Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 13: Naʻe Ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua


Lēsoni 13

Naʻe Ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua

Talateú

Naʻe ui, fakanofo, pea mo fakamafaiʻi ʻe he Fakamoʻuí he lolotonga ʻo ʻEne ngāue ʻi he matelié, ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua. Naʻá Ne foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi kií, pea naʻa nau maʻu ha fakamoʻoni ki Hono fakalangí. Fakatatau mo e tuʻutuʻuni ʻa e Fakamoʻuí, naʻe tokoni ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi hono puleʻi ʻo e ngāue ʻo e Siasí pea naʻe teuteuʻi kinautolu ki he taimi he ʻikai ke Ne toe ʻi māmani aí. ʻOku muimuiʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e mafai fakataulaʻeiki ʻo e Fakamoʻuí pea mo ʻEne teuteuʻi ʻa e Kau ʻAposetoló ke taki ʻa e Siasí.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Boyd K. Packer, “Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,”Ensign pe Liahona, Mē 2008, 83–87

  • Edward J. Brandt, “And He Gave Some, Apostles,” Liahona, Sept. 2001, 32–39.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 10:1–8; 16:15–19; 17:1–8; Sione 15:16

Naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene Kau ʻAposetoló

Kamata e kalasí ʻaki haʻo fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku tau ʻiloʻi fēfē ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau maʻu ʻa e mafai ke taki ʻi hotau koló?

  • Naʻe mei ʻiloʻi fēfē ʻe ha taha naʻe moʻui ʻi he kuonga ʻo Sīsū Kalaisí ʻa Hono mafaí? (ʻOku kau ʻi he ngaahi tali ʻe ala maʻú ʻa Hono mālohí, ngaahi maná, mo e ngaahi akonakí.)

Kole ki he kalasí ke nau fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení: “Naʻe founga fēfē, ʻanefē, pea meia hai naʻe maʻu mei ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí?” Hili ia pea vahevahe ange ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti (1857–1933) ʻo e Kau Fitungofulú mo ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā B. H. Roberts

“ʻOku fakamahinoʻi moʻoni ʻe he potufolofolá ni [T&F 107: 2–4] ʻa e foʻi moʻoni naʻe ʻi muʻa ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he Taulaʻeiki Lahi maʻongoʻonga ko Melekisētekí, ka naʻe ui ia ʻaki ha hingoa ʻe taha, ko ia—‘The Holy Priesthood after the order of the Son of God.’XXXXX ʻA ia ko hono ʻuhingá, ko e faʻahinga lakanga fakataulaʻeiki tatau pē, naʻe maʻu ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ka naʻe ki muʻa ʻeni ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Melekisētekí, kimuʻa ʻia ʻĒpalahame, pea ʻi ha taʻu ʻe laungeau kimuʻa pea toki ʻaloʻi ʻa Kalaisi ki he māmaní. … Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻi he taimi ko iá, ʻa ia ʻoku tau ui he taimí ni ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisetekí kimuʻa ʻoku teʻeki hā ʻi he māmaní, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe kimuʻa ia ʻoku teʻeki ai fakatupu ʻa e māmaní, … ka ‘ko e hā ʻa e foungá, ʻi fē, pea meia hai’ naʻá Ne maʻu mei aí, ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha taha, tuku kehe pē mahalo, ʻa e tokotaha fakamuimui taha, ko ia., ʻnaʻá ne fakahoko iá.’ Ko hono moʻoní, ʻoku pau naʻá Ne maʻu ia mei he ʻOtuá” (B. H. Roberts, Improvement Era, May, 1908, 557).

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

“Kae fekauʻaki mo ʻEne ngāue ʻi he matelié, naʻe maʻu ʻe Kalaisi … ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi heni ʻi māmani, pea naʻe fakanofo ai ki he tuʻunga ʻo e taulaʻeiki lahí, ʻo fokotuʻu ai ha sīpinga ki he niʻihi kehé mo hoko ai ko e Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e fakamoʻuí ʻi he meʻa kotoa pē” (Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, vol. 3 [1973], 157).

Fakaʻaliʻali pe hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé, pea kole ki he fānau akó ke nau kumi ʻa e talí ʻi he Mātiu 10:1–8 mo e Sione 15:16:

  • Ko e hā ʻa e mafai naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene Kau ʻAposetoló?

