2020
ʻOku Tatau Nai ʻa e Maʻunimaá mo e Angatuʻú?
ʻOkatopa 2020


Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOku Tatau Nai ʻa e Maʻunimaá mo e Angatuʻú?

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Tekisisi, USA.

ʻE ala tokoni hano maʻu ha mahino lelei ange ki he maʻunimaá ke tau falala ai ʻe fakahaofi kitautolu ʻe he ʻEikí mei he nofo pōpulá ʻi ha ʻaho.

ʻĪmisi
illustration of flowers

ʻI ha māmani kuo hinga, ʻoku hoko ʻa e maʻunimaá ko ha moʻoni taʻefiemālie mo liliu moʻui ki ha niʻihi. Ko e taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ha meʻa ʻo fuʻu tōtuʻá, ke hola mei he moʻuí, hangē ko e meʻakaí, faitoʻo konatapú, mītia fakasōsialé, ngutu laú, ponokalafí, loí, pele paʻangá, pe fakamālohisino ʻe faingofua pē ke tau fihia ʻi ha tōʻonga ʻo e maʻunimaá.

ʻI heʻeku siofi e kakai ʻoku mau feohi ʻoku nau fakaʻofoʻofa, ʻofa, ʻoku nau fefaʻuhi mo e maʻunimaá, –ʻikai tafoki ki he ngaahi fili hala – kuó u ako ai e folofolá mo fakatotolo fakamuimui ki he maʻunimaá ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi ongo mo e fakamālohi faka-neave ko ʻení.

Ko e Ngaahi Fakakina ʻo e Maʻunimaá

ʻOku hangē ʻa hono foua ʻo e maʻunimaá ko hono tauhi ha ngoué. ʻOku ʻikai ke tuʻo taha pē ʻetau huó pea ʻamanaki ko ʻene lavá ia. ʻOku tau ʻiloʻi ʻe toe tupu mai pē ʻa e vaó, pea ʻoku tau tokanga leva ke huo maʻu pē ʻa e vaó ke maluʻi ʻa e ʻakaú.

Kapau ʻoku tau fefaʻuhi mo ha maʻunimā, mahalo te tau loto-foʻi ʻi he taimi te tau toe foki ai ki he fehalaākí ʻo aʻu pē ki he hili haʻatau fakatomala mo fekumi ki ha tokoní. Mahalo te tau ofo mo taʻefiemālie ʻi he fuʻu mālohi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení ʻi he hili ha ngaahi taimi fiefia lahi pe fakamamahi fau ʻo ʻetau moʻuí. (Hangē pē ko e faʻa tupu ʻa e vaó ʻo lahi ange ʻi he hili ha ʻuha mokomoko pe ko ha matangi mālohí.)

Fehangahangai e Maʻunimaá mo e Angatuʻu Loto-Vilitakí

Kuó u ʻilo ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ʻa e maʻunimaá ko ha “fakamoʻoni” ʻoku fakanatula pē ʻetau holi ki he koví, ʻoku tau malaʻia pē mei he kamataʻangá, pe kuo liʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he tēvoló ʻa e fakamāʻiá ke fakalotosiʻi kitautolu, ke fakamahinoʻi mai ʻoku tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻetau fakatomalá, ʻoku kei hokohoko atu pē ke ʻasi mai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.

ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ʻoku fakahehema ai ʻa e kakaí ki he maʻunimaá, ka ʻoku faʻa kamata ʻa e maʻunimaá ʻaki ha feinga ke fakatōliʻa e “ngaahi fiemaʻu loloto mo ʻikai lava ke feaú.”1 Ko ia ai, neongo ʻoku malava ke iku ʻa e angatuʻú ki he maʻunimaá pea ʻoku malava ke fakatupu ʻe he maʻunimaá ʻa e angahalá, ka ʻoku faʻa tūtuuʻi pe fakalahi ia ʻi he vaivai kae ʻikai ko e angatuʻu loto-vilitaki.2

Ko e meʻa mālié, he ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku malava ke ʻomi ʻe he vaivaí ʻa e faingamālie ke tau ako fekauʻaki mo e ʻaloʻofá pea fakatupulaki ai ha tui lahi ki he mālohi faifakamoʻui ʻa Sīsū Kalaisí.3

Kae ʻOua Kuo Fakahaofi mei he Pōpulá

ʻOku tau maʻu ha ngaahi ʻilo ki hono foua pea hola mei he tauhele ʻo e maʻunimaá mei ha faʻahinga kakai ʻe ua ʻi he Tohi ʻa Molomoná: kakai ʻo Limihaí mo e kakai ʻo ʻAlamaá.

Naʻe nofo pōpula fakatouʻosi ʻa e ongo kakaí ʻi ha vahaʻataimi lōloa. Naʻá na fakatou ʻiloʻi “naʻe ʻikai ha founga te nau lava ai ke fakaʻatā ʻa kinautolu mei” he nofo pōpulá (Mōsaia 21:5). Hili ha ngaahi taimi, naʻá na fakatou tafoki ki he ʻEikí ki ha tokoni.

