Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 1: Ko Sīsū ʻa e Kalaisi Moʻuí


Lēsoni 1

Ko Sīsū ʻa e Kalaisi Moʻuí

Talateú

Kuo fakahā ʻe he kau fakamoʻoni ʻo onopōní: “ʻOku mau fakamoʻoni, ʻi heʻemau hoko ko ʻEne Kau ʻAposetolo moʻoni kuo ʻosi fakanofó—ko Sīsuú ko e Kalaisi Moʻuí Ia” (“Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 3). ʻOku mahuʻinga ke ʻi ai ha ngaahi fakamoʻoni pau ki he ʻAlo ʻOfaʻanga ʻo e ʻOtuá koeʻuhí he ʻoku hangē ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he māmaní ʻa e natula moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí pea mo Hono vā fetuʻutaki mo e ʻOtua ko e Tamaí. ʻE tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ʻiloʻi ʻe he fānau akó ʻa e fie maʻu ko ʻení pea mo ako ʻa e founga te nau lava ʻo fakamoʻoniʻi lelei ange ai ʻa Sīsū Kalaisi ki honau fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, pea mo e kaungāʻapí.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e Kalaisi Moʻuí

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé:

Ko hai ʻa Sīsū Kalaisi, pea ko e hā ʻokú ke tui ai kiate Iá?

Talaange ki he fānau akó ʻoku tali ʻe ha kakai tokolahi ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻaki haʻanau fai ha fakamoʻoni. Ko e taha ʻo e faʻahinga fakamoʻoni peheé ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he himi “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí” (Ngaahi Himi, fika 68). ʻOange ʻa e fakalea ʻo e himi ko ʻení ki he kalasí, pea vahevahe ʻa e fānau akó ki ha kulupu ʻe fā. ʻOange ki he kulupu takitaha ha veesi, pea kole ke nau lau ʻa e fakaleá. Hili ha taimi feʻunga, fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku ngāue ʻaki ʻi he himi ko ʻení ke fakamatalaʻi pe ko hai ʻa Sīsū Kalaisi mo e meʻa ʻokú Ne fai maʻatautolú? (ʻOku totonu ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e “[ko hoku Taki ʻoku moʻuí],” [“ko hoku Kaungāmeʻa angaʻofa, mo poto fakalangí],” “[ko hoku Palōfita, Taulaʻeiki, mo e Tuʻi,” “ko hoku Fakamoʻuí.” ʻOkú Ne tāpuekina kitautolu ʻaki ʻEne ʻofá, tautapa maʻatautolu, fakahinohinoʻi mo fakafiemālieʻi kitautolu, mo foaki mai ʻetau moʻui fakaʻahó.)

  • Ko e hā ha ngaahi lea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he himí ni ke fakamatalaʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí? (ʻOku totonu ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e “fakafiemālieʻí” mo e “fiefiá.”)

Talaange ki he kalasí na’e talaki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ʻenau fakamoʻoni fakakātoa kia Sīsū Kalaisí ʻi he “Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló” (vakai, Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 2–3). ʻOange ki he fānau ako takitaha ha tatau ʻo e fakamoʻoni ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ʻoku fakahoko ha ngaahi lēsoni lahi ʻo e kalasí ni mei he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi he fakamatala fakalaumālie ko ʻení. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ʻuluakí:

“’I he’etau fakamanatua hono ’alo’i ’o Sīsū Kalaisi he taʻu ʻe uaafe kuo hilí, ʻoku mau fakahoko atu ai ʻemau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ʻEne moʻui taʻe mafakatatauá, pea mo e haohaoa ʻo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá. Kuo te’eki ai ke ’i ai ha taha kuo ’i ai hano mālohi pehē kiate kinautolu kotoa kuo moʻui, pe ʻe moʻui he funga ʻo māmaní” (“Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 2).

