Liahona
Fiemālie ʻi he Fengāueʻaki Fakataha mo e ʻOtuá
ʻAokosi 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē

Fiemālie ʻi he Fengāueʻaki Fakataha mo e ʻOtuá

Mei he “Our Covenant Relationship with God: A Wellspring of Relief,” naʻe fai ki he kau ako ʻi he ʻUnivēsiti Brigham Young ʻi Polovo, ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, ʻi he ʻaho 24 ʻo ʻOkatopa 2023.

ʻOku mou takitaha maʻu ʻa e faingamālie ke ngāue fakataha mo hoʻomou Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi ha ngaahi founga loloto mo mālohi ʻo fakafou ʻi hoʻomou vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku tangutu ʻi muʻa ʻi he temipalé

ʻOku ʻi ai ʻa e fiemālie ʻi he fengāueʻaki fakataha mo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke tau teitei tuenoa.

ʻOku mou takitaha maʻu ʻa e faingamālie ke ngāue fakataha mo hoʻomou Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi ha ngaahi founga loloto mo mālohi ʻo fakafou ʻi hoʻomou vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá. ʻOku ʻi ai ha fiemālie lahi ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ke teitei tuenoa ʻi hoʻo ngaahi mamahí, ho ngaahi faingataʻaʻiá, hoʻo ngaahi filí, hoʻo ngaahi ongoʻi tailiilí, pe ko ho ngaahi vaivaí. ʻOku ʻofa ʻiate koe ʻa e ʻOtua ko e Tamai ʻa hotau laumālié. Pea ʻoku fakafou ʻi Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, mo ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku finangalo ʻa e Tamaí ke ke maʻu ʻi he vā fetuʻutaki ʻo e fuakavá ni.

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ʻi he papitaisó mo e hilifakinimá fakatouʻosi pea ʻi Hono fale māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai ʻosi ai ʻetau ako fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai ke ʻosi ʻetau ako fekauʻaki mo e ʻEikí mo ʻEne ngaahi foungá. ʻOku ʻikai ʻosi ʻetau ako fekauʻaki mo hotau tuʻunga moʻoní.

Ko e kamataʻangá pē ʻa hono maʻu ʻo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ke fakahoko ʻi ha lisi vakaiʻi ka ko e kamataʻanga ia ʻo ha haʻi fakafuakava fakaʻofoʻofa. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “Ko e hala ʻo e fuakavá ʻoku fekauʻaki ia mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá.” Fanongo ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá ʻi Heʻene fakamatalaʻi ʻa e vā fetuʻutaki ʻo e fuakava ko ʻení mo e finangalo ʻa e ʻOtuá ke tāpuakiʻi koé:

“Ko ʻetau fakahoko pē ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau mavahe leva mei he tuʻu tauʻatāiná ʻo taʻengata. He ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá Hono vā fetuʻutaki mo kinautolu kuo nau fokotuʻu ha faʻahinga vā fetuʻutaki pehē mo Iá. Ko hono moʻoní, ko kinautolu kotoa pē kuo nau fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku nau lava ʻo maʻu ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe. ʻI he lea faka-Hepeluú, ʻoku ui ʻa e ʻofa fakafuakava ko iá ko e hesed. …

“Koeʻuhí kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e hesed kiate kinautolu kuo nau fakahoko ha fuakava mo Iá, te Ne ʻofa ʻiate kinautolu. ʻE hokohoko atu ʻene ngāue mo kinautolú mo ʻoange ha ngaahi faingamālie ke nau liliu ai. Te Ne fakamolemoleʻi kinautolu ʻi he taimi te nau fakatomala aí. Pea kapau te nau hē, te Ne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo honau hala ke foki ai kiate Iá.

“ʻI he taimi pē kuó ta fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku toe vāofi ange ai hota vā fetuʻutaki mo Iá ʻo laka ange ia ʻi he taimi kimuʻa peá ta fakahoko e fuakavá. Kuo haʻi fakataha ʻeni kitautolu. Koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ikunaʻi ʻEne faʻa kātaki ʻaloʻofa kiate kitautolú. ʻOku tau takitaha maʻu ha potu makehe ʻi he loto ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻamanaki lahi mai kiate kitautolu.”