  • Ko e hā te nau lava ʻo fakahoko ʻaki e mafai ko ʻení?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau tauhoa mo ha mēmipa kehe ʻo e kalasí ke aleaʻi ʻa e meʻa naʻa nau maʻú. Hili ia pea kole ki ha niʻihi ʻo e fānau akó ke nau vahevahe ʻenau talí mo e kalasí. Tokoniʻi ʻa e fānau akó ke nau fakatokangaʻi naʻe foaki ʻe Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke nau fai ʻa e ngāue tatau naʻa nau sio naʻá Ne fakahokó.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Mātiu 16:15–19. Fehuʻi ange:

  • Naʻe ʻilo fēfē ʻe Pita ʻa e mafai ʻo Sīsuú? (ʻI he fakahā, ʻa ia ko e founga tatau ʻoku ʻilo ai ʻe he kau ākonga ʻo onopōní ʻa Hono mafaí.)

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ke foaki kia Pitá?

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻa e 3 Nīfai 17:1–8. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā naʻe hā ai ʻa Mōsese mo ʻIlaiase kia Pita, Sēmisi, pea mo Sioné?

Koeʻuhí ke tokoni ki he fānau akó ʻi hono tali ʻo e fehuʻi ko ʻení, fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) mo Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918):

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“Naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí, Mōsese, pea mo ʻIlaiase [ʻIlaisiā], ʻa e ngaahi kií kia Pita, Sēmisi, pea mo Sione ʻi he moʻungá, ʻi he taimi naʻa nau liliu ai ʻi hono ʻaó” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 120).

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph F. Smith

“ʻI hono fakalūkufuá, ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia kuo foaki ki he tangatá ke ne ngāue maʻá e ʻOtuá. Ko e tangata kotoa pē kuo fakanofo ki ha tuʻunga ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí ʻoku foaki ai ʻa e mafai ko ʻení kiate ia.

“Ka ʻoku mahuʻinga foki ke fakahoko ʻa e ngāue kotoa pē ʻoku fai ʻi he mafai ko ʻení ʻi he taimi totonu mo e feituʻu totonu, ʻi he founga totonu, pea mo hono fakahokohoko totonú. Ko e mālohi ki hono tataki ʻo e ngaahi ngāué ni ʻoku nau faʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí.” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998],261).

Fakamahinoʻi ange ʻoku tau ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110 naʻe toe hā ʻa Mōsese mo ʻIlaisiā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní ʻo foaki ange kiate kinaua ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tokoni ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke hiki ʻe he fānau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–16ke hoko ko ha fakamoʻoni fakafolofola ofi ki he Mātiu 17:1–8.

Muimuiʻi ʻaki haʻo fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he fānau akó ha fakalea kehe, ka ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Naʻe foaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene Kau ʻAposetoló koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e mafai ke tataki ʻa e Siasí kimuʻa mo e hili ʻo ʻEne pekiá. Mahalo te ke fie fakamamafaʻi mei ha fakakaukau fakalaumālie, ko e ngaahi kií ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono fokotuʻu pea mo tauhi maau e Siasi ʻo e ʻEikí ke fakahoko ai ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.)

  • Naʻe tokoni fēfē ʻa e meʻa naʻe aʻusia ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ke teuteuʻi kinautolu ke taki e Siasí ʻi he hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí?

Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku tau ʻilo ʻi he Mātiu 18:18–19 naʻe foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kotoa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú.

Mātiu 18:21–22; 26:51–56; Maʻake 4:35–41; 5:25–43; 9:25–29; Luke 9:51–56; 24:44–48; Sione 13:4–17; 21:15–17

Naʻe teuteuʻi ʻe Sīsū ʻa ʻEne Kau ʻAposetoló ke taki ʻa e Siasí

Hiki e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé:

Naʻe teuteuʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne Kau ʻAposetoló ke taki ʻa e Siasí, kimuʻa Heʻene pekiá.

Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ke ʻilo ʻe he Kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú ka nau lava ʻo taki ʻa e Siasí?

Hiki ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé:

Mātiu 18:21–22

Mātiu 26:51–56

Maʻake 4:35–41

Maʻake 5:25 AM-34

Maʻake 5:35 AM-43

Maʻake 9:25 AM-29

Luke 9:51–56

Luke 24:44–48

Sione 13:4-17

Sione 21:15–17

Vahe ʻa e fānau akó ke nau ngāue tauhoa ke ako ha potufolofola ʻe taha pe ua pea mo fakakaukauʻi pe ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he Kau ʻAposetoló ʻi he ngaahi meʻa naʻa nau aʻusia mo e Fakamoʻuí. Hili ia pea fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa naʻa nau fakamatalaʻí. Mahalo te ke fie hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé. Hili ia pea fai ange ha ngaahi fehuʻi vakaiʻi ʻo hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ʻe mahuʻinga ai ke ʻilo ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

  • ʻOku fēfē hoʻo fakakaukau ki he teuteuʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo onopōní ke ngāué?

