Liahona
Tuʻu Maʻu-ange ʻi he Tui kia Kalaisí
ʻAokosi 2024


“Tuʻu Maʻu Ange ʻi he Tui kia Kalaisí,” Liahona, ʻAokosi 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Hilamani 3

Tuʻu Maʻu Ange ʻi he Tui kia Kalaisí

ʻOku tau fakatupulaki fēfē ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi ʻe feʻunga mo e ngaahi tapa kotoa ʻo e moʻuí?

ʻĪmisi
husepāniti mo ha uaifi ʻokú na laukonga fakataha ʻi ha tēpile

ʻOku tau lau ʻi he vahe tolu ʻo e tohi ʻa Hilamaní ki ha vahaʻa-taimi ʻo e “fokotuʻu maʻu ʻa e melinó” (Hilamani 3:23) mo e “fuʻu tuʻumālie lahi ʻi he siasí” (Hilamani 3:24). Naʻe papitaiso ha laui afe, pea ko e “ngaahi tāpuakí naʻe lilingi hifo ki he kakaí” naʻe taʻe-faʻalaua “pea naʻe fuʻu ofo ai ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kau akonakí ʻo fuʻu lahi ʻaupito” (Hilamani 3:25).

Ko e meʻa fakamamahí, ko e niʻihi ʻo e “kakai ʻa ia naʻa nau pehē ʻoku nau kau ki he siasi ʻo e ʻOtuá” (Hilamani 3:33) naʻa nau hīkisia mo kamata fakatangaʻi honau kaungā mēmipa ʻi he Siasí (vakai, Hilamani 3:34). “Ko ʻeni … ko ha fuʻu kovi lahi ʻeni, ʻa ia naʻe fakatupu ai ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kakai loto-fakatōkilalo angé ʻi he ngaahi fakatanga lahi, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi fuʻu faingataʻa lahi” (Hilamani 3:34).

ʻOku ou fakakau atu naʻe fuʻu fakamamahi ʻeni ki he kau mēmipa loto fakatōkilalo ʻo e Siasí. Ko hono moʻoní, ʻi he ngaahi taʻu siʻi pē kimuʻá, naʻe tau fakataha ʻa e kakaí ke tekeʻi ʻa e ʻohofi tau ʻa e kau Leimaná (vakai, Hilamani 1). Neongo ia, ko e taimi ko ʻení naʻe hoko ʻa e ngaahi fakamamahí mei loto. Ko e kau fakatangá ko kinautolu ia naʻa nau ʻosi fetaulaki mo lotu mo ako pea mo moihū fakataha.

ʻI he lotolotonga ʻo e faʻahinga faingataʻaʻia ko iá, ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he “konga loto-fakatōkilalo ange ʻo e kakaí”? Ko e hā naʻe tokoni ke nau kātekina ʻa e fulikivanu hono fakatangaʻi ʻe kinautolu naʻa nau tala ko e kaungā ākonga kinautolu ʻa Kalaisí?

ʻOku ʻomai ʻe he Hilamani 3:35 ʻa e talí: “Naʻa nau faʻa ʻaukai mo lotu, pea nau fakaʻau ʻo mālohi ange ai pē ʻi [he] loto-fakatōkilaló, mo tuʻu mālohi ai pē ʻi he tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki hono fakafonu honau laumālié ʻaki ʻa e fiefia mo e fiemālie, ʻio, ʻo aʻu ki hono fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi honau lotó, ʻa ia ko ha fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku hoko tupu mei heʻenau fakavaivaiʻi ʻa honau lotó ki he ʻOtuá” (toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Pea hangē ko e Kāingalotu ʻi he kuonga ʻo Hilamaní, tau fakakaukau angé ki ha founga te tau ala fakaʻau ai ke “tuʻu maʻu mo mālohi ange ʻi he tui kia Kalaisí” ʻi heʻetau fehangahangai fakataha mo e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ko ha taimi faingataʻa taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní,” ko ha taimi ʻo e “ngaahi faingataʻa taʻe-hano-tatau.”

ʻĪmisi
Ko Nīfai ʻoku fua ʻe Leimana mo Lemiuela

Sīpinga ʻe Ua ʻo e Tui ʻa Nīfaí

ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe ha kau tangata mo ha kau fafine naʻa nau fakaʻau ʻo tuʻu maʻu mo mālohi ange ʻi he tui kia Kalaisi lolotonga ʻenau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻi honau kuongá. Hangē ko ʻení, kātaki ʻo fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe Nīfai ki he ongo aʻusia faingataʻa naʻe meimei tatau ʻi he kamataʻangá ka naʻe kehekehe hona faingataʻá ʻi he ikuʻangá.

