Liahona
“Ko e Taimi ʻEni ke Taʻofi Ai ʻa e Loto-ʻItá”
ʻAokosi 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē

“Ko e Taimi ʻEni ke Taʻofi Ai ʻa e Loto-ʻItá”

“Ko e lavea ʻo e lotó ko ha fili ia ʻoku tau fai; ʻoku ʻikai ko ha tūkunga ia ʻoku ʻai pe hilifaki mai kiate kitautolu ʻe ha taha kehe pe ʻe ha meʻa kehe.”

ʻĪmisi
ko ha tokotaha ʻita ʻoku lea ki ha tokotaha nonga mo ʻikai ʻita

Ko e kakai ʻe toko fiha ʻoku tau fengāueʻaki fakaʻaho mo iá? Ko e ngaahi pōpoaki pe fakamatala ʻe fiha ʻoku tau laú? Tatau ai pē pe ʻoku tau lau tonu, ʻi he telefoní, pe ʻi he mītia fakasosialé, ʻe lava ke māʻolunga ʻaupito ʻa e ngaahi mataʻifiká. ʻI ha taimi ʻe taha pe lahi ange, te tau aʻu mai ai ki ha taha te ne lea ʻaki pe fai ha meʻa ʻoku pehē ʻoku taʻefeʻunga, fakahoko ʻi he ʻilo pau pe ʻikai.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI hono fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí, ʻoku tau hoko ai ko ha kau fakafofonga, pea ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue kae ʻikai fakakounaʻi pē kitautolu. ʻOku holoki ʻetau tauʻatāina ke fili ki he totonú ʻi he tui ko ia ʻe lava ʻe ha taha pe ko ha meʻa ʻo ʻai ke tau ongoʻi mamahi, ʻita, loto-lavea, pe tāufehiʻá pea liliu ai kitautolu ki ke toki fakakounaʻi pē ʻe ha meʻa ʻe hoko. Neongo ia, ʻi heʻetau hoko ko e kakai ke fili pē maʻatautolú, ʻokú ta maʻu leva ʻa e mālohi ke ngāue ʻiate kitautolu pē mo fili pe ko e hā te tau fai ʻi ha tūkunga fakatupu ʻita pe fakatupu lotomamahi.”

Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo ngāue ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení ʻi he taimi ʻe ala ʻita ai ʻa e kakaí—pea fakalaulauloto ki he founga te ke lava ai ʻo fili ke ʻoua te ke ʻitá:

  1. Naʻá ke teuteuʻi fakalelei ha meʻatokoni maʻá e niʻihi kehé. Lolotonga ʻa e maʻu meʻatokoní, ʻoku pehē ʻe ha taha ʻoku ʻikai ifo ʻa e meʻakaí.

  2. ʻOku pehē ʻe ha taha ʻoku ʻikai maau ho ʻulú ki ha kulupu, pea kata ʻa e kakai kehé.

  3. Lolotonga ha fealeaʻaki ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté, hili haʻo vahevahe ha aʻusia fakalaumālie ongo moʻoni, ʻoku fakaangaʻi ʻe ha taha hoʻo ngaahi leá.

ʻOku ʻikai faingofua hono fili ʻa e founga ke ngāue mo tali ʻaki ʻa e ngaahi tūkunga ʻoku fakamamahí. Neongo ia, ʻoku fakamanatu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e meʻa ʻe lava ke tau tokanga taha ki aí: “ʻI he taimi ʻe fai ai hoʻo filí, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke sio lōloa—ʻaki ha vakai ʻoku taʻengatá. Fakamuʻomuʻa ʻa Sīsū Kalaisi he ʻoku fakafalala ʻa e moʻui taʻengatá ki hoʻo tui kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí.”

Ko ha Fakavaʻe Fakatokāteline ʻia Kalaisi

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e ʻikai tuku ke uesia ʻe he ngaahi lea mo e ngāue ʻa e niʻihi kehé Hono fatongiá (vakai, 1 Nīfai 19:9). Lolotonga ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá, ʻoku akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau ʻofa ki hotau ngaahi filí mo fekauʻi kitautolu ke tau hoko ʻo haohaoa, ʻa ia ʻoku malava ia ʻi Heʻene Fakaleleí (vakai, Mātiu 5).