  • ʻOku tokoni fēfē atu ʻa e ʻilo ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne Kau ʻAposetoló ke ke falala ai ki heʻenau faleʻí?

Ngāue 1:8, 21–22; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23

ʻOku fai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻo onopōní ha fakamoʻoni moʻoni kia Sīsū Kalaisi

Talaange ki he fānau akó ʻoku ʻi he Ngāue 1 ha fakamatala ki he fili ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e fetongi ʻo Siutasi ʻIsikalioté, hili e toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí. Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau lau ʻa e Ngāue 1:21–22 mo fakaʻilongaʻi ʻa e fie maʻu ʻoku tonu ke aʻusia ʻe he ʻAposetolo foʻoú.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fie maʻu ki he ʻAposetolo foʻoú? (Naʻá Ne “nonofo mo [kinautolu]” pea naʻe hoko ko e “fakamoʻoni … ki he toetuʻu [ʻa e Fakamoʻuí].”)

  • Fakatatau mo e veesi 22, ko e hā ʻoku fakanofo ke fai ʻe he ʻAposetolo foʻoú? (Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau lau ʻa e Ngāue 1:8 ke nau ʻilo ai ko ha fekau ʻeni naʻe fai ʻe Sīsū ki he kotoa ʻo ʻEne Kau ʻAposetoló.)

Kole ki he fānau akó ke nau fakamanatu ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení mo feinga ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau faitatau aí: Ngāue 2:22–24, 32; Ngāue 3:12–16; Ngāue 4:31–33; mo e Ngāue 5:29–32. Hili ha taimi feʻunga, kole ange ke nau aleaʻi ʻa e meʻa naʻa nau maʻú. (Fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe he fānau akó naʻe fakahoko ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa honau fatongia ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.)

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau fakakaukau ki he hoʻata ʻi he fatongia ʻo e Kau ʻAposetolo ʻo onopōní ʻa ia ʻo e kau fuofua ʻAposetoló. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23 . Hili ia pea fehuʻi ange ki he kalasí:

  • Ko e hā ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he veesi ko ʻení? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he fānau akó ʻoku fekauʻi ʻa e Kau ʻAposetoló ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi māmani kotoa.)

  • Kuo founga fēfē haʻo fakatokangaʻi hono fakahoko ʻe he Kau ʻAposetolo ʻo onopōní ʻa e fatongiá ni?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Hili e ngaahi taʻu kotoa kuó u moʻui, akoʻi mo ngāue aí, hili e ngaahi maile ʻe laui miliona kuó u folaua he māmaní, ʻi he meʻa kotoa kuó u aʻusiá, ʻoku ʻi ai ha moʻoni maʻongoʻonga ʻe taha ʻoku ou loto ke vahevahe. Ko ʻeku fakamoʻoni ia ki he Fakamoʻuí, ko Sīsū Kalaisi. …

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui e Fakamoʻuí. ʻOku ou {103}ʻiloʻi ʻa e ʻEikí. ʻOku ou hoko ko ʻEne fakamoʻoni. ʻOku ou ʻilo ki Heʻene feilaulau maʻongoʻongá mo ʻEne ʻofa taʻengata ki he kotoa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoni makehe ʻi he loto fakatōkilalo ka ʻi he ʻiloʻilo pau,” (“Ko e Fakamoʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 97).

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai e mālohi ʻo e fakamoʻoni ʻa ha ʻAposetolo kia Sīsū Kalaisi, pea kuo founga fēfē haʻane tokoniʻi hoʻo fakamoʻoní?

  • Te ke ʻilo fēfē ko e fakamoʻoni ʻoku fai ʻe he kau ʻAposetolo ʻo onopōni kia Sīsū Kalaisí ʻoku moʻoni? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he fānau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Te u lava ʻo ʻilo ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ko e fakamoʻoni ʻoku fai ʻe he Kau ʻAposetolo moʻuí ʻoku moʻoni.)

Fakatukupaaʻi ʻa e fānau akó ke nau fili ha fakamoʻoni kia Kalaisi naʻe fai ʻe ha ʻAposetolo ʻi onopooni pea feinga ke ʻiloʻi ʻi he faʻa lotu ha taha te nau lava ʻo vahevahe mo ia. Poupouʻi kinautolu ke nau fakamoʻoniʻi fakatāutaha ʻoku moʻoni ʻa e pōpoaki ʻa e ʻAposetoló.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Paaki