ʻI he foki mai ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá mei Selusalema mo ʻIsimeli mo hono fāmilí, naʻe angatuʻu ʻa Leimana mo Lēmiuela mo ha niʻihi kehe pē (vakai, 1 Nīfai 7:6–7). Naʻe ui kinautolu ʻe Nīfai ke nau fakatomala pea kole ke nau manatuʻi ʻa e ʻEikí (vakai, 1 Nīfai 7:8–15). Naʻe kamata ke ʻita ʻa Leimana mo Lēmiuela kia Nīfai ʻo na haʻi hono ongo nimá mo e vaʻé ʻaki ha ngaahi afo pea liʻaki ke mate ʻi he feituʻu maʻomaʻonganoá (vakai, 1 Nīfai 7:16).

Naʻe fili ʻa Nīfai ke tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí, neongo e fakamamahi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe hono ongo taʻoketé, pea neongo ʻa e manavasiʻi naʻá ne ongoʻí. Naʻá ne “lotu ki he ʻEikí, ʻo pehē: ‘ʻE ʻEiki, ke ke fakahaofi muʻa au mei he nima ʻo hoku ongo tokouá, ʻo fakatatau ki heʻeku tui kiate koé; ʻio, foaki mai muʻa kiate au ha mālohi ke u lava ai ʻo motuhi ʻa e ngaahi afó ni ʻa ia kuo haʻi ʻaki aú” (1 Nīfai 7:17).

Naʻe tali vave ʻa e lotu ʻa Nīfaí pea ʻi ha founga fakaofo! “Naʻe motu leva ʻa e ngaahi haʻí mei [hono] nimá mo e vaʻé, pea naʻá ne tuʻu [ʻi he ʻao ʻo hono] kāingá, pea … naʻá ne lea kiate kinautolu” (1 Nīfai 7:18). ʻOku pau ko e loto ʻo Nīfaí naʻe fonu loto houngaʻia ʻi he fakahaofi ia ʻe he ʻEikí.

Neongo ia, he ʻikai ko e taimi fakaʻosi ʻeni ʻe haʻi ʻaki ai ha afo ʻe Leimana mo Lemiuela hona tehiná. Pea ʻi he taimi hono hokó, ko e fakahaofi ʻo Nīfaí ʻe kehe lahi ia mei he ʻuluaki taimí pea toe fakamoʻoniʻi ai, ʻa e tuʻu maʻu ʻa e tui ʻa Nīfai kia Kalaisí.

ʻOsi ha ngaahi taʻu lahi mei ai, lolotonga ʻenau kolosi ʻi he tahí ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe kamata ʻa Leimana mo Lemiuela pea mo e ngaahI foha ʻo ʻIsimeʻelí ke “fuʻu taʻe-fakaʻapaʻapa lahi” pea mo fakangaloki ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí kuó ne tāpuekina ʻenau folaú (vakai, 1 Nīfai 18:9). Naʻe toe ui kinaua ʻe Nīfai ke na fakatomala, pea naʻe toe ʻita ʻa Leimana mo Lēmiuela kiate ia (vakai, 1 Nīfai 18:10). Pea hangē ko ia naʻá na fai ʻi muʻá, naʻá na ʻave ʻa Nīfai pea haʻi ia ʻaki ha ngaahi afo mālohi (vakai, 1 Nīfai 18:11–12).

Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa Nīfai ʻi hono haʻi tuʻo ua ia ʻaki e ngaahi afó? Ko e hā haʻata fakakaukau kapau naʻá ta ʻi he tuʻunga faingataʻa ko ʻení? Mahalo naʻá ta mei fakakaukau, “Kuó u ʻosi foua ʻeni kimuʻa! ʻOku ou ʻilo ʻa e meʻa ke faí. Kapau te u lotu ki he ʻEikí, te Ne fakahaofi au ʻi he taimi pē ko iá pea ʻi ha founga fakaofo.” ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e fakakaukau ʻa Nīfaí, ka ʻoku tau ʻiloʻi neongo naʻe faitatau ʻa e ongo meʻá ni, ko e ngaahi olá naʻe ʻikai. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ʻikai ke fakahaofi vave ʻa Nīfai mei hono ongo taʻoketé, ka te ne kātekina ha ʻaho ʻe fā ʻo e mamahí, ʻi hona nimá (vakai, 1 Nīfai 18:14–15).

Mahalo naʻe mei lotu ʻa Nīfai, ʻi heʻene manatuʻi ʻa meʻa ne hoko kimuʻá, ʻi ha falala lahi ange ke fakahaofi vave ia. Ko e taimi naʻe ʻikai hoko ai ha faʻahinga fakahaofi peheé, naʻe mei lava pē ke lotofoʻi ʻa Nīfai, fakavaivaiʻi ʻene tuí ʻe he loto veiveiuá. ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi houá mo e ngaahi ʻahó, pea fākalalahi ʻene mamahiʻiá, naʻe mei laiki e tui ʻa Nīfaí ʻe he fakautuutu ʻa e lotofoʻí mo e veiveiuá. Naʻe mei lava pē ke ne lāunga, “Ko e hā kuo ʻikai ke fakahaofi ai aú?” Naʻe ʻikai nai ke lahi ange ʻene tuí he taimí ni—fakaotopoto ange kakato—ʻo laka ange ʻi he fuofua taimi naʻe haʻi ai iá? Kuo ʻikai ʻapē tupulaki ʻene tuí ʻi he ngaahi aʻusia kāfakafa mo e Liahoná, heʻene kaufana naʻe motú, pea mo e foʻu vaka ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí tonu peé?

