2018
Faiako ʻAkapulú: Ko e Akó ʻa e kī ki he lavameʻá
Sune 2018


Faiako ʻAkapulú: Ko e Akó ʻa e Kī ki he Lavameʻá

ʻOku hoko ha puti ngāue kuo mahaehae, tautautefito ki he feituʻu ʻoku ʻi ai e louhiʻi vaʻé, koeʻuhi ko ʻene ngāue tūʻulutui ʻi hono nimá mo e vaʻé, ko ha fakaʻilonga ʻo e tokotaha tō faliki ngāue mālohi ko ʻení. ʻOku maʻongoʻonga moʻoni e fakaʻilonga ko iá, naʻá ne kofukofuʻi ia pea foaki ki hono ngaahi foha lalahí ʻi he Kilisimasí. Naʻe kole ʻe Tēvita ʻAkau ke na fakalakalaka ange ʻiate ia mo e moʻui naʻá ne ʻiloʻi ʻi heʻene kei siʻí.

ʻOku pehē ʻe ha tangata vaʻinga mālōlō ʻo e timi ʻAkapulu fakafonua ʻa Tonga ʻi he taʻu 19-mo-siʻi-hifó, ʻoku lahi e ngaahi founga ʻoku lavameʻa ai e kau hikifonua Polinisia ʻi ʻAmeliká makehe mei he sipotí mo e māmani feʻauʻauhi ʻo e ʻakapulu faka-ʻAmeliká.

ʻOku nofo Silakiusi ʻa e taʻu 46 ko ʻAkaú, ʻa ia ʻokú ne tokoua ʻaki ʻa Tomu Sitake, ko e tangataʻeiki ʻa e faiako ʻakapulu ʻa BYU ko Kalani Sitake, ʻa ia ko e fuofua faiako ʻakapulu Tonga ia ʻi he Vāhenga I. ʻOku toe hoko foki ʻa ʻAkau ko e tokoua ohi ʻo Sitā Lotulelei, ʻa ia ko e tangataʻeiki ia ʻo e tokotaha ne Tuʻukimuʻa ʻi ʻIutā pea fakakau ki he NFL ʻi he takai ʻuluakí pē, ʻoku fakatauhingoa ki heʻene tangataʻeikí.

Naʻe tupu hake ʻa Tēvita ʻi ha fale pola ʻi he kolo ko Fāhefá ʻi Tongatapu, ʻa ia ko e motu lahi ia ʻo Tongá. Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha meʻa. Ne ʻikai maʻu ʻe heʻene ongomātuʻá ha meʻa. Naʻa nau loto-fakatōkilalo, masiva mo faingataʻaʻia, ka naʻe lava ʻa Tēvita ʻo vaʻinga ʻakapulu. Naʻá ne tupu lahi, mālohi mo vave pea naʻá ne vaʻinga senitā, hūua mo e breakaway. Naʻá ne vaʻinga he timi hau ʻakapulu fakafonua ʻa Tonga ʻi he 1989. ʻI he hili ʻa ʻene fakaʻosi ako mei he ako māʻolungá ʻi hono taʻu 17, naʻá ne kau ki he Siasí ʻi he 1989, pea naʻe fakamotumotu ange ʻene tangataʻeikí, ko ha tokotaha tui mateaki ʻa e siasi Metotisí.

Naʻe hiki ʻa ʻAkau ʻo nofo mo Makaafi Lotulelei mo hono fāmilí ʻi he kolo ko Tokomololó, ʻa ia ne hoko atu ai ʻene vaʻinga ʻakapulú, peá ne tali leva ha uiuiʻi ke hoko ko ha faifekau Māmonga. Naʻe ʻave ia ʻe heʻene ngāue fakafaifekaú ki he kiʻi motu ko Lofanga, ʻa ia ne nofoʻi ʻe ha kakai ʻe toko 200. Naʻá ne papitaiso ai ʻa Mesi Sitake mo hono foha ko Folaú ʻi he 1992. Ko Mesí ko e tokoua ia e tangataʻeiki ʻa Tomu Sitaké, ko e tangataʻeiki ʻa e faiako ʻakapulu ʻa BYU.

