Liahona
Ko ha Taimi Taʻe-mafakatataua ki he Ngāue Faka-temipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí
ʻAokosi 2024


Ko ha Taimi Taʻe-mafakatataua ki he Ngāue Faka-temipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí,” Liahona, ʻAokosi 2024.

Ko ha Taimi Taʻe-mafakatataua ki he Ngāue Faka-temipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

Kuo teʻeki ai ke fuʻu lahi pehē ʻa e ngaahi temipalé ʻi he hisitōlia ʻo māmaní pea, fakamālō ki he tekinolosia fakamuimuitahá, ʻoku tokolahi fau ai ha kakai (kau mo ha niʻihi ʻoku ʻikai ke tau siasi) ʻoku nau tānaki atu ki heʻenau fuʻu ʻakau fakafāmilí.

ʻĪmisi
ʻEletā Hemilitoni mo Misa Lokiuti

Ko e hā ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe fekauʻaki mo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí?

ʻEletā Hemilitoni: ʻOku mahino moʻoni e kau ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngāué ni. ʻI he taimi naʻe fakaafeʻi ai kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke fakamālohia hotau ngaahi fakavaʻe fakalaumālie fakafoituituí,” naʻá ne pehē ai, “Ko e taimi taʻe-hano-tatau ʻeni ʻo e kole ki ha ngaahi [ngāue] taʻe-hano-tatau.” Kuo teʻeki ai ke tau mātā ʻi muʻa ʻi he faʻahinga tupulaki ʻoku tau mamata ai he taimi ní. ʻOku tau ʻi ha kuonga ʻo e langa temipale ʻoku ʻikai ʻiloa ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá, ʻoku ʻi ai ha temipale ʻe meimei 180 ʻoku lolotonga fakaʻaongaʻi, ngaahi temipale lahi kehe ʻoku kei langa, pea mo ha ngaahi temipale kehe kuo ʻosi fanongonongo ʻi he taʻu takitaha.

Pea ʻi he tupulaki ko iá, ʻoku tupulaki ai mo e fiemaʻu ke fakalahi ʻa e mape tohi hohoko ʻo e faʻahinga e tangatá. Kuo ʻosi akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ko e temipalé ʻoku “fafangaʻi ʻaki ʻa e ngaahi hingoa.” Ko e meʻa ia ʻatautolu ke fakapapauʻi ʻoku fafangaʻi lelei hotau ngaahi temipalé ʻaki ʻa e ngaahi hingoa ʻoku fiemaʻú ke lava ʻetau ngaahi kuí ʻo maʻu honau ngaahi ouaú pea lava mo e kāingalotú ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi heʻenau moʻuí kotoa.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku luelue ʻi tuʻa he temipalé

Te ke lava nai ʻo vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau ki he founga te tau lava ai ʻo fakamuʻomuʻa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí?

ʻEletā Hemilitoni: Taimi lahi, ʻoku tau ʻuluaki tokanga ki he tohi hohokó, ʻa ia ʻoku taki ai kitautolu ki heʻetau ngaahi kuí, pea taki ai kitautolu ke tau kau ʻi he ngaahi ouaú mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ʻi he temipalé, peá ne haʻi ai kitautolu ki he Fakamoʻuí. ʻOku fakaʻofoʻofa ia, ka ʻoku totonu ke tau liliu ʻa e fakalea ko iá. ʻOku fakamuʻomuʻa ʻa e Fakamoʻuí . ʻOku tau feinga ke maʻu ha vā fetuʻutaki vāofi ange mo Ia, pea ʻoku tau ō ai ki he fale ʻo e ʻEikí ʻo maʻu ʻa e ngaahi ouaú mo fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia, ʻo fakamaʻu kitautolu kiate Ia. Pea ʻoku tau fakaʻatā leva ia ki heʻetau ngaahi kui kuo pekiá ʻaki ʻetau kumi mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé maʻanautolu.

