Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 14: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaiá


Lēsoni 14

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaiá

Talateú

Naʻe fakamoʻoni ʻa e kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ki he Mīsaia ka hoko maí—ko e hako ʻo e Tuʻi ko Tēvitá te Ne fakatauʻatāinaʻi Hono kakaí. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e “Sihova Maʻongoʻonga ʻo e Fuakava Motuʻá, ko e Mīsaia ia ʻo e Fuakava Foʻoú” (“Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 2). ʻE fekumi ʻa e fānau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ki ha ngaahi kikite ʻe niʻihi ʻo e Fuakava Motuʻá kia Sīsū Kalaisi mo ʻiloʻi e founga naʻe fai ʻe ha niʻihi ʻi heʻenau fehangahangai mo hono tali pe fakasītuʻaʻi ʻo Sīsū Kalaisi ko e Mīsaiá.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • G. Homer Durham, “Jesus the Christ: The Words and Their Meaning,” Ensign, May 1984, 14–16.

  • “Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Mīsaiá,” Ensign pe Liahona, ʻAokosi 2014, 7.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻIsaia 61:1–2; Luke 4:16–24

ʻOku fakahā ʻe Sīsū Ko Ia ʻa e Mīsaiá

Fehuʻi ki he fānau akó pe naʻe ʻi ai ha taimi ne nau foua ai hano ongona ʻo ha fanongonongo ne fai ha tali fuoloa ki ai pe mamata ki ha tūʻuta mai ʻa ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí naʻe folau fuoloa. Talaange ki he fānau akó ʻoku muimuiʻi ʻe he lēsoni ʻo e ʻaho ní ha meʻa tatau ʻi he kakai Siu ʻo e kuonga muʻá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻAlamā 61:1–2. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko hai ʻoku fekauʻaki mo e kikite ko ʻení?

Huluʻi ʻa e vitiō “Jesus Declares He Is the Messiah” (3:24) mei he The Life of Jesus Christ Bible Videos. (Download pea tomuʻa mamataʻi ʻa e vitioó kimuʻa pea toki fai ʻa e kalasí.) Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau muimuiʻi pē ʻi he Luke 4:16–21 he lolotonga ʻenau mamatá.

Hili e vitioó, fehuʻi ange:

  • Te ke fakamatala fakanounouʻi fēfē ʻa e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi Nasaleti he kuonga ko iá? (Fakapapauʻi ʻi he tali ʻa e fānau akó, ʻoku nofotaha ʻa e fealēleaʻakí ʻi he veesi 18 mo e veesi 21.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono mahuʻinga ʻo e ongo kupuʻi lea “kuó ne fakanofo au” mo e “kuo fakamoʻoni ʻi he ʻahó ni ʻa e tohi ko ʻení ʻi homou telingá”? (Ke tokoni ke mahino ki he fānau akó ʻoku fakatou ʻuhinga ʻa e Mīsaiá mo e Kalaisí “ko e Tokotaha Kuo Paní,” fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e fakamatala ki he “Mīsaiá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (vakai, scriptures.lds.org).

  • Naʻe fakahoko fēfē ʻe Sīsū ʻa e kikite ʻa ʻIsaiá naʻá Ne toʻo mei he (vakai, veesi 18–19)?

Mātiu 21:1-11

Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ko e Mīsaia

Fakaʻaliʻali pe hiki ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé, pea fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau fili ha taha pe ua ʻo ako. ʻI he fakafehoanaki mo fakafaikehekeheʻi ko ia ʻe he fānau akó ʻa e ngaahi potufolofola naʻa nau filí, kole ange ke nau fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku fakakulupu fakataha ai ʻa e ngaahi potufolofolá mo e meʻa ʻoku nau akoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.

ʻIsaia 7:14; Mātiu 1:21–23

Maika 5:2; Luke 2:4–7

Sakalaia 9:9; Mātiu 21:6–11; Sione 12:12–15

Same 22:16, 18; Mātiu 27:35

ʻIsaia 53:9; Mātiu 27:59–60; Sione 19:18, 38–42

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó. (Neongo te nau ngāue ʻaki ha fakalea kehe, ka ʻoku totonu ke mahino ki he fānau akó naʻe hāʻele mai, moʻui, pea pekia ʻa Sīsū Kalaisi ko e fakahoko ʻo e ngaahi kikite fakamīsaiá.) Fakamamafaʻi ange ko e foʻi moʻoni ʻeni naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ʻi Nasaleti. Lau leʻo lahi ʻa e Luke 4:28–29. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā e meʻa naʻe tali ʻaki ʻe he kakai ʻi he falelotu lahi ʻi Nasaletí ʻi he fanongonongo naʻe fai ʻe Sīsuú?

