Liahona
Ko e Mālohi ʻo e Tokanga mo e Feinga Taʻe-tukú
ʻAokosi 2024


“Ko e Mālohi ʻo e Tokanga mo e Feinga Taʻe-tukú,” Liahona, ʻAokosi 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻAlamā 37

Ko e Mālohi ʻo e Tokanga mo e Feinga Taʻe-tukú

ʻĪmisi
ngaahi foʻi moli mo ha ngaahi tulutā vai ʻiate kinautolu

ʻOku hanga ʻe he ʻetau fanga kiʻi fili iiki, faingofua, taʻe-tukú ʻo ueʻi ʻa e halafononga ʻo ʻetau moʻuí.

Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he mālohi tulutā taʻe-tuku ʻa ha vai. Naʻe fakatātaaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e kihiʻi meʻakai fakalaumālie siʻisiʻi mo faingofuá, ʻaki hono fakamatalaʻi e ngāue ʻo ha vai fuʻifuʻi ʻoku tulutā: Ko e tulutā taʻe-tuku ʻa e vaí ʻoku tō ia ʻo loloto ki he kelekelé ʻo ne fakatupu ha tuʻunga hauhau lahi ʻi he kelekelé ʻe lava ke maʻuiʻi ai ʻa e ʻakaú. ʻI he founga tatau, kapau ʻokú ta tokanga mo toutou maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi tulutā ʻo e meʻakai fakalaumālié, ʻe lava leva ʻa e ngaahi aka ʻo e ongoongoleleí ʻo loloto ʻi hotau laumālié, mo lava ke tuʻu maʻu mo taʻe-ueʻia, pea lava ke ne ʻomi ʻa e fua makehe mo ifo.”

Ko e “fuʻu liliu lahi ʻi [hotau] lotó” (ʻAlamā 5:14) ʻe lava pē ko ha ola ʻo ha fanga kiʻi fili iiki, mo taʻe-tuku. Ko e fili ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho takitahá, fai ha lotú, pe fai ha ngāue lelei ke fakamaʻamaʻa siʻa kavenga ʻa ha tahá, ʻe ala ngali taʻe-mahuʻinga. Ka “ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (ʻAlamā 37:6).

Neongo ʻe lava ke fafangaʻi ʻe he fanga kiʻi tulutā vaí, ka te nau toe lava foki ʻo ʻai ke tafia. Ko e meʻa tatau pē, ʻe lava ke iku ʻa e fanga kiʻi fili iiki ʻi heʻetau moʻuí ki ha tupulaki—ki he Fakamoʻuí—pē tafia ʻetau ngaahi fakamoʻoní meiate Ia. ʻE lava ʻe hono toutou taʻe-tokangaʻi maʻu pē ʻa e fanga kiʻi ngāue iiki ʻokú ne fakafehokotaki kitautolu kia Sīsū Kalaisí ʻo fakatupu ke hōloa ʻetau tuí mo veiveiua ʻetau lotoʻakí.

Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻI heʻetau feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fiemaʻu ke pau ange ʻa ʻetau feinga ke fanongo kiate Iá. ʻOku fiemaʻu ha tokanga mo ha ngāue taʻe-tuku ke ne fakafonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻaki ʻEne ngaahi folofolá, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne ngaahi moʻoní.” ʻOku kau ʻi he haʻu kia Sīsū Kalaisí ʻa hono fakahoko ha fanga kiʻi liliu iiki ʻi heʻetau moʻuí.

Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku fiemaʻu ai ha liliu lahi ange. “Kapau ʻoku tau moʻua ʻi ha ngaahi angahala mamafa; ʻoku mahino mo ʻikai toe fakaʻuliʻulilātai ʻa e ʻEikí; ʻoku fiemaʻu ke tuku, maʻu ha tokoni mei heʻetau pīsopé, pea tafoki ʻi he vave tahá mei he faʻahinga tōʻonga ko iá.” Neongo ia, ko e konga lahi, te tau lava ʻo vakai ki heʻetau ngaahi tōʻonga ngali īkí ke lililu hotau ʻulungāngá.

Ko e taimi ʻokú ke toe fakakaukau atu ai ki hoʻo moʻuí, te ke lava ʻo fakatokangaʻi kuo tātānaki hoʻo fanga kiʻi fili tuʻunga ʻia Kalaisí ʻo hoko ko ha liliu moʻoni. ʻOku ʻikai faʻa fiemaʻu ha fuʻu ngāue lahi—ʻoku fiemaʻu pē ha kiʻi fili siʻisiʻi, mo ha toe taha, pea mo ha toe taha, ke tafoki kia Kalaisi.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “By Small and Simple Things Are Great Things Brought to PassBrigham Young University Women’s Conference, Apr. 29, 2011), womensconference.byu.edu.

  2. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 89.

  3. Michael A. Dunn, “Lelei Ange ʻAki e Peseti ʻe Taha.” Liahona, Nōvema 2021, 107.

Paaki