Liahona
ʻOku Ou Saiʻia ʻi he Foʻi Hiva ko Iá
ʻAokosi 2024


“ʻOku Ou Saiʻia ʻi he Foʻi Hiva Ko Iá,” Liahona, ʻAokosi 2024.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

ʻOku Ou Saiʻia ʻi he Foʻi Hiva ko Iá

Naʻe fakamanatu ʻe ha fakalea ʻo ha himi manakoa ki heʻeku fineʻeikí ʻoku fiemaʻu ke tau tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne pukepuke ha kiʻi taʻahine ʻoku tangi

Tā fakatātaaʻi ʻe Katy Dockrill

Naʻe totonu ke tūʻuta ʻeku fineʻeikí, ʻa Tolofī Kenileni Utalafi (kuo ʻosi mālōloó) ki Lesina, Sasikatesiuani, Kānata, ʻi ha hoʻatā ʻe taha, ka naʻe tōmui ki heʻene vakapuná. Ko ia naʻe toe afeʻi ai, ʻo kiʻi mālōlō ʻi Kolōlato, USA, mo Kalikali, ʻAlapeta. ʻE toki tūʻuta hake ʻi he tuʻuapoó. Naʻʻa ne taʻefiemālie, ka naʻe kamata ʻene fonongá.

Naʻe feʻefiʻefihi ʻa e vaka hono uá, mo longoaʻa. Naʻe feinga ke ne fai ha ngāue, ʻi he taimi naʻe kamata tangi ai ha kiʻi taʻahine ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻe taʻe-fiemālie ʻi heʻene faʻeé, ʻa ia naʻá ne lolotonga fuofua ha kiʻi pēpē valevale. Naʻe tangutu e tamai ʻa e kiʻi taʻahiné ʻi muʻa ʻi heʻeku faʻeé mo ha kiʻi tamasiʻi ʻe taha, fakafoufua ki he taʻu nima.

Naʻe lea leʻosiʻi ʻa e faʻe ʻa e kiʻi taʻahiné ki ai,ka naʻe fakaʻau ke toe leʻo lahi ange tangi ʻa e kiʻi taʻahiné.

“Naʻe ʻikai moʻoni ke teuteuʻi ʻe he fāmili ko ʻení ʻena fānaú ki he fonongá,” ko e lea ia ʻa ʻeku fineʻeikí ʻi heʻene vahevahe kimui ange ʻene aʻusiá mo homau fāmilí. Ki he lēsoni hokó, ʻoku ou fakaʻaongaʻi ai ʻene ngaahi leá:

“Fāifai, pea ʻave ʻe he faʻeé ʻene tama ʻoku tangí ki he fale siʻí. ʻOsi ha taimi nounou mei ai, kuo foki mai ʻa e faʻeé mo e kiʻi taʻahiné, naʻe kei tangi pē—tangi leʻo siʻi, ʻo u fakatokangaʻi ʻi he loto fakafetaʻi. Naʻe tangutu ʻo ne puke ʻene kiʻi taʻahiné ʻaki hono ongo nimá, ʻo sēlue fakalelei ki muʻa mo mui. Peá u fanongo ki heʻene hivaʻi leʻosiʻi ʻa e ʻFānau Au ʻa e ʻOtuá.’

“Naʻá ku ʻohovale, peá u hanga hake mei heʻeku ngāué ʻi heʻeku fakatokangaʻi ʻa e foʻi hivá. Naʻá ku vakai ki he fāmilí ʻaki ha fakakaukau foʻou. ʻI he ʻosi hono hivaʻi ʻe he faʻeé ʻa e foʻi hivá, naʻá ku hili hoku nimá ki hono umá mo pehē ange, ʻʻOku ou saiʻia ʻi he foʻi hiva ko iá.’

Naʻá ne pehē mai, “ʻi he loʻimataʻia, ʻko e hiva manako taha ia ʻeku kiʻi tamasiʻi taʻu fitú. ʻOku mau ʻave ia ki ʻapi ki homau faʻitoka fakafāmilí ʻi Monitana. Naʻe siʻi hiki atu ia meiate kimautolu ʻaneafi ʻi ha fakatuʻutāmaki fakalilifu. ʻOku mau ʻofa lahi kātoa ki ai.’

“Naʻe lōmekina au ʻe he ongoʻi maá. Naʻá ku fakamāuʻi ʻa e fāmili fakaʻofoʻofa ko ʻení, ʻo ʻikai ke u kumi ha founga naʻá ku mei lava ai ʻo tokoni. Naʻe fakamāsilaʻi ʻe he fakalea ʻo e hivá ʻa ʻeku tokanga ʻe tatau ai pē kapau naʻe ʻikai ko ha Kāingalotu kinautolu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau kei hoko pē ko e fānau ʻa e ʻOtuá, pea naʻe totonu ke u tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau fiemaʻú.

“Naʻe fakalotomāʻulaloʻi au. Ko e toenga ʻo ʻemau fononga fakatahá naʻe fonu ʻi ha ngaahi fevahevaheʻaki loʻimataʻia ʻo e ngaahi ongo, ngaahi loto, pea mo e ngaahi aʻusia mahuʻinga ʻiate kiate kimautolu fakatouʻosi. Naʻá mau māvae ko ha ngaahi kaungāmeʻa lelei te mau kei fetuʻutaki tohi ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.

Paaki