  • Ko e hā ha faʻahinga ivi takiekina te ke loto ke ke maʻu ʻi hoʻo ako kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei taʻengatá he semesitā ko ʻení? (Mahalo te ke fie fakamamafaʻi ʻi he lolotonga e tali ʻa e fānau akó {35}ʻe tokoni hono ako fakamātoato e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí ke tau fakahoungaʻi ai ʻa e ivi takiekina lahi kuó Ne maʻú mo lava ke tau maʻu ʻi heʻetau moʻuí.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo hanga ai ʻe he Fakamoʻuí ʻo takiekina kinautolu kotoa kuo moʻui pe ʻe moʻui ʻi he māmaní? (Fakapapauʻi ʻi he lolotonga e tali ʻa e fānau akó ke ke fakamamafaʻi e Fakalelei fakaemāmani lahi ʻa e Fakamoʻuí.)

Fakahā ange ki he fānau akó ʻe nofo taha e kalasi ko ʻení ki he ngāue taʻengata ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene moʻui ʻi he maama fakalaumālié, moʻui fakamatelié, pea mo e moʻui hili ʻa e moʻui fakamatelié. ʻI hono ako ko ia ʻe he fānau akó ʻa e ngaahi tufakanga fakalangi kehekehe ʻo e Fakamoʻuí, ʻe toe lahi ange ʻenau ʻofa mo ʻenau fakamoʻoni kiate Iá.

Sione 20:30–31; 1 Nīfai 6:4; 2 Nīfai 25:23, 26

Naʻe tohi ʻa e ngaahi folofolá koeʻuhí ke lava ʻa e kakaí ʻo tui kia Sīsū Kalaisi

Fehuʻi ki he fānau akó pe ʻoku nau pehē ko e tohi nai ʻe fiha kuo hiki fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Fakamatalaʻi ange kuo pau ke fakatefito ʻi he folofolá ha faʻahinga ako pē ʻoku totonu ki he moʻui ʻa Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe toko tolu ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e ngaahi fakamatala fakafolofola ko ʻení: Sione 20:30–31; 1 Nīfai 6:4; mo e 2 Nīfai 25:23, 26. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi, ʻo kumi e ngaahi ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e folofolá ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻi he taimi ʻoku ako ai ki ha ngāue taʻengata ʻa e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofolá ni fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e folofolá? (Neongo ʻe ala ngāue ʻaki ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehe, ka ʻoku totonu ke nau fakahā ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ko e taimi ʻoku tau ako ai e ngaahi fakamatala fakafolofola ki he Fakamoʻuí, ʻe fakamālohia ʻetau fakamoʻoni kiate Iá pea te tau ʻunu ʻo ofi ange kiate Ia.)

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonuʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. …

“… ʻOku maʻu e tuí ʻi he hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamoʻoniʻi ia ʻi hotau ngaahi lotó, Laumālie ki he laumālie, ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai pe lau e folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku tupulaki ʻa e tuí ʻi he hokohoko ʻo ʻetau keinanga ʻi he folofolá”(“Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 34, 35).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he folofolá ke fakamālohia ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí pe ʻunu ʻo ofi ange kiate Ia?

  • Kuo fakamālohia fēfē hoʻo tui mo e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻe he ako ʻo e folofolá?

Tufa ki he fānau akó takitaha ha tatau ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo ʻosi hiki atu he konga ʻo e Laukonga ʻa e Tokotaha Akó ʻo e lēsoni ko ʻení. (ʻE lava pē ko ha tatau ʻi ha laʻipepa, pe ko haʻo fakamatalaʻi ki he fānau akó ʻa e feituʻu te nau lava ʻo maʻu ai ʻi ha tatau fakakomipiuta.) Fakatukupaaʻi ʻa e fānau akó ke nau ʻai ʻa e ngaahi laukonga ʻa e tokotaha akó ʻi he kalasi ko ʻení ke hoko ko ha konga ʻo ʻenau ako folofola fakaʻaho ʻi he lolotonga ʻo e semesitā ko ʻení. Fakapapauʻi ki he fānau akó ko e taimi te nau fakahoko ai ʻa e tukupā ko ʻení, ʻe akoʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pea te ne tohoakiʻi kinautolu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí.