ʻI he 1998, naʻe hikifonua ai ʻa ʻAkau mo e fāmili Lotuleleí ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne vēkeveke mo hono tokoua ohi ko Sitaá ki he folaú. Ne aʻu ki ha taimi ne hoko ai ʻa e foha ʻo Sitaá, ko Sitā, ko ha tuʻukimuʻa ʻi he ʻakapulu fakaʻunivēsití, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko ha tokotaha vaʻinga tifeni maʻá e Utes hili ʻene ʻi he Kolisi Sinoú. ʻI he 2013, naʻá ne fakamoʻoni hingoa ai ʻi ha aleapau feʻunga mo e paʻanga ʻe $9.6 miliona mo e Carolina Panthers.

Hili ʻene hiki atu ki ʻIutaá, naʻe fetaulaki ʻa ʻAkau mo hono uaifi ko Lesielí, ʻi he lotú. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuó na mali pea ʻoku ʻi ai ʻena fānau ʻe toko nima. Naʻá ne kamata ngāue ʻi he langá. Ka naʻe fakaʻā hono matá. Kapau ʻe fie maʻu ke lavameʻa ʻene fānaú ʻi he māmani ko ʻení mo mavahe mei he masivá, kuo pau ke ʻi ai haʻana palani mo Lesieli naʻe ʻikai kau ai ʻa e sipotí. Ne na fie maʻu ʻena fānaú ke nau ako, ʻalu ki he ʻunivēsití, mo maʻu ha ako lelei. Ko e founga maʻongoʻonga tahá ia.

Naʻe pehē ʻe ʻAkau, “ʻOku matuʻaki monūʻia ʻa Kalani (Sitake) ke ne maʻu e ngaahi faingamālie kuó ne maʻú. ʻOkú ne monūʻia mo mohu tāpuekina,” ko e fakamatala ia ʻa ʻAkau, ʻa ia naʻá ne tuku ha taimi ke ʻinitaviu ʻi ha falekai ofi ki ha ngāue ʻi he langa ʻa e Falemahaki Fakavahefonua ʻa e Teleʻa ʻIutaá ʻi Polovó. “Ko Sitaá ko e toko taha ia ʻi he taha miliona ʻokú ne lava ʻo aʻu ki he NFL. Ko e akó pē ʻa e founga ki he tokolahi ke nau ola lelei mo lavameʻá.”

ʻE vavé ni mai e fakaʻosi ako e ʻofefine lahi taha ʻo ʻAkau ko Kesaiá, mei he ako toketaá ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. ʻOkú ne palani ke ʻalu ki he akoʻanga fakafaitoʻó ke hoko ko ha toketā mafu.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAkau mo e loʻimataʻia ʻa e meʻa naʻá ne maʻu ʻi he Kilisimasí mei hono foha ko Tēvitá.

Naʻe kofukofuʻi ia ʻi ha kiʻi meʻavaʻinga tamapua kulī. Ko ha tohi ʻo hono tali ia ki he polokalama tuʻukimuʻa ʻi he ʻInisititiuti Fakatekinolosia ʻo Masāsusetí ʻi Positoní.

Naʻe fakahā ange ʻe he kau ʻōfisa MIT kia Tēvita ko e fuofua tokotaha ako Polinisia ia ke tali ki he ʻapiakó, pea mo e fuofua Tonga ʻi aí. Naʻe talamonū ʻa e tohí kia Tēvita, ʻo pehē ko ʻene foomu kole huú ko e lelei taha ia kuo vakaiʻi ʻe he kōmiti kole huú pea naʻá ne kau ki he kulupu feʻauʻauhi taha ʻi he hisitōlia ʻa e MIT kuo nau kole ke hū angé.

ʻI he MIT, ʻoku fakaʻamu ʻa Tēvita ko e siʻí, ʻa ia ko e fika ua ʻi he fānau ʻa ʻAkaú, ke ne ako ki he ʻenisinia he vavaá, ʻenisinia fakaʻilekitulōniká mo e ʻenisinia e ngaahi meʻa moʻui hotau ʻātakaí.

