2018
Feituʻu Ne Fie Maʻu Ai Kimauá
Sune 2018


Ngāue ʻi he Siasí

Feituʻu Ne Fie Maʻu Ai Kimauá

ʻOku nofo ʻa e ongo faʻu tohí ʻi Massachusetts, USA.

Naʻe tataki kimaua ʻe ha ueʻi fakalaumālie ke hiki ki Pulukilini, Niu ʻIoke, ki ha ngāue tokoni mo e ngaahi tāpuaki ne ʻikai ke ma teitei lavelaveʻiloa.

ʻĪmisi
Eyi family

Tā ʻo e fāmili Eyi

Naʻá ma nofo ʻi Meniheiteni ʻi Niu ʻIoke, USA ʻi he 2013. Naʻá ma ʻofa ʻi homa uōtí. Koeʻuhí naʻe ʻamanaki ke fāʻeleʻi ʻema tama ʻuluakí, ne ma kamata fekumi ki ha fale nofo totongi ʻoku lahi angé ʻi he uōtí. Naʻá ma maʻu ha feituʻu ne ngali haohaoa, ka naʻe ʻikai ke ongo tonu.

ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe kamata ke ongoʻi ʻe Lola mahalo ʻoku totonu ke ma hiki ki Pulukilini. Naʻe ʻikai ke fuʻu fakapapauʻi ia ʻe Uili. Naʻe ʻikai ke ma ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo Pulukilini, pea naʻe fie maʻu ʻe Uili ke ofi ki heʻene ngāue he pangikeé koeʻuhí, ko e meʻa ʻi heʻene ngaahi houa ngāue lōloá, naʻe nounou pē e fefonongaʻakí. Naʻá ma fakakaukau ke lotu ʻo kau ki ai mo fakafanongo ki ha tali ʻi he lolotonga ʻo e konifelenisi lahí.

ʻI heʻema mamata ki he ngaahi malangá ʻi ha komipiuta laptop ʻi homa fale nofo totongí, naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sitenilī G. ʻElisi ʻo e Kau Fitungofulú, ha aʻusia ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí. Naʻá ne pehē ne faʻa ʻeke ange ʻe he ngaahi fāmili ko ia ne nau hiki mai ki hono siteikí ʻi Tekisisi, USA, pe ko e fē e uooti ʻoku sai tahá. Ne tuʻo taha pē ʻi he taʻu ʻe 16 hano ʻeke mai ʻe ha fāmili ʻa e uooti naʻe fie maʻu tokoní.1

Naʻe ongo moʻoni ʻene talanoá kiate kimaua. Naʻe tali mai ai ʻema ngaahi lotú. Ko ia ai, ne ma tali e faleʻi ʻa ʻEletā ʻElisí mo lotua e feituʻu ʻoku totonu ke ma hiki ki aí, kae tuku e uooti ne ma ʻofa mo lata aí, ʻa ia ne ʻi ai haʻanau nesilī mo e Palaimeli fakaʻofoʻofa ʻaupito.

ʻI he taimi ko iá, naʻá ma ngāue ʻi he Temipale Meniheiteni Niu ʻIoké. Naʻe ʻi ai ha taha ngāue ai naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa Niu ʻIoke Siti. Naʻá ne fokotuʻu mai ha ongo uooti naʻá ne pehē ʻe lava ke ma tokoniʻi—ne na tuʻu fakatouʻosi ʻi Pulukilini.

Ne fuʻu mamaʻo ʻa e uooti ʻuluakí mei he ngāue ʻa Uilí. Naʻe ofi ange e uooti hono uá, peá ma ongoʻi ne ma maʻu e feituʻu totonú ʻi he taimi naʻá ma ʻaʻahi ai ki he houalotu sākalamēniti ʻa e uōtí. Ko e tokolahi ʻo e kāingalotú ko e hikifonua mai mei Haiti. Koeʻuhi ko e haʻu ʻa Uili mei Kāponí mo lea faka-Falaniseé, ne ma fakakaukau ʻe hoko e uōtí ko ha ʻapi lelei maʻamaua.

Ngaahi Aʻusia Fakaofo

Naʻá ma maʻu ha fale nofo totongi ʻi ha ngaahi uike siʻi mei ai peá ma hiki ki ai. Naʻe ʻikai fuoloa kuo uiuiʻi ʻa Uili ke ne ngāue ʻi ha ngaahi founga kehekehe mo ʻaonga. Ne fie maʻu ha kiʻi taimi ke mahino ki ai e leá, ka naʻá ne ongoʻi monūʻia ʻi he vave ʻene maʻu e taukei feʻunga ʻi he lea faka-Haiti Keleiolá ke tokoni ki he liliu lea maʻá e kāingalotú lolotonga e ngaahi fakatahaʻangá mo e ngaahi ʻinitaviú. Naʻe tāpuekina foki ʻa Lola ke ne gāue ʻi ha ngaahi fatongia kehekehe, pea naʻá ma kau ki he ngāue fakafaifekaú.

