Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 6: Naʻe Tohi e Tohi ʻa Molomoná Maʻa Hotau Kuongá


Lēsoni 6

Naʻe Tohi e Tohi ʻa Molomoná Maʻa Hotau Kuongá

Talateú

Ko e Tohi ʻa Molomoná mo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ko e konga ia ʻo ha “ngāue fakaofo mo fakaʻulia” kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (2 Nīfai 25:17). Koeʻuhí ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻi ai hono fatongia mahuʻinga ʻi hono ikunaʻi e hē meí he moʻoní mo hono ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Kalaisi. ʻOku fakamamafaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení naʻe hiki ʻa e lekooti toputapú ni ʻe ha kau faʻu tohi ne ueʻi fakalaumālie naʻa nau mamata mai ki hotau kuongá.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 27:6, 29–30, 35; 3 Nīfai 29:1–2; Mōsese 7:62; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34

Ko e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní

Fakamatalaʻi ki he kau akó ʻoku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi kikite ʻe ʻi ai ʻa e angahala mo e hē meí he moʻoní ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (vakai, 2 Nīfai 27:1, 4–5). ʻOku toe lēkooti foki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e founga ʻa e ʻEikí ke veteki ʻaki ʻa e ngaahi palopalema ko ʻení. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 2 Nīfai 27:6, 29–30, 35 kae kumi ʻe he kalasí ʻa e founga ʻa e ʻEikí.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa e angahalá mo e hē meí he moʻoní?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku ʻomai ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha founga ke veteki ʻaki ʻa e angahala ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

Talaange ki he kau akó naʻe lekooti ʻe Molomona ha kikite kau ki ha toe fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOange ha kiʻi taimi maʻá e kau akó ke nau lau ʻa e 3 Nīfai 29:1–2 pea kumi ʻa e kikite ko iá. ʻE lava ke ke fakamahino kiate kinautolu ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ngaahi folofolá ni” ki he Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko e hā ʻa e ngāue mahuʻinga ʻe kamata ʻaki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná? (Ko e tānaki ʻo ʻIsilelí.)

Fakamahino ange naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899-1994) ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí pea mo hono kamata e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻení:

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

“Naʻe paaki ʻa e [Tohi ʻa Molomoná] ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē kimuʻa pea fokotuʻu ʻa e Siasí. Naʻe ʻoange ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he Kāingalotú ke nau lau kimuʻa pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakahā ʻo e ngaahi tokāteline māʻongoʻonga ʻo hangē ko e ngaahi nāunau ʻe tolú, mali fakasilesitialé, pe ngāue maʻá e kau pekiá. Naʻe maʻu ia kimuʻa ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai nai ke fakahā mai heni kiate kitautolu ha meʻa kau ki he ʻafio ʻa e ʻEikí ki he ngāue toputapu ko ʻení?” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 4).

  • Ko e hā ʻokú ke pehē naʻe tomuʻa ʻomai ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa pea toki hoko mai ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí pea fuʻu mahuʻinga ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo hono ikunaʻi ʻo e angahalá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

Kole ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34 ke tokoni ki hono tali ʻo e fehuʻi ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau kumi ki he meʻa ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná? (Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: ‘Oku ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘a e kakato ‘o e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā hono fakahā ʻe Molonai ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e “kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá”?

Ke tokoni ki hono tali ʻo e fehuʻi ko ʻení, fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoní pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

“Kuo ʻosi folofola tonu mai ʻa e ‘Eikí, ‘oku ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘a e ‘kakato ‘o e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí’ (T&F 20:9). ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ʻa e akonaki, mo e tokāteline kotoa pē kuo ʻosi fakahā maí. Ka, ʻoku ʻuhinga ia te tau maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakato ʻo e ngaahi tokāteline ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí. Pea ʻoku akoʻi mahinongofua mo faingofua kinautolu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 153).