ʻOku tau kamata ʻaki ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “ʻOku ou fie tokoni ki heʻeku ngaahi kuí ʻo fakamaʻu kinatuolu ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé.” ʻI hano lomiʻi tuo ua pē ʻi ha smartphone, ʻe kumi leva ʻe he meʻangāue Ngaahi Ouau kuo Māú ʻi he FamilySearch ʻa e kau mēmipa ho fāmilí ʻoku fiemaʻu ke fakahoko honau ngaahi ouaú, koeʻuhí ke nau maʻu ha faingamālie ke fakamaʻu kinautolu ki he Fakamoʻuí. Ko e fakahokohoko ʻoku tonú: Sīsū Kalaisi, pea hoko ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻoku māʻolunga taha ʻi he temipalé—ʻa e fale ʻo e ʻEikí.

Misa Lokiuti: Ko e FamilySearch ko ha faʻunga tokoni ia ʻoku nofotaha ki hono tokoniʻi ʻo e kakai ʻo māmaní ke nau kumi mo fakafehokotaki honau ngaahi fāmilí. Ko e uho ia ʻo e meʻa ʻoku tau fakahoko mo fai ʻi he taʻu ʻe 100 tupu ko ʻení. ʻOku ʻomai ʻe he Siasí ʻa e ngaahi temipalé mo e FamilySearch ke ofi ange pea mo toe ofi ange ki he kakai ʻi he funga ʻo māmaní. Ko ʻetau taumuʻá ʻoku tatau pē: ke maʻu ʻe he kakaí ha founga ke nau ōmai ai kia Kalaisi.

Ko e hā ʻokú ne fakaʻohovaleʻi lahi taha koe ʻi he konga ko ʻeni ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí?

Misa Lokiuti: Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakaʻohovale taha kuó u mātā ʻi he taʻu ʻe 20 ʻo ʻeku ngāue ʻi he Potungāue Hisitōlia Fakafāmilí ko e tokolahi ʻo e kakai mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní ʻoku nau ngāue lahi ki heʻenau mape tohi hohokó. Ko hono moʻoní, ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e FamilySearch ʻi he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ko ha kau mēmipa ia ʻo ʻetau tui fakalotú. ʻOku nau ōmai mei he meimei fonua kotoa pē ʻi he māmaní. ʻI he 2023, naʻe lēsisita ai ha kakai ʻe 6 miliona ki haʻanau ʻakauni ʻi he FamilySearch—pea ʻoku fakaofo he ko ha pēseti ʻe 97 ʻoku ʻikai ke nau kau ʻi heʻetau tui fakalotú. Naʻe ʻi ai ha kakai ʻe 4.1 miliona naʻe kau ʻi heʻetau konifelenisi Root Tech ʻo e taʻu kuo ʻosí mei ha fonua mo e potu-fonua ʻe 243, pea ko e tokolahi tahá naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻo ʻetau tui fakalotú.

ʻEletā Hemilitoni: Ko ha lea ʻoku ngali ongo mālohi ke pehē ʻoku tau fokotuʻutuʻu ʻa e mape tohi hohoko ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ka ʻoku toko 17 miliona pē kāingalotu ʻo e Siasí. Ka ʻi he tokoni ʻa ha fānau ʻe lauimiliona lahi ange ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he funga ʻo māmaní, ʻoku fakatahatahaʻi taki taha ai ʻa e mape tohi hohoko ʻo e fāmilí taki taha. ʻE toki lava leva ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé mo foaki ha founga ʻe lava ke fakamaʻu ai ʻenau ngaahi kuí kia Sīsū Kalaisi. Ko e mana maʻongoʻonga moʻoni ʻeni ʻo hotau kuongá. ʻOku fakaafeʻi ʻa e māmaní kotoa ke haʻu ʻo tānaki ha ngaahi hingoa ki he mape tohi hohoko fakafāmilí mo tokoni ke tau ʻilo mo lekooti ʻa e ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí ni ʻi he kuonga mo e tapa kotoa.

ʻĪmisi
fefine ʻoku vakai ki ha ngaahi kaati hingoa fakafāmili

Ko e meʻa nai ʻeni ʻoku ui ʻe he kakaí ko e laumālie ʻo ʻIlaisiaá?

