2018
“Ko Aú, Ko e Ko Au”: Ngaahi Fakataipe ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Motuʻá
Tīsema 2018


“Ko Aú, Ko e Ko Au”: Ngaahi Fakataipe ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Motuʻá

ʻI he lekooti motuʻa ko ʻení, kuo pau ke kumi ʻa Sīsū Kalaisi pē he ʻikai maʻu Ia.

ʻĪmisi
Christ teaching from the scriptures

Māmá mo e Moʻoní,tā ʻe Simon Dewey.

ʻI hono fufuuʻi ʻe Mōsese hono fofongá, hangē ne ongo mai e folofola ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí mei he fuʻu ʻakau ne velá ʻi ha ongo taʻengata: “Kuó u mamata ki he mamahi ʻa hoku kakaí … ; pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻenau ngaahi mamahí;

“Pea kuó u ʻalu hifo ke fakamoʻui ʻa kinautolu. …

“‘Pea pehē ange ʻe Mōsese ki he ʻOtuá, Vakai, ʻo kau ka hoko atu ki he fānau ʻa ʻIsilelí, peá u pehē kiate kinautolu, Ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamaí kuó ne fekau au kiate kimoutolú; pea te nau pehē mai kiate au, Ko hai hono huafá? pea ko e hā te u tala kiate kinautolú?

“ʻPea pehē ʻe he ʻOtuá kia Mōsese, KO AU, KO E KO AU: pea pehē ʻe ia, Te ke lea pehē ki he fānau ʻa ʻIsilelí, Kuo fekau au ʻe he KO AU kiate kimoutolu” (ʻEkesōtosi 3:7–8, 13–14).

Ne ʻiloa Ia ki ʻIsileli motuʻa ko e ʻEiki ko Sihová, pea fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he teʻeki ʻaloʻí ko Ia ʻa e tupuʻanga ʻoku totonu ke hanga ki ai Hono kakaí ke nau maʻu e huhuʻí. Hili ha taʻu ʻe lauiafe, naʻe toe fakapapauʻi ʻe he Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻEne talaʻofa ke fakamoʻui e ʻIsileli ʻo e kuonga ko ʻení, ʻi Heʻene folofola ʻo pehē: “Ke mou fiefia pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí; pea te mou fakamoʻoniʻi au, ʻio, ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo au ʻo e ʻOtua moʻuí, naʻá ku ʻi ai, ʻoku ou ʻi ai, pea te u haʻu” (T&F 68:6; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e folofolá, ngaahi lea ʻo e moʻuí, ke fakahanga e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he toʻu tangata kotoa pē kia Sīsū Kalaisi ke fakamoʻui kinautolu mei heʻenau angahalá mo e maté mo kotoa ʻo ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku kau ki ai mo e Fuakava Motuʻá; fakataha mo e ngaahi folofolá kotoa pē, ʻo fakataumuʻa ke fakahanga hotau lotó mo e fakakaukaú ki he Fai Fakamoʻuí, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ka ʻi he lekooti motuʻa ko ʻení, kuo pau ke kumi Ia pe mahalo he ʻikai maʻu Ia.

ʻOku tokoni maʻu pē hono kumi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha faʻahinga tohi pē he folofolá, ke toutou fakamanatuʻi mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau fekumi ki aí. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻuí! ʻOku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e fakalelei taʻengata ki he ngaahi palopalema ʻo e mate fakalaumālie mo fakatuʻasino ne ʻomi ʻe he Hingá. Naʻe pehē ʻe Līhai, “ʻOkú ne ʻoatu ia ke hoko ko ha feilaulau … ke fakakakato ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fonó” (2 Nīfai 2:7; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ko e tali ko iá—ko e Huhuʻi ʻo ʻIsilelí, ʻa e “Ko Au” Māʻongoʻongá— ʻa ia ʻoku tau fekumi ki ai ʻi he folofolá. He ʻikai ʻiloʻi ngofua maʻu pē e ngaahi faingataʻaʻia taʻengatá—mo e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e fakaleleí—ʻi he ngaahi lea fakapunake mo fakatātā ʻi he Fuakava Motuʻá. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo tatali ke tau maʻu Ia ʻi he ngaahi fakamatala lea motuʻá.