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e “ngaahi tokāteline ko ia ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí” ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná? (ʻOku kau ʻi he ngaahi tokāteline ko ʻení ʻa e Fakaleleí, tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaisó, mo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

Fakamahino ange naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e palōfita ko ʻĪnoké ʻa hono mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mōsese 7:62. (ʻE lava ke ke hiki ʻi he palakipoé ʻoku ʻuhinga ʻa e “fekau hifo ʻa e māʻoniʻoní mei he langí” ki he ngaahi fakahā naʻe lava ai ʻo fakahoko hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí pea ʻuhinga hono “ʻohake ʻa e moʻoni mei he kelekelé” ki he Tohi ʻa Molomoná. Fakalotolahiʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻa e ngaahi fakaʻuhinga ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá pe ʻai ha nouti ʻi heʻenau folofola fakaʻelekitulōniká.)

  • Fakatatau ki he veesi ko ʻení, ʻe fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? (Ke tokoni ʻi hono tānaki e kakai fili ʻa e ʻOtuá ki he Siasí mei he ngaahi vahe fā ʻo e māmaní.)

  • Ko fē ha taimi kuó ke sio ai ʻi hano tokoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha taha ke ului ki he ongoongoleleí mo kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ai ke tau “tafiʻi ʻa māmani” ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná “ʻo hangē ka fai ia ʻaki ʻa e lōmakí”?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau tukupā ke fai ha meʻa ke “lōmakiʻi” ai honau lotó, ʻapí, pea mo e māmaní ʻaki e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he uike ʻoku hanga maí.

3 Nīfai 21:9–11

ʻOku matuʻuaki ʻe he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakafepakí

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau taukapoʻi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe pōpoaki ʻa hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 3 Nīfai 21:9-11. Kimuʻa pea kamata lau ʻa e tokotaha akó, fakamatala ange naʻe fakahaaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e “tamaioʻeiki” ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ko e Palōfita ia ko Siosefa Sāmitá (vakai, Christ and the New Covenant [1997], 287–88).

  • ʻOku faitatau fēfē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e fakamatala ʻoku maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai ʻoku nau fakafepaki kia Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? (Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku lahi hake ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻi he olopoto ʻa e tēvoló.)

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke fakahaaʻi “ʻoku lahi hake [ʻa e poto ʻa e ʻOtuá] ʻi he olopoto ʻa e tēvoló”?

Fakaʻaliʻali pea lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“Kuo [laka hake he taʻu ʻe 180] hono siviʻi mo lauʻi ʻa e tohí ni, fakaʻikaiʻi mo ʻanalaiso fakaikiiki, tauvalovaloʻi mo fakaangaʻi, mahalo ʻo ʻikai tatau mo ha toe tohi ʻi he hisitōlia ʻi onopooni ʻo e tui fakalotú—mahalo ʻo ʻikai tatau mo ha toe tohi ʻi ha ʻo ha tui fakalotu pē. Ka ʻoku kei tuʻuloa pē ia. ʻOku haʻu mo ʻalu ha ngaahi fakakaukau ngalivale fekauʻaki mo hono tupuʻangá. … Kuo hala ha taha ʻo e ngaahi tali ngalivale ko ʻeni fekauʻaki mo e tohí ni kuó ne matuʻuaki hono siviʻí koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha tali ia ka ko ia pē naʻe fai ʻe he talavou taʻe ako ko Siosefá, naʻá ne liliu ʻi heʻene kei talavoú. ʻOku ou kau fakataha heni mo ʻeku kuitangata hono uá ʻa ia naʻe feʻunga pē ʻene pehē, ‘He ʻikai ha tangata angahala ia te ne lava ʻo faʻu ha tohi pehē; pea he ʻikai ha tangata lelei ia te ne faʻu ʻeni, tuku kehe kapau ʻoku moʻoni mo fekauʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne fakahoko.”(“Malu Maʻá e Laumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 89).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku lahi pehē ai ʻa e fakafepaki ki he Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻe hoko kuó ne akoʻi koe ʻoku lava e Tohi ʻa Molomoná ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi fakafepaki ʻoku fai ki aí?