ʻEletā Hemilitoni: Naʻe haʻu moʻoni ʻa ʻIlaisiā ʻo foaki ʻa e ngaahi kī ki he ngāué ni (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–15). Ka kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ko e meʻa ʻoku tau faʻa ui “ko e laumālie ʻo ʻIlaisiaá” ko e Laumālie Māʻoniʻoní pē ia ʻi heʻene fakamoʻoni ki he natula fakalangi ʻo e fāmilí. ʻOku ongo fakalaumālie ke te mamata ki ai. Ko ha ongo mālohi moʻoni ia. Ko e meimei taimi kotoa pē ʻoku kamata ai ke ʻilo lahi ange ha taha ki heʻene ngaahi kuí, ʻoku hoko mai ha laumālie mālohi moʻoni. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia. ʻOku fakalaka atu e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi matakalí, ngaahi fakangatangata fakapolitikalé, mo e ngaahi ngataʻanga ʻo e lea fakafonuá. ʻOku mafola ʻa e Laumālié ni ʻi māmani, ʻi he taimi ʻoku ōmai ai ʻa e kakai ʻe lauimiliona ki he FamilySearch.

ʻOku tau faʻa fehuʻi he taimi ʻe niʻihi ki he kakai ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tataú, “Ko e hā ʻoku mou fai ai ʻení?” ʻOku faʻa faingataʻaʻia ʻa e kakaí ke fakamatalaʻi. ʻOku nau pehē pē, “ʻOku ou fie fehokotaki pē mo ʻiloʻi ʻa e founga ʻo ʻeku kaú. ʻOku ou fie ongoʻi ko e konga au ʻo ha fāmili.” Ko e ʻuhinga ia ʻoku nau toutou foki mai ai ki he FamilySearch—he ʻoku nau ongoʻi ha faʻahinga meʻa. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ko e toʻukupu ia ʻo e ʻEikí ʻi heʻene tokoni ke langa ʻa e fehokotaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

ʻĪmisi
kakai ʻoku ngāue ʻi ha tēpile

Ko e hā te ke talaange ki he kakai ʻoku nau pehē ʻoku faingataʻa ʻa e ngāue hisitōlia fakafāmilí?

ʻEletā Hemilitoni: ʻOku ou loto ke ʻoua naʻa fakakaukau ʻa e kakaí ko ha ngāue faingataʻa ʻení. ʻOku ʻikai ko ha ngāue fakapepa ʻeni. Ko ha ngāue fakalaumālie. Ko ha ngāue fakafiefia. Te ke lava ʻo toutou fakatokangaʻi ia mei he taimi ki he taimi ʻi hono hisitōliá.

Misa Lokiuti: Ko e taimi naʻe ʻilo ai ʻe he kau fuofua Kāingalotú te nau lava ʻo fakahoko ʻa e papitaiso maʻa ʻenau ngaahi kuí, naʻa nau maʻu ha fiefia lahi fau mo ʻikai faʻa tatali ke kamata. ʻOku tau siotonu ʻi hotau kuongá ʻi he fiefia ʻoku ongoʻi ʻe he kakaí ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ʻoku fanongonongo ha temipale ʻi honau ʻēliá. Ko ha fiefia ʻeni ʻi ha taimi ʻoku fakaʻau ke kaupōʻuli ange ai ʻa e māmaní. ʻOku ʻomai ʻe he ʻEikí ʻa e fiefia ko ʻení ki he taha kotoa ʻaki ha ngaahi temipale lahi ange. ʻOkú Ne fakaava ha ngaahi faingamālie ke ʻilo ai ʻe he kakaí ʻenau ngaahi kuí ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai mafakakaukaua, ʻaki hano faʻu mai ha tekinolosia ʻi Heʻene tataki fakalaumālié. Ko hono ʻuhingá he ʻokú Ne lōmakiʻi ʻa e māmaní ʻaki ʻa e fiefiá.