ʻI hoʻo manatuʻi e huafa ʻo e ʻEikí ʻa ia ne vahevahe mo Mōsese ʻi he Moʻunga Sainaí—“Ko Au”—fakakaukau ki he ngaahi tuʻunga ʻo Sīsū Kalaisi kiate kinautolu ʻoku falala kiate Iá. Ko e ngaahi sīpinga ko ʻení ko ha ngaahi akonaki fakataipe ia mei he Fuakava Motuʻa ne fokotuʻutuʻu ke fakahanga hotau ngaahi lotó mo e fakakaukaú ki he ʻEikí ko Sīsū Kalaisí ka tau moʻui.

Ko Au … ʻa e Lami naʻe Feilaulauʻi Maʻaú

ʻĪmisi
Adam and Eve offering sacrifices

Feilaulauʻi ʻo e Monumanú mo e Kofu Kiliʻi Manú

Hili hono kapusi ʻo ʻĀtama mo ʻIvi mei he ngoue ko ʻĪtení, naʻe fakakofuʻi kinaua ʻe he ʻEikí ʻaki ha kofu kiliʻi manu ke kofukofuʻi ʻaki kinaua. ʻOku ʻasi tuʻo 81 e foʻi lea fakaleleí ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe. Ko ha taimi ai e 73, ko e foʻi tefitoʻi lea faka-Hepeluú ko e kaphar, ʻa ia ko hono ʻuhingá “ke kofukofuʻi.”

Naʻe fekauʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, hili hono kapusi kinaua mei he ngōué, ke foaki ʻa e ʻuluaki faʻahinga ʻo ʻena fanga monumanú ko ha feilaulau ki he ʻEikí. Naʻe fakahinohinoʻi kinaua ʻe ha ʻāngelo ko e ngāué ni ko ha “tatau [ia] ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí” (Mōsese 5:7).

Naʻe hoko atu e fielaulau monumanú ʻi he fono ʻa Mōsesé, fakataha mo e ouau fakakofu ʻo kinautolu ne nau kau ki he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI heʻetau fuakava mo e ʻEikí mo maʻu ʻEne ngaahi ouau māʻoniʻoní, ʻoku ʻufiʻufiʻi kitautolu ʻe Heʻene Fakaleleí koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau toe fehangahangai mo e kotoa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hinga ʻa ʻĀtamá. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Lami moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe feilaulau maʻatautolu koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau moʻulaloa ki he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá mo e maté.

Sēnesi 3:21; 37:3; ʻEkesōtosi 40:14–15; ʻIsikieli 16:1–12; Mātiu 22:11–12; Kalētia 3:26–29; 1 Nīfai 11:21, 32–33; ʻAlamā 34:14–16; Mōsese 5:5–8; 7:47

Ko Au … ʻa e Mā ʻo e Moʻuí

ʻĪmisi
gathering manna in the wilderness

Maná

Lolotonga e fononga ʻa Mōsese mo e fānau ʻo ʻIsilelí mei ʻIsipite ki he fonua ʻo e talaʻofá, ne nau fakafalala ki he ngaahi ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke foaki fakaʻaho ange ha mā. Naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí ha “mā [melie] mei langi,” ʻa ia naʻe ui ʻe he kakaí ko ha “Mana” (ko hono ʻuhingá “Ko e hā ʻeni?”). Ne maʻu ʻe kinautolu naʻá nau tānaki fakaʻaho e maná mo moʻui faivelenga ki he ʻEikí mo ʻEne palōfitá ha moʻui fuoloa lolotonga ʻenau fononga he feituʻu maomaonganoá.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mā ʻo e Moʻuí; naʻá Ne hāʻele mai ki māmani mei langi ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e moʻui fakaʻaho lolotonga ʻetau fononga he māmaní. ʻI heʻetau tānaki fakaʻaho ʻEne ngaahi folofolá, te tau aʻusia ai e tāpuaki mo e mālohi ʻoku maʻu ʻiate Ia ʻi he kotoa ʻetau moʻui he māmaní.

