Liahona
Fānau ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ʻOfá
ʻAokosi 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí mei he Mītia Fakasōsialé

Fānau ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ʻOfá

Vakai ki he meʻa naʻe toki akoʻi kimuí ni ʻe he kau palōfita moʻuí mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e founga ʻoku tau hoko kotoa ai ko e fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fānau īkí

ʻOku fakamanatu mai ʻe he Saame 82:6 ʻa hotau tukufakaholo fakalangí: “Ko e ngaahi ʻotua ʻa kimoutolu; pea ko e fānau ʻa e Fungani Māʻolungá ʻa kimoutolu kotoa pē.”

Ko e meʻa tatau pē hono kole fakamātoato mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo kitautolú:

“Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ko e fānau fakalaumālie moʻoni kimoutolu ʻa e ʻOtuá. Kuo mou hivaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení talu mei hoʻomou ako ʻa e ngaahi lea ʻo e ʻFānau Au ʻa e ʻOtuá.’ Ka ʻoku tohitongi nai ʻa e moʻoni taʻengata ko iá ʻi homou lotó? …

“He ʻikai teitei ʻoatu ʻe he ngaahi meʻa fakamāmani ʻoku ʻilo ʻaki koé ha mahino ki he tuʻunga ʻe lava ke ke aʻusia ʻi he ngataʻangá. He ʻikai ke nau teitei fakapapauʻi atu ho TUʻUNGA fakalangí pe ko hoʻo ivi malava fakalangi taʻefakangangatangatá. …

“… ʻI hoʻo tali ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻe tokoniʻi koe ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke ke aʻusia hoʻo taumuʻa taupotu taha ke moʻui taʻengata ʻi Hono ʻao māʻoniʻoní.”

Kuo lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo hotau tukufakaholo fakalangi ko e fānau ʻa e ʻOtuá (vakai ki he ngaahi fakamatala ʻo e “natula faka-ʻOtuá” mo e “mahuʻinga fakafoʻituituí”). Kuo nau vahevahe foki ha ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e ngaahi tefito ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, kau ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni:

Ko e Fānau Kimoutolu ʻa e ʻOtuá, ko ha Tukufakaholo Fakalangi Makehe

ʻĪmisi
Dallin H. Oaks

“Ko ha ngaahi taimi fakamafasia ʻeni kiate kitautolu kotoa, ka ʻoku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha ʻuhinga feʻunga ke tau fiefia ai. Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá, ʻa e pole ke kātekina ʻa e faingataʻá, pea ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e hala ke tau ikunaʻi ai hotau ikuʻanga fakalangi ʻo e moʻui taʻengatá. ʻOku mou ʻilo ko e fānau kimoutolu ʻa e ʻOtuá, ko ha tukufakaholo makehe fakalangi. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu. Ko ha faifakahinohino mālohi Ia, pea kuó Ne talaʻofa ke tokoniʻi koe kapau te ke fekumi kiate Ia ʻi he founga kuó Ne akoʻí.

“Fokotuʻu ʻi ho ʻatamaí mo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga fakataautaha kiate koé ʻa e moʻoni mālohi ko ia ko ha fānau ʻofeina koe ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakakoloaʻi koe ʻe Heʻene ʻofá ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapaʻi kitá, ko ha ivi, mo ha poupou ke ke fetaulaki mo ha faʻahinga palopalema pē ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi hoʻo moʻuí. Pea ʻoua naʻa teitei ngalo ʻoku ʻofa ʻEne kau tamaioʻeikí ʻiate koe. ʻOku mau ʻofa atu. ʻI he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau hohaʻa ki aí, ʻi heʻetau fehangahangai mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻokú ma kole atu ke tau fiefia, koeʻuhí he kuó Ne ikunaʻi ʻa māmani. Te tau lava mo kitautolu ʻo fai ia. Manatuʻi ko e palani ʻa ʻetau Tamaí ko ha palani ia ʻo e fiefiá.”

Palesiteni Dallin H. Oaks, Facebook, May 22, 2023, facebook.com/dallin.h.oaks.