Pea ʻoku ʻi ai leva mo e fakakaukau tokua ko e lelei taha ʻo e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí ʻoku fakahoko ia (pe kuo ʻosi fakahoko) ʻe ha taha kehe mei hotau fāmilí.

ʻEletā Hemilitoni: ʻOku fakaongoongotuli ha kakai ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki he “hisitōlia fakafāmilí” koeʻuhí ko ha fakakaukau kimuʻa fekauʻaki mo e taha ʻoku totonu ke ne fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení pe ko hai ʻe lelei ke ne faí. Ka ʻoku lahi ha ngaahi founga ke fakahoko ai ʻa e ngāué ni. ʻOku ʻi ai ha kau faihisitōlia fakafāmili taukei ʻoku nau manako moʻoni ʻi he tohi hohokó mo fakaʻaongaʻi ha ngaahi houa lahi ʻo honau taimí ʻi hono fakatotoloʻí, ako ki aí, mo maʻu ha ngaahi poto fakangāue makehe. Ka ʻoku ʻi ai foki mo ha kakai ʻoku nau fiemaʻu pē ke ʻi ai ha hingoa fakafāmili ʻi heʻenau ʻaʻahi hoko ki he temipalé. ʻOku ʻi ai ha ngaahi mātuʻa femoʻuekina, kakai maʻu vāhenga mālōlō, toʻu tupu pea naʻa mo ha fānau Palaimeli ʻoku nau fakahoko ʻa e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku tau fiemaʻu kotoa ʻa e kakai ko ʻení, ʻi ha founga pē te nau lava ke tokoni ai.

ʻE tokoni fēfē ʻa e toʻu tupú mo e kau taautaha kei talavoú?

ʻEletā Hemilitoni: ʻOku fakaofo ke te mamata ki he fakaʻau ke toe tokolahi ange hotau toʻu tupu ʻoku kau ʻi he hisitōlia fakafāmilí. ʻI he 2011, naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha lea ʻi he konifelenisi lahí, ʻa ia naʻá ne fakaafeʻi ai e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau kau ʻi he ngāué ni. Naʻá ne pehē, “Kuo ʻosi akoʻi homou ʻuluʻulu tuhú ke nau text mo tweet ke fakavaveʻi mo fakalakalaka ange ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.” Ko e tokolahi taha ʻo e kakai kei talavoú ʻoku nau ongoʻi fiemālie ʻi he tekinolosiá. ʻOku nau saiʻia ʻi he natula fakaleleiʻi ʻo ha palopalema ʻi he hisitōlia fakafāmilí—ʻoku hangē ia ko hano kumi ha koloa mahuʻinga. Kuo pau ke ke fakakaukauʻi ʻa e feituʻu ke ke hoko atu ki aí mo e meʻa hono hoko ke ke faí.

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e toʻu tupú—mo e toenga ʻo kitautolú kātoa—ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻa e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi māmaní. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he kau ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ʻi he faingamālie ko ʻení ka ʻoku nau taki moʻoni ia. ʻOku fakaofo ke te vakai ki he hoko ʻa e kakai ngāue fakakomipiuta ʻo e fonuá ko ha konga ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni—ʻo e langa temipale taʻe-hano-tatau, tekinolosia taʻe-hano-tatau, mo e kau mēmipa taʻe-hano-tatau ʻoku kau aí.

ʻOku ʻofa ʻa e kakai kei talavoú ni ʻi he temipalé, pea ʻoku nau ʻofa ʻi he Fakamoʻuí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi fakafōtunga maʻongoʻonga ʻo e tānakí—ʻa e hoko mai ʻa e toʻutangata kei tupu haké ʻi heʻenau kau ʻi he ngāue ko ʻení.