ʻOku laukauʻaki ʻe heʻene tamaí ʻa e toʻo ʻe heʻene fānaú ʻa e pole ki he akó ʻi heʻene fakamatala ki he faingamālie ko ʻení. ʻOkú ne ongoʻi loto māfana, houngaʻia mo loto fakatōkilalo. Ko hono fohá, ʻa ia ʻoku taʻu fakaʻosi ʻi he Ako Māʻolunga Silakiusí, kuó ne ʻosi maʻu hono mataʻitohi ʻasosietí mei he Weber State ʻi hono taʻu 16, lolotonga hono taʻu tolu ʻi he ako māʻolungá.

“ʻOku ou pōlepole ʻiate ia. ʻI heʻeku tupu hake ʻi ha kiʻi motu siʻisiʻi mo tupu masiva ʻaupito, naʻá ku ʻalu ki he ʻapiako ʻa e puleʻangá, ko e Kolisi Tongá. Pea ko hono ngāueʻi ke aʻusia iá, ne hangē ia haʻaku ngāueʻi ha paʻanga ʻe milioná. Naʻe faingataʻa ke maʻu ʻeku totongi akó,” ko ʻene fakamatalá ia.

“Naʻe ʻi ai ha palopalema mo ʻeku tangataʻeikí. ʻOku tuʻu fehangahangai e Siasi Metotisi Uēsiliana ʻi Tongá mo e Siasí. Kapau naʻá ke ului ki he Siasí, te nau fakasītuʻaʻi koe, neongo kapau ʻoku nau ʻofa ʻiate koe. Ko ha fili faingataʻa ia ke fai ʻe he ngaahi fāmili aí. Naʻe ʻave au ʻe he fāmili Lotuleleí.”

ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa ʻAkau ki ʻAmeliká, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻa e monūʻia lahi e fānau ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

“Kae tautautefito ki he kāinga Tongá. ʻOku nau maʻu e faingamālie kotoa pē ʻi he māmaní. Naʻá ku fakakaukau, heʻikai vaʻinga sipoti ʻeku fānaú. Ko e ʻuluaki toʻu tangata au ʻi hoku fāmilí ke haʻu ki he ʻIunaiteti Siteití. Kiate au, ʻoku ou fie maʻu ke fakangata e faingataʻaʻia ʻa ʻeku tangataʻeikí mo e fineʻeikí. Ne ʻikai ke na ako, naʻa mo e ako lautohi siʻí. Naʻe sio pē hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ko e akó pē ʻe lava ke mau lavameʻa aí.

Naʻe pehē ʻe ʻAkau, “Ne u fakakaukau ke hiki hoku fāmilí mei Sōleki Siti ki Uesi Poini. Naʻá ku fie maʻu ke u mavahe ʻaupito mei he siakale ʻoku nofo tokolahi ai e kāinga Tongá, ʻa ia ko ha faʻahinga nofo fakasōsaieti ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻoku ʻikai ke nau fie mavahe mei ai. Ko ʻeku fakakaukaú ke u ʻave ʻeku fānaú ke mavahe mei ai koeʻuhí ke nau tokanga ki he akó pea nau fakamuʻomuʻa ia.”

ʻI he taimi naʻá ne kofukofuʻi ai hono puti ngāue motuʻá ʻo foaki ia ki hono ongo fohá ko ha meʻaʻofa Kilisimasí, naʻá ne talaange kiate kinaua ʻa ʻene fie maʻu ke fakangata e faingataʻaʻia fakafāmili ko ʻení.

“Naʻe fāʻeleʻi au ʻi ha fale naʻe ngaohi ʻaki e laʻi niú. ʻOua naʻa teitei ngalo ia,” ko ʻene talaange ia kiate kinauá.

“Mou ō ki he akó pea ʻi hoʻomou lavameʻá, foki ki Tonga ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí.”

ʻOku hoko ʻa e sipotí ko ha halanga faingamālie lahi ia ki he kau Polinisia ʻi ʻAmeliká. ʻI he toko 10 tuʻukimuʻa taha ʻi he ʻakapulu faka-ʻAmelika he ako māʻolungá ʻa ia ʻoku fakahokohoko ʻe he Rivals.com, ko e tokolahi hake ʻi he vaeuá ko e kau Polinisia ʻa ia kuo nau aleapau ke vaʻinga ʻi ha ngaahi ʻapiako ʻo hangē ko ʻAlapama mo Uasingatoní. ʻOku tuʻu lelei honau kahaʻú.

Ka ʻoku ʻi ai ha founga ʻe taha.

Paaki