He ʻIkai Tuku ʻa e ʻOfa ʻa e ʻOtuá Kiate Koé

ʻĪmisi
Dieter F. Uchtdorf

“Tatau ai pē pe ko e hā hoʻo tōʻonga fakakaukau ki he ʻOtuá, he ʻikai tuku ʻEne ʻofa ʻiate koé.

ʻE tuʻo fiha nai hono kātakiʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní?

Mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku lava ke mahino kiate koé.

ʻE tuʻo fiha nai ʻEne fakamolemoleʻi koé?

Mahulu hake ʻi he meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke maʻú.

ʻE tuʻo fiha nai ʻEne lehilehiʻi mo fakafiemālieʻi koé?

Mahulu hake ʻi he meʻa te ke lava ʻo ʻiló.

ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa hotau ʻOtua angaʻofá. ʻOku ʻikai ha ngataʻanga ʻo ʻEne ʻofá. ʻOku ʻikai ha fakangatangata ʻo ʻEne manavaʻofa ki Heʻene fānaú.

ʻOku ʻikai ko e ʻOtuá ʻa hotau fakafepakí. Ko Ia ʻetau faiakó. Ko hotau fai fakahinohinó. Ko hotau faifakamoʻuí. Ko hotau Fakamoʻuí.

Ko ʻEne taumuʻa mo e fiefia lahi tahá ʻa ʻetau fiefia ʻi he moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, Feb. 8, 2023, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

ʻOku ʻAfioʻi ʻe he ʻOtuá Hotau Tuʻunga Malava Taʻefakangatangatá

ʻĪmisi
Dieter F. Uchtdorf

“ʻI he taimi ʻoku ʻafio mai ai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu, ko ʻEne fānaú, ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu ʻi hotau tuʻunga totonú. ‘Okú Ne ‘afioʻi ‘a e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo kitautolú. ʻA ʻetau ilifiá, siva e ʻamanakí, mo ʻetau tuenoá. Ka ʻokú Ne ʻafioʻi foki mo fiefia ʻi heʻetau tuí, ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní mo e ngaahi lavameʻá. ʻOkú Ne fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi taimi ʻoku tau ikunaʻi ai ʻa e ngaahi fakafeʻātungiá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakatuʻasino, fakaʻatamai, fakaeloto, pe fakalaumālie. Ka ko e lahi tahá, ʻokú Ne ʻafioʻi hotau tuʻunga malava taʻefakangatangatá. Ko ho ivi malava taʻefakangatangatá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e tuʻunga lelei taha ʻo kitautolú, ʻa e tokotaha nāunauʻia ʻoku tau malava ke aʻusiá.

ʻI hoʻo muimui ki hotau Fakamoʻui ʻofeina ko Sīsū Kalaisí, ʻe tupulaki hoʻo tuí. ʻE fakaʻau ke mālohi ange hoʻo loto-falalá, pea ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te ke ʻiloʻi pau ai naʻe feʻunga hoʻo feingá mo e fonongá. Te ke lava ʻo fai ʻeni. Tui. Tui ki he ʻOtuá. Falala kiate koe. Fili ke muimui ʻi he Fakamoʻuí. ʻUnuʻunu atu ki hoʻo Tamai Hēvaní, pea ʻe ʻunuʻunu mai Ia kiate kimoutolu.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, Sept. 18, 2023, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

ʻOkú ke Kau ki he Fāmili ʻo e ʻEikí

ʻĪmisi
Quentin L. Cook

“Tuku ke u fakapapauʻi atu kapau kuó ke ʻosi mali pe teʻeki mali, tokolahi pe tokosiʻi ho fāmilí, ʻokú ke kei hoko pē ko ha konga ʻo e fāmili ʻa e ʻEikí. ʻOku ou fiefia ʻi he lahi feʻunga ʻa e palani maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻuí maʻá e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní. Pea ʻoku tautautefito ʻeku houngaʻiá ʻi he ʻomi ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ha founga ke toe feohi fakafāmili ai hili ʻa faʻitoká. ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau foki ai ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻe fakatahaʻi kitautolu ʻo taʻengata mo kinautolu ʻoku tau ʻofa taha aí.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, May 15, 2023, facebook.com/quentin.lcook.