Misa Lokiuti: ʻOku fakaʻofoʻofa moʻoni ke ʻilo ʻe he longaʻi fānaú ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau teuteu ki heʻenau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó pea ō kimui ange ki he temipalé. ʻOku nau ʻilo te nau lava ʻo kau ko e fānau ʻo e fuakavá ʻi heʻenau tokoni ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí, pea ʻi heʻenau fai iá, ʻoku nau hoko ai ko ha kau ākonga mālohi ange ʻa Sīsū Kalaisi. Ko ha faingamālie kāfakafa ke ʻilo ai ʻe he toʻu tupú pe ko hai kinautolu mo e taumuʻa ʻa e ʻEikí kiate kinautolú—pea naʻe fakahaofi moʻoni kinautolu ki he ʻahó ni, “kuo fakamahafu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní” (1 Nīfai 14:14).

Kuo tāpuekina fēfē ho fāmilí ʻe he ngāue ʻo e hisitōlia fakafāmili?

ʻEletā Hamilton: Naʻa mau iku ki ha tuʻunga ne ʻikai ke mau toe lava ai ʻo fai ha meʻa he lolotonga ʻemau fakatotolo ki heʻeku kui tangata Falanisē hono tolú, ko ʻAotolofi Kuni, kuo fuoloa ʻemau ngāue ki ai—ʻo lauitaʻu. Naʻe ʻikai ke ma lava ʻo maʻu ʻene ongomātuʻá, neongo ʻa e lahi ʻo ʻemau kumí. Ka ʻi he taʻu kuo ʻosí, naʻe vakai ai ha kau tohihohoko Falanisē lelei ʻoku ngāue ʻi he FamilySearch, ki heʻemau ngaahi lekōtí, pea naʻe lava ʻi hono fakaʻaongaʻi honau pōtoʻi ngāué mo ʻenau ʻilo fakalotofonuá, ke mau maʻu ʻa e ongomātuʻa ʻa ʻAtolofí pea mo ʻene ongo kuí foki.

Kuo lava ʻeni ʻe homau fāmilí ʻo fakahoko kotoa honau ngaahi ouaú ʻi he temipalé, pea ʻoku mau lolotonga ngāue ʻeni ki honau kāinga ofí mo honau hakó. Naʻe fakaava ha matapā ki ha kakai tokolahi mei he konga ko ʻeni ʻo ʻeku mape tohi hohokó. Naʻe ʻomai ʻa e tāpuaki ko ʻení ʻe he FamilySearch mo hono kau fakatotolo mo e kau faifaleʻi potó. ʻE lava ke maʻu ʻa e faʻahinga tokoni ko ʻení ʻe ha pataloni pē ʻo e FamilySearch—ʻoku mēmipa pe ʻikai mēmipa he Siasí.

Ko e hā ha fakalakalaka kuó ke fakatokangaʻi ʻi he ngāué ni?

Misa Lokiuti: ʻI ha ngaahi taʻu lahi, naʻe tauhi ʻa e ngaahi pepa lekōtí ʻe he ngaahi siasí pe puleʻangá. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi lekooti fakauēsité ʻoku kamata mei he 1500–1600 AD. Naʻa tau kamata ke faitaaʻi ʻa e ngaahi lekōtí ʻi he 1930 tupú ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e maikolofilimi (micarofilm). ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻi he 2006, kuo tau maʻu ha foʻi takainga maikolofilimi ʻe 2.6 miliona ʻi heʻetau tauhiʻanga meʻá. Naʻa tau pehē leva ke hiki fakakomipiuta ʻa e ngaahi ʻīmisi ko iá, ka naʻe hangē ko ha ngāue ʻe lauitaʻú. Ka naʻe ʻomai ʻe he fakahinohino fakalangí ha tekinolosia foʻou naʻá ne fakanounouʻi lahi ʻaupito ke taimi nounou pē, pea ʻosi ʻi he 2022. Ko e konga lelei taha ʻo e meʻa ko iá he ko e meʻa naʻe faʻa toki maʻu pē ʻi he maikolofilimí ʻoku meimei ke maʻu kotoa ia ʻi he ʻinitanetí, ʻi he FamilySearch. Te ke lava hū ki ai ʻi ha smartphone, tablet, pe komipiuta. Kuo hoko ʻa e ʻinitanetí ko ha tokoni lahi.

