Liahona
ʻE Lava Fēfē Ke Tau “Taha” ʻi he Founga ʻa e ʻEikí?
ʻAokosi 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē

ʻE Lava Fēfē Ke Tau “Taha” ʻi he Founga ʻa e ʻEikí?

ʻOku ou fiemaʻu ʻa e malu ʻoku maʻu ʻi he uouangataha ʻia Kalaisí.

ʻĪmisi
kakai ʻoku nau feʻiloaki ʻi tuʻa ʻi ha falelotu

Kuó ke fifili nai, hangē ko aú, pe “Te u lava fēfē ʻo ongoʻi ha fiefia lahi ange ʻi heʻeku moʻuí?”

Neongo ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku nau ʻomi ʻa e fiefiá, ka naʻe toki ongo ki hoku lotó ha lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻaki ʻa e uouangatahá.” Talu mei he kuonga ʻo ʻĀtama mo ʻIví, mo e feinga ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau uouangataha ange mo Ia pea mo e niʻihi kehé, kae feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻa e uouangatahá.

Kuó u aʻusia ha ngaahi meʻa lahi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuó u aʻusia ai ʻa e fiefia ʻo e uouangatahá mo e mamahi ʻo e ʻikai fāitahá. ʻOku ou maʻu ha ʻamanaki lelei lahi, ʻo hangē ko ia ko e lea ʻa Palesiteni ʻAealingí: “ʻI heʻetau lotua mo ngāueʻi ia ʻi he founga ʻa e ʻEikí[,] … ʻe taha hotau lotó ʻi he uouangataha. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ʻa e tāpuaki ko iá ki Heʻene Kāingalotu faivelengá ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau faikehekehé pea ko e hā pē ha fepakipaki ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú.”

Ko ia, te tau lava fēfē ʻo “taha” ʻi he founga kuo fekauʻi mai ʻe he ʻEikí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27)? Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha founga ʻe tolu: “Te tau hoko ʻo loto-taha mo fakakaukau taha ʻi heʻetau fokotuʻu fakafoʻituitui ʻa e Fakamoʻuí ko e uho ʻo ʻetau moʻuí mo muimui ʻiate kinautolu kuó Ne fekau ke tataki kitautolú. Te tau lava ʻo uouangataha … ʻi he feʻofaʻaki mo e fetokoniʻaki.”

Ko e founga ʻeni ʻoku ou ngāue ai ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ʻi heʻeku moʻuí:

Ko Hono Fokotuʻu ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Uho ʻo ʻEku Moʻuí

ʻI he Sione 17, ʻoku tautapa ʻa e Fakamoʻuí ki he Tamaí maʻatautolu ʻi Heʻene Lotu Hūfekiná: “Koeʻuhí ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú, ʻe Tamai, mo au ʻiate koé, koeʻuhí ke nau taha pē foki ʻiate kitaua” (Sione 17:21). ʻOku ʻuhinga moʻoni ʻa e foʻi lea Fakaleleí “ke ʻai ke taha,” pe fakaleleiʻi. ʻOku ou ofo ʻi he finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke tau uouangataha mo Ia pea mo e Tamai Hēvaní pea naʻá Ne finangalo ai ke tautaʻa ko e taʻataʻa mei he kotoa ʻo Hono kilí ke malava ia.

ʻOku mahino kiate au ʻeku fie taha mo Kinauá. Ka neongo ia, ʻoku fakaofo kiate au ʻa ʻEna finangalo ke Na taha mo aú. Ka kuo tuʻo lahi hono fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate au ko Hona finangaló ia.

Ko ʻeku uouangataha mo Kinauá ko e maʻuʻanga fiefia mo e malu taha ia ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku fakaafeʻi kakato ange ʻe he uouangataha ko ʻení ʻa e ivi tākiekina, maluʻi, pea mo e ivi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou lotua ʻi he pongipongi kotoa pē ke ʻiate au ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ngāue ʻiate au ʻi he ʻaho ko iá. ʻOku ou feinga moʻoni ke fokotuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ko e uho ʻo ʻeku moʻuí mo fanongo kiate Ia.

ʻOku haohaoa nai ʻeku fakahoko iá? ʻOiauē, ʻikai! Ka ʻoku ou fāifeinga nai ʻi he ʻaho kotoa pē? ʻAupito! Mahalo te tau maʻu kotoa ha ngaahi fiemaʻu mo ha ngaahi tūkunga kehekehe, ka ʻe tataki kitautolu ʻe he Laumālié ʻi heʻetau feinga ke muimui ki he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻaho takitaha.

Neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ou feinga ki aí, ʻoku fakalotoa au ʻe heʻeku ʻiloʻi ʻoku tautapa ʻa Kalaisi maʻatautolu takitaha ke tau hoko ʻo taha mo Ia mo e Tamai Hēvaní.

Ko e Muimui kiate Kinautolu Kuo Fekauʻi ʻe Sīsū Kalaisi ke Tataki Aú

ʻI he fakaʻau ke u lelei ange ʻi hono fokotuʻu ʻa e Fakamoʻuí ko e uho ʻo ʻeku moʻuí, kuó u fakatokangaʻi kuo tupulaki ʻeku malava ke faaitaha mo ʻEne kau palōfita kuo filí, pea kuo fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié kiate au kuo fekauʻi kinautolu ke nau tataki au. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea “fekauʻí” ki he “mafai ke ngāue maʻá e, fakafofongaʻi, pe fetongi ʻo ha taha kehe.”

Ko e Mōsaia 18 ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa ia ʻo hono maʻu ʻe he kakaí ʻa e uouangataha mo e ʻOtuá ʻi heʻenau muimui ki he kau palōfitá. Naʻe toki uluí ni ʻa ʻAlamā ko e Lahí hili ʻene maʻu ʻa e pōpoaki ʻa ʻApinetaí. Naʻá ne kamata leva ke akoʻi ʻa e kakai naʻe loto-fiemālie ke fononga ʻi ha fonua naʻe “fonu ʻi he ngaahi faʻahitaʻu ʻe niʻihi ʻo e taʻú ʻi he fanga manu kaivaó” (Mōsaia 18:4) ke nau ako ki he ʻOtuá mo ʻEne palani haohaoa maʻanautolú.

ʻOku tokoni ʻa e kau muimui ʻo ʻAlamā ʻi he fakamatala ko ʻení ke mahino kiate kitautolu, neongo te tau ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi hangē ʻoku tau fononga ʻi ha ngaahi tūkunga faingataʻa ke muimui ki hotau kau takí (vakai, Mātiu 5:10), ka ʻoku ʻi ai ʻa e malu ʻi he uouangataha mo e kau palōfita ʻa e ʻOtuá koeʻuhí te nau tataki maʻu pē kitautolu kia Sīsū Kalaisi. ʻI hono maʻu ʻe he kakaí ʻa e moʻoní mo fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, “[naʻe] taha honau lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofaní” (Mōsaia 18:21).

Koeʻuhí ko e meʻa-foaki ʻo e tekinolosiá, kuo hoko ai ʻa e kau palōfitá ko ha kaungā-ngāue maʻongoʻonga kiate au—tautautefito ʻi heʻeku taʻelatá. Kuó u toutou fanongo ki heʻenau ngaahi pōpoakí ʻi heʻeku kosi ʻeku lotoʻataʻataá, fakamaʻa hoku falé, tata sinou, mo luelué. ʻOku ou ʻiloʻi honau lotó mo honau leʻó.

Pea naʻa mo e taimi naʻe faingataʻa ai ʻenau faleʻí kiate aú, kuo nau tokoniʻi au ke u fokotuʻu ʻa e Fakamoʻuí ko e uho ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou faaitaha lahi ange mo e Toluʻi ʻOtuá koeʻuhí ko kinautolu kuo fekauʻi ʻe Kalaisi ke tataki aú.

Faaitaha ʻi he Feʻofaʻakí mo e Fetauhiʻakí

ʻI heʻeku aʻusiá, ʻe tataki maʻu pē kitautolu ʻe he muimui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá ke tau fetauhiʻaki. Na‘e akonaki ‘a Palesiteni ‘Aealingi: “ʻOku ʻikai fakataʻelata ʻa e fiefia ʻo e uouangataha ʻokú Ne finangalo ke foaki mai kiate kitautolú. Kuo pau ke tau fekumi ki ai mo moʻui taau ke maʻu ia mo e niʻihi kehé.” ʻOku lahi fau ha ngaahi faikehekehe ʻi he kakai ʻi heʻeku moʻui fakaʻahó ʻoku ʻikai ke u faʻa ʻiloʻi maʻu pē ʻa e founga ke u ngāue ai ʻi ha founga ke tokoni ke ʻomi ʻa e uouangatahá. Pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi helaʻia ʻaupito, pea ʻoku ʻikai ke fuʻu mālohi ʻeku holi ke uouangatahá.