ʻOku ʻAfioʻi mo ʻOfaʻi Fakataautaha Kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní

ʻĪmisi
Quentin L. Cook

“ʻOku mahino, ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai ʻi Hēvani ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi fakataautaha kitautolu pea ʻoku mahino lelei kiate Ia hotau faingataʻaʻiá. Ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.

“Ko e palani ʻa ʻetau Tamaí ki he fiefia ʻEne fānaú, ʻoku ʻikai ngata pē hono maʻu ai ha moʻui ʻi he maama fakalaumālié mo e moʻui fakamatelié ka ko ha ivi malava foki ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, kau ai ha toe fakataha maʻongoʻonga mo nāunauʻia mo kinautolu kuo pekiá. ʻE fakatonutonu ʻa e hala kotoa pē, pea te tau vakai ʻaki ha mahino mo ha fakakaukau ʻoku haohaoa mo taʻe hano mele.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, Oct. 19, 2023, facebook.com/quentin.lcook.

ʻOku Fiemaʻu ke Mahino ki he Toʻu Tangata Takitaha Ko Hai Kinautolu

ʻĪmisi
Quentin L. Cook

“ʻOku fiemaʻu ke mahino ki he toʻu tangata takitaha ko hai kinautolu mo honau tuʻunga taʻengatá. [ʻOku lava ke] faingataʻa ke fakafaikehekeheʻi ʻa e ongo meʻá ni fakatouʻosi koeʻuhí ʻoku ʻikai loto ʻa e filí ke ke maʻu ha mahino ki he ʻOtua ko e Tamaí, mo Sīsū Kalaisi mo ʻEna palani ʻo e fiefiá maʻaú pea mo hoʻo fekaungaʻaki kiate Kinauá.

“Ko e lēsoní ke ʻoua naʻa tuku ʻetau veiveiuá pe taʻetuí ke ne ikunaʻi ʻetau tuí.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, Dec. 7, 2023, facebook.com/quentin.lcook.

Ko e Ngaahi Temipalé ko ha Fakahaaʻi ia ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Ulisses Soares

“Ko hono langa ʻo e … ngaahi temipalé ʻi he funga ʻo e māmaní ko hano fakahaaʻi moʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú. Ko ha fakamoʻoni foki ia ʻoku moʻui ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne tokanga ki he fakamoʻui taʻengata ʻo Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ia ki he vīsone fakalangí mo e palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolú, ko ʻEne fānaú, ko ʻetau ngaahi kuí, mo hotau hakó.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, Oct. 9, 2023, facebook.com/soares.u.

ʻOku Hokohoko Atu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá Hoʻo Ngaahi Fiemaʻú, Faingataʻá, mo e Ngaahi Holí

ʻĪmisi
Kristin M. Yee

“Siʻoku ngaahi tokoua teʻeki mali, ʻoku ou ongoʻi ke u lea atu kiate kimoutolu mo hoku ngaahi tokoua kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi mo ʻafioʻi kinautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. …

“Siʻi kau fafine mo e ngaahi ʻofefine fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtuá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi kimoutolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻOkú Na ʻofeina koe. ʻOkú Na fanongo ki he ngaahi tautapa ho lotó, ngaahi hohaʻá, hoʻo ngaahi mamahí, mo hoʻo fiefiá. ʻOku ʻikai te ke teitei tuenoa. Te ke lava ʻo maʻu ha mahino kakato kiate Kinaua. Naʻe fakataumuʻa ke mou ngāue fakataha mo e ʻEikí ʻi ha founga mālohi ʻo fakafou ʻi hoʻomou ngaahi fuakavá. ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi he ʻĪsaia vahe 49, ha ʻilo ki Heʻene ʻofa lahi kiate koe mo aú. ʻOku pehē ʻi he [veesi 14–16]:

“ʻKa naʻe pehē ʻe Saione, Kuo liʻaki au ʻe [he ʻEikí], pea kuo fakangaloʻi au ʻe hoku ʻEikí.