Naʻe fai ʻe he FamilySearch ha fili loto-lahi ke hiki ki ha fuʻu mape tohi hohoko ki he kakaí—meimei tatau mo e Wikipedia, ʻa ia ʻe lava ke mamataʻi mo fakatonutonu ʻe he taha kotoa. ʻOku muimuiʻi fakalelei ʻa e ngaahi liliú, pea ʻi ha founga maʻuʻanga tokoni fakatokolahi, ʻe lava leva ʻa e mape tohi hohoko ʻo e faʻahinga e tangatá ke langaki ʻaki ha kau mai ʻa ha kakai tokolahi ange kae siʻisiʻi ange ʻa e ngaahi fehālaakí.

ʻEletā Hamilton: Ko e ʻaho ní, ʻoku lauipiliona ʻa e kakai ʻoku lava ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ʻinitanetí. Koeʻuhí ke ngāueʻaonga ʻaki ʻa e tekinolosia smartphone, kuo faʻu ai ʻe he Siasí ha polokalama telefoni ke ne ʻomai ʻa e FamilySearch ki he kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku maʻu kātoa ʻa e polokalama Memories, Family Tree, mo e Get Involve ki he ngaahi smarphones, ʻo ne fakaava moʻoni ai ʻa e ngaahi matapā ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí.

Misa Lokiuti: ʻOku tau ʻi he lotolotonga ʻo ha ngaahi mana, ʻi he lahi fau ʻo e ngaahi temipale ʻoku langá mo e lahi fau ʻo e fakamatala kuo tānaki ʻe he kakaí. Pea ʻi he mōmēniti ʻo ʻetau fiemaʻú, kuo maʻu ʻa e tekinolosia ke fokotuʻu iá pea mo ʻai ke maʻu faingofua. Kuo hanga ʻe he ʻAtamai Fakakomipiutá (Artificial Intelligence) he taimí ni ʻo ʻai ke tau lava ʻo fokotuʻu ha fakamatala ʻi ha founga ʻe lava ke fakatotoloʻi mo liliu ki ha faʻahinga lea fakafonua pē.

ʻEletā Hamilitoni: ʻOku tau mamata he ʻahó ni ki hono fakahoko ʻo e ʻEfesō 1:10, ʻa ia ʻoku pehē “ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá te ne lava ʻo tānaki fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻa ia ʻoku ʻi he langí, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he māmaní.” Ko e founga ʻe taha ʻoku tau mamata ai ki hono fakahokó ko e ngaahi loto temipalé, pea mo e fakatahaʻi kotoa mai ʻo e tekinolosiá ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke tau lava ʻo fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé ki he tokolahi taha ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku nau fie tali iá. Pea ko e talanoa moʻoni ia ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻi hono fakanounouʻí. ʻOku ʻi he ngāué ni ʻa e ʻEikí, pea ʻoku hoko ha ngaahi meʻa fakaofo. ʻOku hoko ia he ko Ia ʻokú Ne tatakí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 93.

  2. Lea ʻa Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi he seminā fakatakimuʻa ʻa e temipalé, ʻaho 15 ʻo ʻOkatopa 2019; vakai foki, Sarah Jane Weaver, ”Neongo e Tāpuni ʻa e Temipalé, ʻOku Maʻu Ngofua e Ngaahi Tāpuakí he lolotonga ʻo e Mahaki Fakaʻauhi COVID-19, ʻOku Pehē ʻa ʻEletā Petinā (fakamatala fakaʻilekitulōnika pē), Liahona, 2020 (“COVID–19: Messages of Faith”), Gospel Library.

  3. Vakai, Russell M. Nelson, “A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34.

  4. David A. Bednar, “ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Liahona, Nōvema 2011, 26.

  5. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e toʻu tupú, 3 ʻo Sune 2018), Gospel Library.

  6. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ko e meʻa ʻe tolu ʻoku tala ai kitautolú ko e “fānau au ʻa e ʻOtuá, ko ha fānau ʻo e fuakavá, mo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi” (“Ngaahi Fili ki he Taʻengatá” [fakataha lotu fakamāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 15 Mē 2022], Gospel Library).

Paaki