ʻEkesōtosi 16:4, 12–21, 31; Teutalonome 8:2–3; Sione 6:26–35, 48–58, 66–68; 3 Nīfai 20:8

Ko Au … ʻa e Tupuʻanga ʻo e Vai ʻo e Moʻuí

ʻĪmisi
Moses smiting the rock at Horeb

Vai mei he Maka ʻi Hōlepí

ʻI he fieinua e fānau ʻa ʻIsilelí ki ha vai he feituʻu maomaonganoá, naʻe hanga hake ʻa Mōsese ki he ʻEikí. Naʻe fakahinohinoʻi ʻa Mōsese ke ne taaʻi ha foʻi maka pau ʻi Hōlepi (Moʻunga ko Sainaí) ʻaki hono tokotoko ne foaki ange ʻe he ʻEikí. ʻI heʻene fai iá, naʻe fānoa mai e vaí mei he fuʻu maká ʻo ne fakamoʻui ha lau miliona ʻo e kau fononga ʻIsilelí.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Maka ʻo ʻIsilelí; ʻi he taimi naʻe taaʻi ai Ia ʻi Kalevalé, naʻe tafe e taʻataʻá mei Hono sinó. ʻOku ʻomi ʻe he taʻataʻa ʻo Kalaisí ʻa e moʻuí kiate kitautolu. Te tau lava ke maʻu ʻa e moʻui mei he taʻataʻa huhuʻi ʻo Kalaisí ʻi heʻetau muimui ki he kau palōfita kuo foaki ki ai ha ngaahi kī ki hono ʻomi e vai ʻo e moʻuí meiate Iá.

ʻEkesōtosi 17:1–6; Nōmipa 20:8, 11; Sione 4:10–15; 1 Kolinitō 10:1–4; T&F 28:2

Ko Au … Hoʻo Fakamoʻuí

ʻĪmisi
Moses and the brass serpent

Hiki Hake Ngatá ʻi ha ʻAkau

Naʻe hanga ʻe he faingataʻa ʻo e fonongá ʻo ʻai e fānau ʻa ʻIsilelí ke nau lāungá, ʻo hanu ki he palōfita ʻa e ʻEikí. Ko hono nunuʻá, naʻe tuku mai ai ʻe he ʻEikí ha fanga ngata kona ke huhu kinautolu, ʻo mate ai ha tokolahi. Naʻe lotu ʻa Mōsese ki he ʻEikí ke toʻo e fanga ngatá; ka, naʻe tuku ange ʻe he ʻEikí ha founga, ʻe lava ke moʻui ai e kakaí ʻi hono uʻu kinautolú. Ko e meʻa pē ne fie maʻu ke nau fai kae fakamoʻui kinautolú, ko ʻenau sio ki he ngata palasá naʻe fakamaʻu ki ha fuʻu pou.

Naʻe tutuki ʻa Sīsū Kalaisi ki ha ʻakau—ko e kolosí—koeʻuhi ke tau sio hake kiate Ia ʻi heʻetau faingataʻiá kae ʻoua ʻe tuku kenau ikunaʻi kitautolu. ʻOku ʻikai toʻo maʻu pē ʻe Sīsū Kalaisi ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá, ka ʻi Heʻene hoko ko hotau Fakamoʻuí, te Ne toʻo e koná meiate kinautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí.

Nōmipa 21:4–9; Sione 3:14–16; 1 Pita 2:24; ʻAlamā 33:18–22; Hilamani 8:14–15; 3 Nīfai 27:13–15

Paaki