʻI he hisitōlia kotoa ʻo e Siasí, kuo papitaiso e kakai ʻo e matakali mo e faʻahinga kotoa pē pea mo moʻui faitotonu ko ha Kāingalotu faivelenga ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Mei he konga loto ʻo e 1800 tupú, naʻe ʻikai ke fakanofo ʻe he Siasí ʻa e houʻeiki tangata ʻuliʻuli hakoʻi ʻAfiliká ki he lakanga fakataulaʻeikí pe fakangofua ʻa e houʻeiki tangata mo e houʻeiki fafine ʻuliʻulí ke nau kau ʻi he ʻenitaumeni fakatemipalé pe ouau silá.1 ʻI he fakalau ʻa e taʻú, ne tupulaki ha ngaahi fakakaukau ke fakatonuhiaʻi ʻaki ʻa e fakangatangatá. Kuo fakamamafaʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e ngaahi fakakaukau kotoa pē ʻe ʻomi ko ha fakamatala ki he ʻuhinga ʻo e fakangatangatá ko ha “talatupuʻa” ia ʻoku ʻikai totonu ke fakatolonga: “Neongo e taumuʻa lelei ʻa e ngaahi fakamatalá, ʻoku ou tui mahalo ne taʻekakato pea/pe [ne nau] hala kotoa. … ʻOku ʻikai ke tau ʻilo e ʻuhinga … naʻe fakahoko ai e ngāue ko iá.”2

Naʻe palōmesi ʻe ha kau palōfita mo ha kau Palesiteni tokolahi ʻo e Siasí, kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi, ʻe hoko mai ʻa e taimi ʻe maʻu ʻai ʻe he houʻeiki tangata kotoa pē ʻoku nau moʻui tāú ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI hono ʻilo e ngaahi palōmesi mo e ngaahi fakamoʻoni ki he faivelenga ʻa e Kāingalotu ʻuliʻulí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, naʻe “tautapa fakamātoato ai [e kau taki ʻo e Siasí ʻi he senituli 20 tupú] … ʻo kole ki he ʻEikí ha tataki fakalangi.”3

Fakahā mei he ʻOtuá

Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e fakahinohinó “hili haʻane fakalaulauloto mo lotu ʻi he ngaahi loki toputapu ʻo e temipalé.” Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki Heʻene palōfitá pea mo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 1 ʻo Sune, 1978, “kuo hokosia ʻa e ʻaho ko ia [naʻe] talaʻofa fuoloa maí ʻa ia ʻe lava ai ʻe he tangata tui faivelenga, mo feʻunga mo taau kotoa pē ʻi he Siasí ʻo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki toputapú, fakataha mo e mālohi ke nau ngāue ʻaki ʻa hono mafai fakalangí, pea fiefia fakataha mo hono kakai ʻofeiná ʻi he tāpuaki kotoa pē ʻoku tafe mai mei aí, kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.”4

Naʻe fakahaaʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono fanongonongo e fakahaá, “ʻOku mau fakahaaʻi atu ʻi he ʻiloʻilo pau kuo fakahā ʻe he ʻEikí Hono finangaló ke tāpuekina ʻEne fānau kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní.”5

Naʻe fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí lolotonga e konifelenisi lahi hono hokó e fakahaá ki he kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻa ia ne nau tali ia ko e “folofola mo e finangalo ʻo e ʻEikí” mo poupouʻi kotoa e Fanongonongo Fakamafaiʻi Hono 2 ko ha konga ʻo e folofolá.

Ko e Ola ʻo e Fakahaá

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻoku faiako

Ko e faiako ʻa ha kiʻi talavou lolotonga ha fakataha fakakōlomu ʻi Pālesi, Falanisē, ʻa ia ʻoku lahi ai ha ngaahi uooti ʻoku haʻu honau kāingalotú mei ha ngaahi fonua kehekehe ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻe fakaofo e mālohi ʻo e fakahaá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ʻosi fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé ke maʻu ʻe he kau mēmipa moʻui taau kotoa pē neongo pe ko e hā e matakalí, ka ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻe lava ke fakahoko ia maʻá e tokotaha kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní.

Naʻe maʻu fakataha e fakahaá mo ha ngaahi faingamālie ke fakalahi e ngāue fakafaifekaú, pea naʻe tupulekina e mēmipasipí ʻi he ngaahi puleʻangá, faʻahingá, leá, mo e kakaí.

Ngaahi Akonaki ʻa e Siasí

ʻI he hokohoko atu ke mafola ʻi he funga ʻo e māmaní e ngāue ʻa e ʻEikí, naʻe fiefia e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha kuonga ʻo e uouongataha lahi. ʻI he tupulaki e feohi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e niʻihi kehe mei he ngaahi puleʻanga, anga fakafonua lahi, naʻe fakamamafaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e mahuʻinga ʻo e ʻofá mo e fefakamālohiaʻakí pea siʻaki e loto fakamāú mo e lau lanú ʻi ha faʻahinga founga pē.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku fie maʻu ke tau talitali lelei e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he manavaʻofa, pea siʻaki ʻa e loto fakamāú, laulanú, filifilimānakó, mo e fakavahavahaʻá.” “Tuku ke tala ʻoku tau tui moʻoni ʻoku maʻá e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.”6 Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻi he talanoa fekauʻaki mo e fāmili taʻengata ʻo e ʻOtuá, “Ko ʻene toki mahino pē ʻa e tuʻunga Fakaetamai moʻoni ʻo e ʻOtuá pea lava leva ke maʻu ʻa e houngaʻia kakato ʻo e feohi fakatokoua moʻoni ʻa e tangatá. ʻOku fakatupu ʻe he mahino ko iá ʻa e holi ʻo e lotó ke langa ha ngaahi halafakakavakava ʻo e ngāue fakatahá kae ʻikai ko ha ngaahi ʻā vahevahe.”7

ʻUnu Fakataha Kimuʻá

ʻĪmisi
tamai mo hano foha ʻokú na tangutu ʻi he lotú

Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻilo e meʻa kotoa pē, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻe lava ke tau ʻilo takitaha. ʻE lava ke tau ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu pea ʻoku ʻi ai ha palani maʻatautolu kotoa ke tau hoko ko ha fāmili uouangataha mo taʻengata. ʻE lava ke tau ʻilo ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí naʻe fakafoki maí pea ʻokú Ne tataki ia ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá. ʻE lava ke tokoni ʻetau maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ki he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻetau ʻunu fakataha kimuʻa ʻi he ngaahi faingamālie mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi hotau halanga ke hangē ko Iá (vakai, Molonai 7:48).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Race and the Priesthood,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  2. ʻI he “The Mormons” (interview with Jeffrey R. Holland, Mar. 4, 2006), pbs.org/mormons/interviews; vakai foki, Dallin H. Oaks, ʻi he “Apostles Talk about Reasons for Lifting Ban,” Daily Herald, June 5, 1988, 21.

  3. Fanongonongo Fakamafaiʻi 2

  4. Fanongonongo Fakamafaiʻi 2

  5. Fanongonongo Fakamafaiʻi 2

  6. M. Russell Ballard, “Hoko Atu e Fonongá!” Ensignpe Liahona,Nōvema 2017, 106.

  7. Russell M. Nelson, “Teach Us Tolerance and Love,” Ensign,May 1994, 70.

Paaki