Ko e hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi.

Fakamatalaʻi ange ki he fānau akó ʻoku ʻikai feʻunga pē ʻa e ako ki he Fakamoʻuí ʻi he folofolá. Kuo pau ke tau toe maʻu foki ha fakamoʻoni fakalaumālie fakatāutaha pe ko ha fakamoʻoni ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Tokotaha Kuo Paní, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí. Vahevahe mo e kalasí ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“He ʻikai lava ke tau fakafalala ki he fakamoʻoni ʻa e kakai kehé. ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻiate kitautolu pē. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ‘ʻOku maʻu ʻe he mēmipa Siasi kotoa pē ha fatongia ke ne ʻiloʻi tonu ʻiate ia ʻi he tui taʻe-veiveiua ko Sīsuú ko e ʻAlo toetuʻu mo moʻui ʻo e ʻOtua moʻuí’ (“Fear Not to Do Good,” Ensign, May 1983, 80).

“ʻOku maʻu ʻa e ʻilo fakapapau mo e fakamoʻoni mālohi ko ʻení mei he fakahā fakaʻotua ko ia ʻko e fakamoʻoni kia Sīsuú ko e laumālie ia ʻo e kikité’ (Fakahā 19:10).

“ʻOku tau maʻu e fakamoʻoni ko ʻení he taimi ʻoku lea ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau laumālié. …

“ʻE hoko maʻu pē ʻa e tui mo e ʻilo kia Sīsū Kalaisi mo [hono] misiona fakalangí ko e uho ʻo e fakamoʻoni ko ʻení” (“The Power of a Personal Testimony,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 38).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku totonu ke hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻelito ʻo ʻetau ngaahi fakamoʻoní?

  • Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻe fie maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ke ke fai ʻaki hoʻo fakamoʻoni kiate Iá?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻo lahi ia.

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“ʻOku totonu ke lava ʻe he kakaí ʻo ʻiloʻi ʻiate kitautolu ha konga ʻo Sīsū Kalaisi. Te tau fakahā atu Ia mo ʻEne ngaahi foungá, ʻi he anga ʻo ʻetau ngāué, leá, sió, pea mo ʻetau fakakaukaú. … Neongo naʻe ʻikai ke tau ʻi ai mo Ia ʻi Heʻene ngāue fakafaifekaú, ka ʻi heʻetau fakatotolo ʻi he folofolá, ʻoku tau mamata, ai kia Sīsū mo e ngaahi meʻa naʻá Ne [folofola] ʻaki mo faí. Pea ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga ko iá, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai Ia”(“Ko e Hoko ko ha Fakamoʻoni ʻo Kalaisí,” Liahona, Māʻasi 2008, 60).

Muimuiʻi ʻaki haʻo fehuʻi ange ki he fānau akó:

  • Kuo fēfē haʻo vakai ki he fakamoʻoni ʻa ha niʻihi kehe kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau ngaahi tōʻongá?

  • ʻI hoʻo fakakaukau ko ia ki he māmani ʻokú ke moʻui aí, ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻetau ʻilo pau mo e fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí?

Fakamoʻoniʻi ange ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau maʻu ha fatongia ke vahevahe ia.

Fakatukupaaʻi e fānau akó ke nau moʻui mateuteu he ʻaho kotoa pē ke fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau leá mo ʻenau ngaahi tōʻongá. Poupouʻi kinautolu ke nau omi ki he kalasí kuo nau ʻosi lau ʻa e ngaahi laukonga ʻa e tokotaha akó naʻe ʻosi vahé pea loto fiemālie ke vahevahe ʻenau ʻiló, fai ha ngaahi fehuʻi, pea kau ʻi he fealēleaʻaki fakakalasí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Paaki