ʻI heʻetau manatuʻi ko ia ko e “hīkisiá ʻa e fili lahi ʻo e uouangatahá” ʻe lava ke tokoni ia ke tau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono fakatupulaki ʻo e uouangatahá. Kuo tokoniʻi au ʻe he 1 Kolinitō 12 ke u ʻiloʻi ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie ʻo e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá pea ʻoku mahuʻinga ʻenau ngaahi meʻa-foakí ʻi heʻeku moʻuí. Kuó u ako foki ko e ngaahi faikehekehe ʻi Heʻene fānaú ʻokú ne ʻai ke fakafiefia mo fakaʻofoʻofa ange ʻa e ngaahi meʻá.

Neongo ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai totonu ke tau fakafehoanaki kitautolu ki he niʻihi kehé, meʻapangó ʻoku ou faʻa fakafehoanaki hoku ngaahi vaivaí ki he mālohinga ʻo e niʻihi kehé. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, kuo taʻofi au ʻe he faʻahinga ongo ko ʻení mei hono fakatupulaki ʻo e uouangatahá mo e niʻihi kehé koeʻuhí he naʻá ku fakamāuʻi taʻemāʻoniʻoni kinautolu (vakai, Mātiu 7:1, futinouti a).

ʻOku mahino mei he ʻEikí ʻokú Ne finangalo ke “ʻoua naʻa ʻi ai ha mavahevahe [mavahe pe fakamavahevahe] ʻi he sinó; ka koeʻuhí ke maʻu ʻa e fetokangaʻaki pē ʻe he ngaahi kupu kotoa pē” (1 Kolinitō 12:25).

Kuó u fehuʻi, “Ko e hā te u lava ʻo fai ke taʻofi ai ʻeku fakamavaheʻi au mei he niʻihi kehé ʻi hoku ʻatamaí mo e lotó?”

Kuó u lotua ke u vakai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa Kalaisi kiate kinautolú. Kuó u lotua ke ʻiloʻi ʻa e meʻa-foaki naʻa nau maʻu naʻe feau ai ʻeku fiemaʻu ʻi he ʻaho ko iá. Pea ʻoku mahuʻinga tatau pē mo ʻeku fakaʻatā au ke u houngaʻia aí.

Naʻá ku kamata leva ke fehuʻi loto pē, “Ko e hā te u lava ʻo ako mei he niʻihi kehe ʻoku nau maʻu ha ngaahi aʻusia he ʻikai ke u teitei maʻú?” Kuo tokoni hono fai ʻení ke u sio ai ki hoku fāmilí, tokotaha ngāue ʻi he pausá, toʻu tupú, kaungā-ngāué, mo e tokotaha kotoa pē ʻoku mau feohí ʻi ha fakakaukau kehe pea fehokotaki mo kinautolu ʻi ha ngaahi founga mahuʻingamālie ange.

Kuo pau foki ke u fakafalala ki he ngaahi mālohinga ʻo e niʻihi kehé ke nau lavameʻa ʻi hoku fāmilí, ʻi he ngāué, ʻi he ngaahi uiuiʻí, pe ʻi he ngaahi timí. ʻI he ngaahi meʻa lahi, naʻe ʻikai ke mau feʻauʻauhi, ka naʻa mau fetokoniʻaki mo fefalalaʻaki. Naʻe ʻomi ʻe heʻemau ngaahi feingá mo e faikehekehé, ʻo fakalahi ʻe he Tamai Hēvaní, ha ngaahi mana—ko ha ngaahi mana ʻe toki lava pē ke fakahoko ʻe ha ʻOtua haohaoa ʻokú Ne ʻafioʻi lelei hono fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi holí, faikehekehé, mo e ngaahi meʻafoakí ʻi ha founga ʻokú ne tāpuekina ai ʻEne fānaú.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻe lava ʻe heʻeku tōʻongá mo ʻeku ngaahi ngāué ʻo fakatupu pe fakaʻauha ʻa e uouangatahá. ʻOku ou ʻiloʻi foki ʻoku ou fie faʻu ia. ʻOku ou fiemaʻu ʻa e malu ʻoku maʻu ʻi he uouangataha ʻia Kalaisí. ʻOku ou fie ongoʻi ofi ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea tuku ke tataki au ʻe he kau palōfitá kiate Kinaua. Pea ʻoku ou fie tokoni mo tokoniʻi au ʻe ha niʻihi kehe ʻi heʻeku fononga ʻi he moʻui fakamatelié ni.

ʻOku ou fie fili ʻa e uouangataha ʻia Kalaisí. ʻOku ou tui ʻe ʻomi ʻe hono fai iá ha fiefia lahi ange!

Paaki