Naʻe ʻikai loto foʻi pe veiveiua ʻa Nīfai, ka naʻe tuʻumaʻu ʻi heʻene tuí. Naʻe ʻikai fakatefito ʻene tuí ʻi he taimi pe founga ʻo hono fakahaofí, pe fakafalala ʻene tuí ki he ola naʻe ʻamanaki ki aí. Ko ʻene tuí naʻe ʻikai fakamakatuʻunga. Ko e tui ʻa Nīfaí naʻe uho moʻoni ʻaki ʻa Sīsū Kalaisi—neongo pē ko e hā ʻe hokó. Koeʻuhí ko e tui ko iá, naʻá ne lava ai ke tohi, “Ka neongo ia, naʻá ku sio pē ki hoku ʻOtuá, pea naʻá ku fakafetaʻi kiate ia ʻi he ʻahó kotoa; pea naʻe ʻikai te u lāunga ki he ʻEikí koeʻuhí ko hoku ngaahi faingataʻaʻiá” (1 Nīfai 18:16).

Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange naʻe fakaʻatā ʻe he mālohi ʻo e tui ʻa Nīfai kia Kalaisí ke ne maʻu ha fakafiemālie ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi mamahí pea mo fakafonu ʻaki ia e ʻofa ki he ʻOtuá neongo ʻene mamahí. Naʻe hoko ia ko e sino-hā-mai ʻo e meʻa ʻe akoʻi kimui ange ʻe hono tokoua ko Sēkopé:

“Sio ki he ʻOtuá ʻi he ʻatamai ʻoku tuʻu maʻu, pea lotu kiate ia ʻi he fuʻu tui lahi, pea te ne fakafiemālieʻi ʻa kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻaʻiá, pea te ne taukapoʻi ʻa kimoutolu. …

“… Hiki hake homou ʻulú, pea tali ʻa e folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá, pea keinanga ʻi heʻene ʻofá; he te mou lava ʻo fai ia, kapau ʻe tuʻu maʻu ʻa homou ʻatamaí, ʻo taʻengata” (Sēkope 3:1–2; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
Vitiō ʻo e Tohi Tapú ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa Sīsū ʻi ha veʻe vaitupu

Te Tau Lava ʻo Hokohoko Atu ʻi he Tuí

ʻOku fakatou ʻomai ʻe Nīfai mo e Kāingalotu ʻi he kuonga ʻo Hilamaní ha ʻamanaki lelei, ka tokoni ʻa e ʻEikí te tau lava ʻo tuʻu mālohi ange ʻi heʻetau tui kia Kalaisí. ʻI hoʻo lau ʻení, mahalo te ke fifili pe ʻoku kaunga ʻa e ʻamanaki lelei ko ʻení kiate koe. Tuku muʻa ke tau maʻu kotoa ha fakafiemālie mo ha lototoʻa mei he ngaahi lea ko ʻeni mei hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Nalesoní:

“ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe he ʻEikí ʻa e tui haohaoá meiate kitautolu ka tau toki lava ke maʻu Hono mālohi haohaoá . Ka ʻokú Ne kole mai pē ke tau tui. …

“… ʻOku toe ofi ange ʻa e Fakamoʻuí he taimi ʻokú ke fehangahangai ai pe feinga ke ikunaʻi ha faingataʻa ʻaki ʻa e tuí.”

Fakaʻosí, naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ko e tokolahi taha ʻo kitautolu, ʻi he mōmēniti ko ʻení, ʻoku tau fetōʻaki taʻe-tuku ʻi ha teke fakasōsiale ke kau he ngaahi angafai ʻo e ongoongoleleí, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, mo ha tukulolo faka-Kalaisi kakato ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. ʻOku ʻi ai ha feituʻu ʻi he fetōʻaki ko iá, ʻoku hū ai ʻa e ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki hotau lotó ʻo maʻu hotau laumālié. Mahalo he ʻikai hoko he vave, ka ʻoku totonu ke tau laka atu ki muʻa ʻi he tuʻunga mohu tāpuekina ko iá.”

Ko ia, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa makehe ʻo hotau kuongá, ʻofa ke tau tukupā—tā tuʻo taha pē—ʻo fili ke tui kia Sīsū Kalaisí, ko ha tui ʻoku feʻunga ki he tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. ʻOfa ke tau ngāue, ʻaukai mo lotu ke fakaʻau ʻo mālohi ange ʻetau tui kia Kalaisí, pea ʻi he fakakaukau tuʻumaʻu, te tau maʻu ʻa ʻEne fakafiemālié ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá pea keinanga ʻi Heʻene ʻofá ʻo taʻengata.

ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e fakamoʻoni makehe ʻa Palesiteni Nalesoní: “Ko e hā pē ha ngaahi fehuʻi pe palopalema ʻokú ke maʻu, ʻoku maʻu maʻu pē ʻa e talí ʻi he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.”

Paaki