Liahona
Founga ke Fakahoko ai ha Poupou ki ho Foha pe ʻOfefine Ngāue Fakafaifekaú
ʻAokosi 2024


“Founga ke Fakahoko ai ha Poupou ki ho Foha pe ʻOfefine Ngāue Fakafaifekaú,” Liahona, ʻAokosi 2024.

Maʻá e Ngaahi Mātuʻá

Founga ke Fakahoko ai ha Poupou ki ho Foha pe ʻOfefine Ngāue Fakafaifekaú

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi tefitoʻimoʻoni ko ʻeni mei he kau taki ʻo e Siasí ʻi hoʻo feinga ke fai ha tokoni ki hoʻo faifekaú.

ʻĪmisi
ongo mātuʻa ʻoku talanoa mo hona foha faifekaú, mo e huelo ʻo e laʻaá mei mui

ʻŪ tā fakatātā ʻa Alex Nabaum

Ko e taimi ʻoku ngāue fakafaifekau ai hoʻomo fānaú, tatau ai pē pe ko e ngāue fakafaifekau tokoni pe akoʻi, ʻoku hoko ia mo ha ngaahi ongo kehekehe. Te ke ala ongoʻi fiefia, mamahi, laukau, pe hohaʻa—fakaʻangataha pē. Ko hoʻo faifekaú te ne ala ongoʻi loto foʻi pe taʻefiemālie mei he taimi ki he taimi ka te ne toe ongoʻi fiefia, ʻofa, mo ʻamanaki lelei foki. ʻI hoʻomou hoko ko e ngaahi mātuʻa mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ʻoku ʻi ai hao faingamālie mahuʻinga ke hiki hake mo fakamālohia hoʻomou faifekaú ʻi hoʻomou fetuʻutaki mo iá. ʻE lava ke ʻaonga ka mahino ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e kau ʻi he faʻahinga fetuʻutaki ko ʻení, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ongo mātuʻa ʻa e faifekaú, ka ko e kāingá, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kau takí foki.

Fakamanatu Kiate Kinautolu ʻa ʻEnau Taumuʻá

Fakamanatu ki hoʻo faifekaú ʻa e ngāue maʻongoʻonga naʻe ui ia ke ne faí. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni hono mahuʻinga ʻo e ngāue toputapu ko ʻení:

“ʻOku fiemaʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní ha faingamālie ke nau fili ke muimui kia Sīsū Kalaisi, ke tali mo maʻu ʻEne ongoongoleleí mo e kotoa hono ngaahi tāpuakí. …

“… Naʻe ʻomai kimoutolu ki he māmaní ʻi he taimi totonu ko ʻení, ko e taimi mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, ke tokoni ʻi he tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní he taimí ni ʻe toe mahuʻinga ange ai.”

ʻOku ʻilo ʻe he kau faifekaú ko ʻenau taumuʻá ke “fakaafeʻi ha niʻihi ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”

Tokoni ke manatuʻi ʻe hoʻo fānaú honau tuʻunga fakalangí. Ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá, kuo fekauʻi mai ki heni he kuongá ni koeʻuhí he ʻoku falala ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinautolu ʻi Heʻene ngāué. Fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi founga te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻenau ngaahi meʻafoakí ke faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻI heʻenau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku nau malava ai ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa te nau ala fakakaukau ʻoku ʻikai ke nau malavá.

Tokanga Taha ki he Fakamoʻuí

Neongo te ke ala fiemaʻu ʻa e fakamatala fakamuimuitaha ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo e misioná, ʻoua naʻá ke tuku ha kihiʻi meʻa siʻi ke mālohi ange ʻi he talanoá. Naʻe akoʻi ʻe Tietā F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Tokanga pē ki he ngaahi tafaʻaki fakalaumālie ʻo e ngāue hoʻo fānaú. Ko e ngaahi telefoni ki ʻapi ʻa e faifekaú ʻoku fakaʻofoʻofa; te nau lava ʻo fulihi ʻa e fakakaukaú mei he ʻKo e hā hoʻo kai pongipongí?’ ki he … ʻKo e ʻa e fāmili pe tokotaha fakafoʻituitui ʻokú ke akoʻi he taimi ní pea ko e hā ʻa e lēsoni? Ko e hā kuó ne fakamālohia lahi taha koé?ʼ Ko e fakatuʻutāmakí he taimi ʻe niʻihi, he ʻoku tau tokanga ki he meʻa muná kae kae liʻaki ʻa e meʻa fakalaumālié.”

Tokanga ki he meʻa fakalaumālié ʻaki hono ueʻi hoʻo faifekaú ke ne vahevahe ha ngaahi aʻusia fekauʻaki mo kinautolu ʻokú ne tokoniʻi pe akoʻí. Fakakaukau ke hūfia kinautolu fakafoʻituitui ʻi hoʻo ngaahi lotu fakafoʻituituí mo fakafāmilí. Fakafanongo fakalelei lolotonga hono vahevahe ʻe hoʻo faifekaú ʻa e ngaahi founga naʻe ueʻi ai ʻe he Laumālié hono lotó ʻi he uike ko iá.

ʻOua ʻe vahevahe ha ngaahi fakamatala kimuí ni fekauʻaki mo e ngaahi polokalama he televīsoné pe ngaahi sipoti, kae vahevahe ʻa e ngaahi mōmēniti mei hoʻo moʻuí naʻe tataki, fakafiemālieʻi, mo fakahinohinoʻi ai koe ʻe he ʻEikí. ʻI hoʻo fai iá, ʻe toe fakafoʻou fakalaumālie koe mo hoʻo faifekaú ʻi hoʻomo pōtalanoá.

ʻĪmisi
faifekau sisitā

Vahevahe ʻi he Fononga Fakalaumālié

ʻE tāpuekina hoʻo pōtalanoa mo hoʻo faifekaú ʻi hoʻo toe feinga ke ke kau ʻi he ngāue ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Poni H. Kōtoni ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí:

“Mahalo he ʻikai ke ke lava ʻo lue fakataha mo [hoʻo faifekaú], ka te ke kei lava pē ʻo vahevahe ʻa e fononga fakalaumālié. …

“Kau fakataha mo hoʻo faifekaú ʻi he ngāué—akó, tokoní, mo e vahevahe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí! ʻI hoʻomo fai iá, te mo fakatou utu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Naʻe fai foki ʻe Sisitā Kōtoni ha fokotuʻu ʻe tolu:

  • “Fakalahi hoʻo ako ʻa e folofolá pea vahevahe hoʻo ngaahi ʻiló ʻi hoʻo ʻīmeili hono hokó.

  • “ʻAlu ki he temipalé pea kau mo kinautolu ʻi he ngāue nāunauʻia ʻo hono ʻomai ʻo e ngaahi fāmilí kia Kalaisí.

  • “Feinga ki haʻo ngaahi aʻusia fakafaifekau pē ʻaʻau koeʻuhí ke mo lava fakataha ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.”

Neongo pe ko e hā hoʻo fili ke kau ʻi he fononga fakalaumālié, ʻe tupulaki hoʻo fiefiá ʻi hoʻomou fakatou feinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke haʻu kia Kalaisí.

Manatuʻi ke ke hanga ki he ʻEikí ʻi hoʻo fetuʻutaki kotoa pē mo hoʻo faifekaú. Te Ne ueʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe hoʻo faifekaú ke fanongo ki aí pea mo e taimí. ʻE tāpuekina koe mo hoʻo faifekaú ʻi hoʻomo ako, tupulaki, mo ngāue fakatahá.

Paaki