ʻʻE faʻa fakangalongaloʻi ʻe ha fefine ʻa ʻene tama ʻoku huhú, ke ne taʻeʻofa ai ki he tama ʻa hono manavá? ʻIo, te nau faʻa fakangaloʻi, ka ʻe ʻikai te u fakangaloʻi koe.

“ʻVakai, kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ongo ʻaofi nimá; ʻoku ʻi hoku ʻaó maʻu ai pē ʻa hoʻo ngaahi ʻaá.ʼ

ʻOku ʻi Hono ʻaó maʻu pē ho ngaahi holisí—ʻa hoʻo ngaahi fiemaʻú, ngaahi faingataʻá, mo e ngaahi holí. ʻOku ʻikai ha taimi te ke taʻe ʻi Heʻene fakakaukaú ai mo Hono lotó. Kuo tohi tongi koe ʻi Hono ongo ʻaofinimá. ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu, pea ʻoku ou lotua te mou maʻu ha meʻatokoni melie, fakamoʻui, mo ha nonga ʻi he ʻofa taʻe-tūkua ʻa e ʻOtuá kiate kimoutolu ko Hono ʻofefine.”

Sisitā Kristin M. Yee, Facebook, Mar. 8, 2023, facebook.com/RS2ndCounselor.

ʻE Lava ʻe he ʻOfa mo e Maama ʻa e ʻOtuá ʻo Pukepuke Hotau Tuʻunga Fakalangí ʻi Muʻa

ʻĪmisi
Tracy Y. Browning

“ʻI heʻeku tupu hake ʻi Kuini, Niu ʻIoké, naʻá ku faʻa ongoʻi hē ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he kakai tokolahi naʻe nofo ʻi he loto koló. Naʻá ku ongoʻi tuenoa mo taʻelata ʻi he taimi ʻe niʻihi, neongo hono ʻātakaiʻi au ʻe ha kakai tokolahí.

“ʻI he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai au ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe kamata ke u aʻusia ʻa e hoko mai ʻa e Maama ʻo Kalaisí ki heʻeku moʻuí. ʻI heʻeku tali ʻa e ngaahi fakaafe ke lau ʻa e folofolá, lotu, mo fakalaulaulotó, naʻe kamata ke tupulaki ʻa e maama ʻi loto ʻiate aú. Naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá, ʻa ia naʻá ku ongoʻi taʻeʻiloa ai ki he tokotaha kotoa pē kimuʻá.

ʻI heʻeku hoko ko ha toʻu tupú, naʻe vave ʻa ʻeku falala ki he maama ko iá, pea ʻoku ou kei falala pē ki ai ʻo aʻu ki he ʻahó ni. ʻOku akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku ʻmahuʻingaʼ ke aʻusia ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí—tautautefito ʻi hotau kuongá ni mo e toʻu ko ʻení. ʻOku ou houngaʻia ʻi he aʻusia mahuʻinga ko ia ʻi heʻeku kei talavoú pea ʻoku hokohoko atu hono tekeʻi au ʻe Heʻena ʻofá mo e māmá ki muʻa ʻi he ʻaho ní.

ʻOku hanga ʻe he ʻofa mo e maama ʻa e ʻOtuá ʻo pukepuke hoku tuʻunga fakalangi ko ha ʻofefine ʻofeina ʻo e ʻOtuá pea ko e founga ia ʻoku ou fili ai ke fakamatalaʻi au mo foua hoku hala ʻi heʻeku moʻui fakaʻahó. Kuó ne fakaʻatā foki au ke u mamata ki he faka-ʻOtua ʻo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá—ʻa hoku kāingá. ʻOku lava ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo ueʻi ʻa e loto ʻo ʻEne fānaú. ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi ai iá—ʻi heʻetau aʻusia ia maʻatautolu peé—te tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga “ʻoku lelei taha [ai] ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē … pea ʻoku fakafiefia taha [ai] ia ki he laumāliéʼ (1 Nīfai 11:22–23).”

Sisitā Tracy Y. Browning, Facebook, Apr. 27, 2023, facebook.com/Primary2ndCounselor.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki he Taʻengatá” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 15 Mē 2022), Gospel Library.

Paaki