Talaange ki he fānau akó naʻe ʻosi mei ai ha taʻu ʻe ua, naʻe aʻusia ʻe Sīsū ha tali kehe ʻaupito mei ha kakai ʻe niʻihi ʻi Selusalema. Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻa e 3 Nīfai 21:1-11. Poupouʻi ʻa e fānau akó kimuʻa pea nau toki laú, ke nau fakakaukau loto ʻoku nau ʻi he meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻi he potufolofola ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ki he fānau akó ko e taimi te nau fakakaukau loto ai ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he folofolá, te nau ʻoange ai ha ngaahi faingamālie lahi ange ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne akoʻi kinautolu.

  • Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fai pehē ai ʻa e kakai ʻi Selusalemá? (Naʻa nau ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe tatali fuoloa ki aí.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke mei faí?

Fakamahinoʻi ange ʻa e foʻi lea Hosana ʻi he veesi 9; pea vahevahe ange ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení:

“[Ko e hosaná ko ha] foʻi lea mei he lea faka-Hepeluú ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e ‘fakamolemole ʻo fakamoʻui ʻa kimautolu’ pea ʻoku ngāue ʻaki ia ki he fakafetaʻí mo e lotú.

“… ʻI he hāʻele mai ʻa e ʻEikí ki Selusalema kuó Ne ikuná, naʻe kalanga ʻa e fuʻu kakaí ‘Hosana’ pea nau fola ʻa e ngaahi vaʻa pāmé ke fononga atu ai ʻa [Sīsū] ʻi he ʻasí ʻo nau fakahā ai ʻenau ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e ʻEiki ko ia naʻá ne fakahaofi ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá (Same 118:25–26; Mātiu 21:9, 15; Maʻake 11:9–10; Sione 12:13). Naʻe ʻiloʻi ʻe he kakaí ni ko Kalaisi ʻa e Mīsaia naʻe tatali fuoloa ki aí. Kuo hoko ʻa e foʻi lea Hosaná ko hano fakamanatua ʻo e Mīsaiá ʻi he kuonga kotoa pē (1 Nīfai 11:6; 3 Nīfai 11:14–17). Naʻe fakakau ʻa e kalanga hosaná ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní (T&F 109:79) pea ʻoku hoko ia he taimí ni ko ha konga ʻo e fakatapui ʻo e ngaahi temipale ʻo onopōní” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Hosaná”; scriptures.lds.org).

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi kikite fakamīsaiá (naʻe toʻo mei he Bruce R. McConkie, The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 28–32):

  1. ʻOku ʻai ʻe he ngaahi kikite fakamīsaiá ʻa kinautolu naʻe moʻui kimuʻa ʻi he ʻaloʻi mai ʻo Sīsū Kalaisí ke nau tui kiate Ia, ʻo tokoni ai ke nau maʻu ʻa e fakamoʻuí (vakai, 1 Nīfai 10:4–6; 2 Nīfai 25:18–20, 26; Mōsaia 3:13).

  2. ʻOku ʻai ʻe he ngaahi kikite fakamīsaiá ʻa kinautolu naʻe moʻui ʻi he taimi ʻo Kalaisí ke nau ʻilo ko Ia naʻe fakahoko ai e ngaahi kikité, mo tokoni ia ke nau maʻu ʻa e fakamoʻuí (vakai, Sione 4:25, 29).

  3. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi kikite fakamīsaiá kiate kinautolu naʻe moʻui hili e ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he matelié ke nau ʻiloʻi ko Ia naʻe fakahoko ai e ngaahi kikité, mo tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e fakamoʻuí (vakai, Ngāue 3:12–18; 26:22–23).