ʻI heʻetau feinga ke ʻunu ke ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo maʻu ha mālohi fakaivia mo fakamālohia ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi hotau mamahí mo e loto-ʻitá.

ʻOku akoʻi ʻe Eletā Petinā “tuʻunga ʻi he mālohi fakaivia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke faitāpuekina kitaua ke ta fakaʻehiʻehi mo ikunaʻi ʻa e loto-ʻitá.”

Hoko ko ha Tokotaha Fakatotolo

Hili ha lea pe ngāue taʻe-fakaʻapaʻapa, mahalo te tau ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke tau tali vave, mahalo ʻi he ʻita, pe puke maʻu ʻetau ngaahi ongó kae ʻoua kuo ʻikai ke tau kei lava. ʻE fēfē haʻatau kiʻi taimi hifo mo manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e fakakaukau ʻe taha ko ʻete hoko ko ha tokotaha fakatotolo pē maʻata. Te tau lava ʻo feinga ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi ongo fakaeloto ki he loto-ʻitá. ʻOku ʻi ai nai ha fetaʻemahinoʻaki? ʻOku fakahoko nai ʻetau fakakaukaú fakataha mo ha ongo kuo tātānaki pe ʻi ha tūkunga fakakaukau lelei? Ko e hā ʻoku fakahoko ki ai ʻetau talí?

Naʻe pehē ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku tau faʻa fakatonuhiaʻi ʻetau ʻitá ʻo tala ko e ʻita māʻoniʻoni pea tala ʻoku falalaʻanga mo totonu ʻetau fakamāú. … ʻOku tau hanga kehe leva he taimi ko ia ko kitautolu ʻoku ʻitá he ʻoku tau ongoʻi ʻoku tau maʻu e fakamatala kotoa pē ʻoku tau fiemaʻu ke fakahalaʻiaʻi ʻaki ha tahá.”

Neongo ʻe fiemaʻu ke akoako fakahoko ʻetau fakatotolo pē ʻatautolú, ka ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he mahino lelei ange ki he tūkungá mo hotau lotó ke tau manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí, kae ʻikai ongoʻi ha ngaahi ongo ʻoku ʻikai lelei te ne ala tohoakiʻi kitautolu ke tau mamaʻo ange.

Hili hono ʻahiʻahiʻi ʻa e founga ko ʻení, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku kei fakamamahi pē ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki pe fakahokó. Kapau ko ia, ʻoku pehē ʻe ʻEletā Petinā: “Ko hotau ʻuluaki fatongiá ke fakafisi ke ʻoua naʻa tau ʻita pea fetuʻutaki fakafoʻituitui, faitotonu, pea fakahangatonu mo e tokotaha ko iá. ʻE fakaafeʻi ʻe he faʻahinga founga ko iá ha tataki fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní mo fakaʻatā ʻa e maʻuhalá ke fakamahino pea mo e taumuʻa totonú ke mahino.”

Ke maʻu ha tokoni lahi ange, lau ʻa e “Emotional Resilience Helps Us to Prepare for Emergencies” pea mo hono ngaahi konga iiki ʻoku hoko atu aí ʻi he Tohi Lēsoni Mateuteu ki he Meʻa Fakatuʻupakeé, pea vakai ki he kalasi ivi matuʻuaki fakaelotó mei he Self-Reliance Services.

Maʻu ʻa e Nongá ʻi he ʻAhó Ni

ʻI he taimi ʻoku lea ʻaki pe fai ai ʻe ha taha ha meʻa ʻe ala fakatupu loto-mamahí, te tau lava ʻo fakafalala ki he fakamanatu ʻa ʻEletā ʻUkitofá:

“Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau haohaoa kotoa pē—ko e kau kolekole kotoa pē kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. …

“Koeʻuhí ʻoku tau fakafalala kotoa ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻe lava fēfē leva ai ke tau fakafisinga ke foaki ki he niʻihi kehé ʻa e momoʻi ʻaloʻofa ʻoku tau fiemaʻu maʻatautolú? Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻikai ʻoku totonu ke tau faʻa fakamolemole ʻo hangē ko ʻetau fiemaʻu ke fakamolemoleʻi kitautolú?”

Ko hono aofangatukú, ʻoku hoko mai ʻa e fakamoʻui moʻoní ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻuí, ʻo ʻomi ai ha nonga ke tau hoko atu.

“ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27).

Paaki