Naʻe nofo pōpula ʻa e kakai ʻo Limihaí koeʻuhí ko ha ngaahi maumaufono. Naʻe tuʻo tolu ʻenau tau mo ʻenau kau fakaaoaó “ʻi he ʻita” taʻe te nau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Naʻa nau ʻulungia ʻi he tau takitaha. ʻI he taimi naʻa nau kamata ai ke fakavaivai ʻa kinautolú, “naʻe fakatuotuai ʻe he ʻEikí ke ʻafio ki heʻenau tangí … [ka naʻá Ne] ʻafio … pē ki heʻenau ngaahi tangí, ʻo ne kamata ke fakamolū ʻa e loto ʻo e kau Leimaná, pea nau kamata ke fakamaʻamaʻa ʻa ʻenau ngaahi kavengá” (Mōsaia 21:15; tānaki atu e fakamamafá). Naʻe tāpuekina ʻa kinautolu koeʻuhí ko e fakalalahi ʻenau loto-fakatōkilaló, “ka naʻe ʻikai finangalo ʻa e ʻEikí ke fakaʻatā ʻa kinautolu mei he nofo pōpulá” kae ʻoua kuo toki aʻu ki ha taimi ʻamui ange.

Naʻe nofo pōpula ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá neongo ʻenau angatonú, “ka naʻa nau fakahā hake honau lotó [ki he ʻOtuá].” Neongo naʻá Ne ʻafioʻi ʻenau ngaahi holi māʻoniʻoní, ka naʻe tuku ʻe he ʻOtuá ha kiʻi taimi mei hono fakapōpulaʻi ʻa kinautolú ki hono fakahaofi ʻa kinautolú. Ko e taimi naʻa nau hoko atu ai ke falala kiate Iá, naʻá Ne talaʻofa te Ne “fakamaʻamaʻa foki ʻa e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá, ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá, lolotonga hoʻomou ʻi he nofo pōpulá.” Naʻa nau “fakaongoongo ʻi he fiefia mo e faʻa kātaki ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí” (Mōsaia 24:12, 14, 15).

Naʻe faifai pē pea fakahaofi ʻa e ongo kulupú fakatouʻosi. Pea ʻoku tau kau mo kitautolu ʻi he talaʻofa mai kapau te tau tafoki ki he ʻEikí ʻi heʻetau pōpulá, te tau “tuʻu ko e kau fakamoʻoni kiate [Ia] ʻamui” pea te tau “ʻiloʻi fakapapau ko [Ia] ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, [ʻokú Ne] tāpuakiʻi [Hono] kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá” (Mōsaia 24:14)—mo ʻenau maʻunimaá!

Ke Mou Fiefia

Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo e maʻunimaá, manatuʻi ʻe lava ke hoko ʻeni ko ha taimi lelei, fakataha mo e tokoni ʻa e ʻEikí, ke ke fakatupulaki ai e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. Ko e taimi te ke fakalahi ai hoʻo angavaivaí, te ke lava ke ako ʻa e faʻa kātakí, manavaʻofá, kātaki fuoloá, mo e angamaluú.

Fakataha mo hoʻo kau taki lakanga fakataulaʻeikí pea mo kinautolu te nau poupouʻi koe, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū meʻangāue kehekehe kuo ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e tauʻatāiná. Falala ki he ʻEikí; ʻi hoʻo muimui faivelenga kiate Iá, te Ne lava ʻo liliu ʻa e faingataʻa fakatupu loto-foʻi mo taʻefiemālie ko ʻení ki ha faingamālie mālohi maʻá e fakalelei fakalaumālié.4

Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe ha fuofua Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻAositelēlia ʻi heʻene fakafehoanaki ʻa hono kuohilí mo hono tuʻunga lolotongá, naʻá ne pehē: “Ko ʻeku moʻui ʻi he kuohilí ko ha toafa ia ʻo e ngaahi faingataʻá, ʻo tātātaha ha ngaahi meʻa lelei ʻe tupu ai. Ka ʻi he taimi ní, kuo mole atu ʻa e ngaahi faingataʻá, pea kuo tupu vave ʻa e ngaahi meʻa leleí ʻi honau tuʻungá.”5

ʻI heʻetau fakamaʻa maʻu pē ʻetau moʻuí pea tafoki ki he ʻEikí lolotonga hotau ngaahi faingataʻá, te tau maʻu ai ʻa e talaʻofa naʻe fai ki he kakai ʻo ʻAlamaá: “Mou fiefia, he ʻi he ʻapongipongí te u fakahaofi ʻa kimoutolu mei he nofo pōpulá” (Mōsaia 24:16).

Hokohoko atu pē hoʻomou tauhi [ke haohaoa hoʻomou moʻuí]—ʻoku mahuʻinga hono olá!

Paaki