Ko e taha homa ngaahi kaumeʻá ko ha fiefanongo kei talavou ko Nōmila Lomelasi, ʻa ia naʻe haʻu mei Haiti ke ako. Naʻá ne ʻaʻahi mai ki homa ʻapí mo e ongo faifekaú, peá ma tokoni ke akoʻi ia ʻi he lea faka-Falaniseé mo faka-Keleiolá. Hili hono papitaiso ʻo Nōmilá, naʻá ma tokoniʻi ia ʻi he polokalama Pathway ʻa e Siasí, ʻa ia naʻá ne fetaulaki ai mo hono uaifí. Ne ongoʻi houngaʻia ʻa Uili ke ʻalu ki heʻena malí ʻi he Temipale Meniheitení.

Naʻá ma toe fetaulaki foki mo ha fefine faivelenga naʻe haʻu ki Niu ʻIoke mei Haiti ke fai hano faitoʻo kanisā. Lolotonga ʻene nofo aí, naʻe fai ‘e he fakataha alēlea ʻa e uōtí ʻa e meʻa kotoa pē ne malavá ke tokoniʻi ia pea mo fakapapauʻi naʻe feau ʻene ngaahi fie maʻú, ʻo kau ai hono ʻave holo ia ki heʻene ngaahi faitoʻó. Ne ma monūʻia ke tokoni mo ʻaʻahi kiate ia lolotonga e taimi ko ʻení. Naʻá ma ʻamanaki ki ha ola lelei, ka naʻá ne siʻi mālōlō.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ongo aʻusia ko iá ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he uōtí maʻá e kakaí—ko e tokoni mo hiki hake kinautolu. ʻOkú ma fakamālō koeʻuhi ko e ngaahi aʻusia ko ʻení mo e ngaahi meʻa fakaofo kehe ne hokó.

Ko e Meʻa Mahuʻinga Tahá

Ne ma ako ai, ʻi he taimi ko ia ʻoku tau tauhi ai e ʻEikí mo ʻEne fānaú, ʻokú Ne tokangaʻi kitautolu. Ne tokoni ʻema ngaahi aʻusia ʻi Pulukiliní ke ma tuʻu maʻu. Naʻa nau tokoniʻi makehe ʻa Uili ke siʻi ange ʻene tokanga ki he mālie ʻo Wall Street kae manatuʻi e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. ʻOku meimei ke ngāue ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he pangikē fakahū paʻangá ʻi he ʻaho Sāpaté. Ne ʻi ai pē ha taimi ʻe niʻihi ne pau ke fai ʻe Uili ha kiʻi fakakakato ngāue mei ʻapi, ka ne tāpuekina kimaua ʻe he ʻEikí koeʻuhi ne teʻeki ai ha fie maʻu ke ne ʻalu ki he ʻōfisí ʻi he ʻaho Sāpaté.

ʻI he taimi ne ma hiki ai ki Pulukiliní, naʻá ma fakakaukau te ma hoko ko e taha ʻo e ongo fāmili pē ʻe ua ʻi he uōtí ʻoku ʻi ai ʻena fānau iiki. Ka naʻe liliu e ngaahi fakangatangata ʻo e uōtí hili ha uike ʻe ua ʻo ʻema hiki atu ki aí, pea tokolahi leva e ngaahi fāmili kei talavou ne hiki angé.

ʻOkú ma fakataumuʻa ke hiki ki Kāponi ha ʻaho. ʻOkú ma ongoʻi kuo tokoniʻi kimaua ʻe he ngaahi aʻusia ʻi Pulukiliní ke ma mateuteu lelei ange ke tokoniʻi e Siasí mo e kakai ʻo ʻAfiliká. ʻOkú ma fakamālō ʻi heʻema muimui ki he ueʻi fakalaumālie ko ia ke hikí. Kuo tāpuekina kimaua ʻe he ʻEikí—pea hokohoko atu ke tāpuekina kimaua—ʻi ha ngaahi founga ne ʻikai ke ma teitei lavelaveʻiloa.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Stanley G. Ellis, “Ko e Founga ʻa e ʻEikí,” Liahona, Mē 2013, 36–38.

Paaki