Te ke lava nai ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koé ʻi he ngaahi lea ko ʻení? ʻI heʻeku hoko ko ha fefine kuo teʻeki ai malí, ʻoku ʻi ai ha tākiekina mālohi ʻa e vā fetuʻutaki ʻofa mo ʻaloʻofa ko ʻeni mo ʻeku Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí pea kuo hoko ia, pea ʻoku lolotonga hoko ia, ko hoku maʻuʻanga tokoni maʻongoʻonga taha ʻo e fiemālié mo e nongá. ʻOkú ne ʻomi kiate au ha fiemālie taʻe-mafakamatalaʻi, fiefia fakalangi, mo ha fakapapau mālohi mo tuʻuloa ʻoku ʻofaʻi au ko Hono ʻofefine pea ʻoku ou kau ki Hono fāmili taʻengatá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi mo maʻu ha mahino kakato kiate au.

Neongo pe ko e hā hotau tuʻunga pe puipuituʻa ʻi he nofo-malí, ka ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fengāueʻaki fakataha mo Ia ʻi ha founga mālohi—ke tau “taha pē” (3 Nīfai 19:23) mo Ia ʻi he “meʻa kotoa pē te [tau] faí” (ʻAlamā 37:37). ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fononga toko taha pē ʻi he moʻuí ni, pea naʻe ʻikai fakataumuʻa kitautolu ki ai. Te tau lava ʻo fili ke maʻu ha fakafiemālie ʻi he fengāueʻaki fakataha mo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakavá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kamile N. Sionisoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023: “ʻE kāinga, he ʻikai ke u lava ʻo fakahoko toko taha ia, pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke u fakahoko toko taha, pea he ʻikai ke u fai ia. ʻI heʻeku fili ke haʻisia ki hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava kuó u fai mo e ʻOtuá, ʻʻoku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne [fakamālohia] aúʼ [Filipai 4:13].”

“Ko Sīsū Kalaisi ʻa e uho ʻo [ʻetau] (ngaahi) fuakava faka-ʻĒpalahamé.” Te tau toki lava pē ʻo fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻiate Ia mo ʻEne feilaulaú. Naʻe malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e taʻemalavá. Ko Ia ʻa e “ʻOtua ʻo e ngaahi maná,” ko ha ʻOtua ʻo e ʻofá (Molomona 9:11; vakai foki ki he ngaahi veesi 11–21). Pea ʻoku hokohoko atu ʻa e tupulaki ʻeku ʻofa kiate Iá ʻi he ʻaho takitaha.

ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻEne ʻofá mo fakahaaʻi ʻa e ʻofa ko iá ʻaki ʻetau fili Ia ʻi he ʻaho takitaha, ʻoku siʻisiʻi ange ai ʻa e fekauʻaki ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi puha ke fakaʻilongaʻí kae lahi ange fekauʻaki mo e ʻofá mo e holí. ʻOku fakaʻatā heni ʻa e ngaahi aka moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke tupulaki ʻiate kitautolu takitaha, ʻo tau maʻu ai ha moʻui lelei mo ha fiefia ʻoku tuʻuloá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he “ʻofa fakafuakava” ko ʻení ke tau kātaki ʻi he taimi ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻa e fatongiá pe ngaahi lisi vakaiʻí.

ʻOku talaʻofa mai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e Fakalelei ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi hoʻo vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá. Tali loto-fiemālie Ia ʻi Heʻene finangalo ke tāpuakiʻi koé! Foaki ho lotó ki he vā fetuʻutaki ko iá, feinga ke tauhi hoʻo ngaahi fuakavá, toutou feinga ke fakatomala maʻu pē, feohi mo e ʻEikí, ako ʻiate Ia, pea ʻofa kiate Ia ʻaki ho lotó kotoa. ʻOku ʻikai ha toe tulifua maʻongoʻonga ange pe ha meʻa ʻe toe mahuʻingamālie ange ka ko hono “ʻiloʻi koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú” (Sione 17:3).

Paaki