2018
ʻOku Fakahā ʻe he Peesi Kotoa Pē ʻOku Tau Tui
Sune 2018


ʻOku Fakahā ʻe he Peesi Kotoa Pē ʻOku Tau Tui

ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻe hoku kaungā akó ʻoku ʻikai ke tui ʻa e Kau Māmongá kia Kalaisi, ne u fakakaukau ke lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga foʻou.

ʻĪmisi
Book of Mormon with image of Christ

“ʻOku ʻikai ko ha Kau Kalisitiane ʻa e Kau Māmongá.”

Naʻá ku ʻohovale ʻi he fakamatala ko ʻeni mei ha taha ʻo hoku kaungā ako ʻi he ako māʻolungá.

Naʻá ku pehē ange, “Ko e moʻoni ko e Kau Kalisitiane kimautolu.”

Naʻá ne pehē mai ʻi heʻene mavahé, “Pea ko e hā leva ʻokú ke lau ai e Tohi ʻa Molomoná?” ʻo ʻikai tuku mai ha faingamālie ke u tali.

Naʻe tā tuʻo lahi ʻeku fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení. Ko e moʻoni, ko e talí, ko e Kau Māmongá ko e Kau Kalisitiane pea ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku tau lau ia fakataha mo e Tohi Tapú ke ako lahi ange ʻo kau ki he Fakamoʻuí.

Kuó u ʻosi lau e Tohi ʻa Molomoná ki muʻa. Naʻá ku ʻilo naʻe moʻoni ia. Ka koeʻuhi ko e fehuʻi ʻa hoku kaungā akó, naʻe ueʻi au ke ako ia ʻi ha founga foʻou, ʻo muimuiʻi e tuʻo lahi ko ia hono fakahā mai ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku ofo ʻi heʻeku fai iá.

Ne kamata fakaava hake pē e tohí mo ʻeku lau ʻi he peesi talamuʻakí ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe tohi ia ke fakalotoʻi e kau laukongá “ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá, ʻokú Ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”

ʻI he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau lau ai, “Ko e meʻa mahuʻinga taha naʻe tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e hāʻele tonu mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí ʻi he hili pē ʻEne toetuʻú.” Naʻe pehē ai ko kinautolu te nau maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻa e lekōtí “te nau ʻiloʻi foki ʻi he mālohi tatau ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.”

Naʻá ku huke ki he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” ʻa ia ne nau pehē naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo kiate kinautolu ʻa e ʻū lauʻi peleti naʻe liliu mei ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea “ʻoku mau ʻiloʻi ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, naʻa mau vakai ai mo fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.”

Ko hono hokó, naʻe fakamatala ʻe he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá” ʻa e ʻaʻahi ʻa e ʻāngelo ko Molonaí, ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku tuʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná hono kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá, “ʻo hangē ko ia naʻe tuku ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai naʻa nau nofoʻi ia ʻi he kuonga muʻa” ʻo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
Christ visiting the Americas

Ko e Mālohi Fakaului ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fai ʻe Ben Sowards

Naʻe teʻeki ke u aʻu ki he 1 Nīfaí, pea kuo ʻosi lahi e meʻa ne u maʻú!

Ne hokohoko atu ʻeku fekumí. Naʻá ku maʻu ʻi he 1 Nīfai, naʻe ʻilo ʻa Līhai ʻo kau ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá (vakai, 1 Nīfai 1:19). Naʻá ku lau ai ʻa ʻene ngaahi kikite fekauʻaki mo e Huhuʻi, “ʻa ia te ne toʻo ʻa e ngaahi angahala ʻa māmaní” (1 Nīfai 10:10; vakai, veesi 4–10). Naʻá ku lau e fakamatala ʻa Nīfai ki hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻEne ngāue fakafaifekaú, pekiá, Toe Tuʻú, pea mo ha ʻaʻahi ʻi he kahaʻú ki ʻAmelika he kuonga muʻá (vakai, 1 Nīfai 10–12).

Naʻá ku lau ʻa e ngaahi kikite ʻa ia ʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná e ngaahi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ko e “Lami ʻa e ʻOtuá ko e ʻAlo ia ʻo e Tamai Taʻengatá, pea ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní; pea kuo pau ke haʻu ʻa e kakai fulipē kiate ia” (1 Nīfai 13:40). Pea naʻá ku lau e fakamoʻoni ʻa Nīfaí ko e “ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e kakai kotoa pē ʻe nofo malu ʻi he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí ʻo kapau te nau fakatomala” (1 Nīfai 22:28).

ʻI he ʻosi e ʻaho ʻe tahá, ne u ʻi he peesi 53. Ne u toki fakaʻosi ha taha ʻo e ngaahi tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ka ko ha ngaahi fakamoʻoni mālohi kuó u ʻosi maʻú!

ʻI he ngaahi uike ne muimui atú, naʻá ku ʻiloʻi ha ngaahi peesi lahi ʻo e ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko e ngaahi meʻa hā mai ʻa ia naʻá Ne hā ki he kau palōfitá, mo e ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻo ʻEne ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻAmelika ʻi he kuonga muʻá. Naʻe fakaʻosi ʻeku laú ʻaki e fakamoʻoni mālohi ʻa Molonai kia Sīsū Kalaisí (vakai, Molonai 9); ʻene tukupā ke, “kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe [ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku] moʻoni” (Molonai 10:4; tānaki atu hono fakamamafaʻí); pea, ʻi he peesi fakaʻosí, ko ʻene fakaafe angavaivai mo e mālohi ke “haʻu kia Kalaisi” (Molonai 10:30, 32).

Naʻá ku ʻilo ai ne fakahalaʻi kakato ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e lea ʻa hoku kaungā akó. Kapau ko ha Kalisitiané ko ha taha ʻoku tui kia Sīsū Kalaisi, ta ʻoku fakahā ʻe he peesi kotoa pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “ʻOku tau tui!”

Ne faifai peá u toe sio ki hoku kaungāmeʻá. Naʻá ku fakahā kiate ia ʻeku aʻusiá mo fakaafeʻi ia ke ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakafisi ʻi he loto fakaʻapaʻapa ka ne pehē naʻá ne fiefia heʻeku tali ʻa Sīsū Kalaisi ko hoku Fakamoʻuí. Pea hili ʻema talanoá, ʻoku ou tui naʻe mahino lelei ange kiate ia ʻeku ʻuhingá ʻi he taimi ʻoku ou pehē ai, “Ko e moʻoni ko e Kau Kalisitiane kimautolu.”

Paaki