  • Ko e hā kuó ke ongoʻi mo ʻilo ʻi hoʻo akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe taukapoʻi ʻa hono moʻoní?

Molomona 8:1–5, 26–35

Naʻe tohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná maʻa hotau kuongá

Fakamanatu ki he kau akó naʻe mamata ʻa Molonai ki he fakaʻauha ʻa hono sivilaisé. Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e Molomona 8:1–5 pea fakakaukau ki he meʻa naʻe mei fie maʻu ke fai ʻe Molonai ke maluʻi ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

  • Fakakaukauloto ko Molonai koe. Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi te ke fie maʻu ai ʻa e niʻihi kehé ke nau lau hoʻo lekōtí?

Kole ki he kau akó ke lau ʻa e Molomona 8:26–35, ʻo kumi ki he meʻa naʻe kikiteʻi ʻe Molonai kau ki he tūkunga ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Molonai ʻa e taimi ʻe ʻomi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? (Ko e ʻaho ia ʻo e hē meí he moʻoní mo e angahala.)

  • Ko e hā ha aofangatuku ʻe lava ke ke fai ʻo makatuʻunga ʻi he veesi 35? (ʻE lava ke ke fakamahino naʻe ʻikai ngata pē ʻia Molonai, ka naʻe ʻi ai mo ha kau palōfita kehe, kau ai ʻa Nīfai, Sēkope, mo Molomona naʻa nau fakahaaʻi ko ʻenau hiki ʻa e tohí maʻá e toʻu tangata ʻo e kahaʻú. Fakakaukau ke ʻai ʻa e kau akó ke fakafehoanaki ʻa e veesi 35 mo e 2 Nīfai 25:21–22 mo e Molomona 7:1.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi naʻe ʻilo ʻe Molonai mo kinautolu naʻa nau tohi e Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi palopalema te tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní? (ʻI hoʻomou aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení, fakamamafaʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku mahuʻinga fau ʻa e ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolu he ʻahó ni koeʻuhí naʻe ʻilo ʻe he kau faʻu tohí ʻa e ngaahi palopalema te tau fehangahangai mo iá.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní:

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

“Naʻe tohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná … maʻa hotau kuongá. “Naʻe ‘ikai ke maʻu ‘e he kau Nīfaí ʻa e tohí, pea pehē ki he kau Leimana ‘o e kuonga muʻá. Naʻe fakataumuʻa ia maʻatautolu. Naʻe tohi ʻe Molomona ʻo ofi ki he ngataʻanga ʻo e sivilaise ʻa e kau Nīfaí. Naʻá ne fakanounouʻi ʻa e ngaahi lekooti kuo lauisenitulí, ʻo fakatatau ki he ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá, ʻo ne fili ʻa e ngaahi talanoa, malanga, mo e ngaahi meʻa ne hoko ʻa ia ʻe tokoni lahi taha kiate kitautolú.

“Naʻe fakamoʻoni takitaha ʻa e kau tangata tohi ʻiloa ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻá ne hiki maʻá e toʻu tangata ʻi he kahaʻú. … Kapau naʻa nau mamata mai ki hotau kuongá mo fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai ʻapē ko e founga totonu ia ke tau ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi pē kiate kitautolu, ‘Ko e hā nai naʻe ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe Molonai pe ʻAlamā) ke ne fakakau ia ʻi heʻene lekōtí? Ko e hā ha lēsoni te u lava ako mei ai, ke ne tokoniʻi au ke u moʻui ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ʻení?’” (Ngaahi Akonakí: ʻĒsela Tafu Penisoni, 163-64).

  • ʻE tokoni fēfē hono manatuʻi naʻe hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná maʻa hotau kuongá ke liliu ʻetau founga lau iá?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ʻomi ha ngaahi sīpinga ʻo e founga kuo ʻoange ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná kiate kinautolu ha fakahinohino, mālohi, tali ki ha ngaahi fehuʻi, pe founga veteki ʻo ha ngaahi palopalema.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Paaki