  • ʻI hoʻomou fakakaukau ki he ngaahi taumuʻá ni ʻe tolu, ʻe ʻaonga fēfē kiate koe ke ke ako ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi kikite fakamīsaia ʻi he folofolá mo ʻilo ko Kalaisi naʻe fakahoko ai e ngaahi kikite ko iá?

Sione 6:5-69

Ko e Muimui kia Sīsū Kalaisi ko e Mīsaiá

Toe fakamatalaʻi naʻe tui ʻa e kakai Siu he lolotonga e taimi ʻo e Fuakava Motuʻá ʻe hāʻele mai ʻa e Mīsaiá ʻi ha ʻaho mei he hako ʻo Tēvitá ke fakahaofi Hono kakaí. Naʻe tui ha tokolahi te Ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he nofo pōpula ki Lomá ʻo hangē ko hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova ʻa e kakai ʻIsilelí mei ʻIsipité.

Kole ki he fānau akó ke nau lau fakavavevave ʻa e fakamatala ʻi he Sione 6:5–15. Fehuʻi:

  • Ko e hā ʻa e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻi he fakamatala ko ʻení?

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí ʻi he veesi 14–15?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻa nau fai pehē aí?

Vahevahe ʻa e ʻilo ko ʻeni meia ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

“Naʻe ʻi ai ha talatukufakaholo, naʻe akoʻi ʻe he kau Akonakí mo fakatōkakano ki he fakakaukau ʻa e kakaí, ko e taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa e Mīsaiá, te Ne fafanga kinautolu ʻaki ʻa e mā mei he langí” (The Mortal Missiah, 4 vols. [1979–81], 2:367).

Fakamatalaʻi ange ʻo meimei tatau pē mo hono fafangaʻi ʻe Sihova ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ʻaki e maná (vakai, ʻEkesōtosi 16), ʻi he fafanga ʻe Sīsū ʻa e kakai tokolahí ʻaki ʻa e foʻi mā paʻale ʻe nimá mo e mataʻi ika ʻe uá, pea fakaʻuhingaʻi ai ʻe ha tokolahi ʻEne maná ko ha fakaʻilonga ko e Mīsaiá Ia.

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻa e Sione 6:31–32, 49–53, 60, 66. Kole ki he kalasí ke nau muimui mo kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí kia Sīsū he ʻaho hono hokó pea mo e meʻa naʻá Ne fai kiate kinautolú.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fakasītuʻaʻi ai ʻe he tokolahi ʻa Sīsū he ʻaho ko iá?

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe ʻikai mahino kiate kinautolú? (Ko Sīsū ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻui fakalaumālié; Ko Ia ʻa e Mā ʻo e Moʻuí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Sione 6:67–69. Hili ia pea fehuʻi ange ki he kalasí:

  • Ko e hā naʻe fakapapauʻi ʻe he fakamoʻoni ʻa Pitá ʻi he veesi 69?

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he fakamoʻoni ʻa Pita ki he Fakamoʻuí ʻa ʻene moʻuí?

Hiki ʻa e ngaahi kongokonga fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé, pea kole ki he fānau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga te nau fakakakato ai kinautolú: Kapau te tau tali ʻa Sīsū Kalaisi ko e Mīsaiá, ʻe toki _________________.

Hili ha ngaahi tali siʻi pē, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tēvita O. Makeí (1873–1970):

ʻĪmisi
Palesiteni David O. McKay

“Ko e anga ko ē hoʻo fakakaukau moʻoni ʻi ho lotó kia Kalaisí, ʻe makatuʻunga mei ai pe ko hai koe, pea ʻe makatuʻunga mei ai hoʻo ngaahi angafaí. He ʻikai ke lava ʻe ha tangata ia ʻo ako ʻa e ʻulungaanga fakalangí ni, pea tali ʻEne ngaahi akonakí taʻe te ne fakatokangaʻi ʻa e ivi langaki moʻui mo fakalelei ko iá ʻiate ia” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Tēvita O. Makei [2003],8).

ʻOange ha taimi ki he fānau akó ke nau hiki ai ʻa ʻenau fakakaukau kia Kalaisí. Kole ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau tohí.

Poupouʻi ʻa e fānau akó ke nau fakakaukauʻi ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai he uiké ni ke fakahaaʻi ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Paaki