Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 21 : Te Mana o te Hamani Maitai


Pene 21

Te Mana o te Hamani Maitai

Na roto i te hamani-maitai-raa e te faaoroma‘i, e nehenehe ta tatou e tamarû i te aau e e faaitoito ia vetahi ê ia ora ma te parau-ti‘a.

No roto mai i te oraraa o George Albert Smith

Ua ti‘aturi papû o George Albert Smith i te mana o te hamani maitai no te tamarû i te mau aau. Ua haapii mai oia e, « e ti‘a ia tatou ia faaruru i to tatou mau fifi na roto i te varua o te here e te hamani maitai i te mau taata atoa ».1 Ua faati‘a ta’na mootua tamahine e mea nahea to’na hamani maitai e to’na faatura ia vetahi ê i faatupu ai i te hau i roto i te hoê ohipa marôraa tei tupu:

« I te hoê mahana ve‘ave‘a o te pu‘e tau ve‘ave‘a ua tupu te tahi fifi i raro a‘e i te purumu i piha‘i iho i te fare o papa ruau i Roto Miti, e ua haere mai te tahi mau rave ohipa no te oire e tata‘i i te reira fifi. E mea ve‘ave‘a roa i rapae, e mea puai te mahana, e ua titauhia ia faaohipa i te pioi e te ope no te rave i taua ohipa ra, e ua rari te mau rave ohipa i te hou a heru ai ratou i te purumu. E ere te mau parau a te mau rave ohipa i te mea nehenehe roa, e aore râ, aita paha to ratou mau metua vahine i haapii ia ratou i te mau parau maitai a‘e, ua faaohipa râ ratou i te tuhi e i te parau ino. E ua haamata ta ratou mau parau i te riro ei mau parau faaino no te mau taata e ora ra na piha‘i iho mai, tei vaiiho matara noa i to ratou mau haamaramarama no te haapuva‘iva‘i ia ratou.

« Ua haere atu ra te hoê taata i rapae e ua ani atu ra i te mau rave ohipa ia faaea i ta ratou mau parau maamaa, e ua parau atu ra e, o te taea‘e Smith o te faaea ra i reira—eita anei ta ratou e nehenehe e faatura rii e ia paraparau mărû ? I reira, ua mahuti faahou maira te mau parau ino a teie mau taata. « Ma te paraparau ore, ua faaineine a‘e ra o papa ruau i te tahi pape monamona to‘eto‘e e ua tuu i te tahi mau hapaina e te pita i te ni‘a i te hoê farii e ua afa‘i atu ra i rapae na te mau taata ohipa ma te parau e, ‘To’u mau hoa, e au ra, e ua ve‘ave‘a e ua rohirohi roa outou. Aita outou e hinaaro e haere mai e parahirahi rii i raro a‘e i ta’u mau tumu raau i ô nei e a inuinu rii ai i te pape to‘eto‘e ?’ Ua ore roa to ratou riri, e ua faaite maira ratou i te haehaa e te mauruuru ei pahonoraa i te hamani maitai. Ia hope a‘e ra ta ratou faafaaearaa iti au maitai, ua haere faahou ratou e rave i ta ratou ohipa e ua faaoti i te reira ma te maitai e te maniania ore ».2 [A hi‘o mana‘o tauturu 1 i te api 250.]

Te hoê tumu e hamani maitai ai te peresideni Smith i te taata no to’na ïa iteraa papû e, te vai ra te maitai tumu i roto i te taata tata‘itahi. Te tahi tau hepetoma na mua noa a‘e a pohe ai te peresideni Smith, ua haere maira o Elder Matthew Cowley, e melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, e farerei ia’na i roto i te fare ma‘i. Ua parau oia e, « ua haere au i piha‘i iho i to’na ro‘i, ua faatoro maira oia i to’na rima, e ua tape‘a papû i to’u rima e ua parau maira, ‘e te taure‘are‘a, a haamana‘o noa i roto i to oe oraraa taatoa e, e nehenehe oe e ite i te maitai i roto i te mau taata atoa mai te mea e, e imi oe i te reira.‘«

I reira ua parau ihora o Elder Cowley no ni‘a i te peresideni Smith e :

« Ua here oia i te mau taata atoa no te mea ua nehenehe ia’na ia ite i te maitai i roto ia ratou. Aita oia i hi‘o i te hara ma te faati‘a hoê vahi iti a‘e o te reira, ua here râ oia i te taata hara no te mea ua ite oia e, e here te Atua [a hi‘o 1 Ioane 4:16], e na te here ho’i o te Atua e faaapî i te varua taata, e, na roto i te reira rave‘a, e taui i te taata hara ei taata mo‘a.

« Te vai ra paha te mau taata hara tei faariro hape i to’na here ei faatura. Aita oia i faatura i te taata hara, ua here râ oia ia’na. Ua papû roa ia‘u e, ua ite te here i te pahonoraa i roto i te mau aau e i te mau oraraa o te mau taata ta’na i here ».3

Te mau haapiiraa a George Albert Smith

Te Varua o te Fatu e varua hamani maitai ïa, e ere râ i te varua etaeta e te faahapa.

E oto vau i te tahi mau taime ia faaroo ana‘e au i te mau mea au ore e parauhia, eiaha no te mau taata ana‘e i roto i ta tatou Ekalesia, no te mau taata atoa râ i te ao nei. Aita te mau mea au ore i parauhia i raro a‘e i te faaururaa a te Fatu. Te Varua o te Fatu e varua hamani maitai ïa ; e varua faaoroma‘i ; e varua aroha e te here e te faaoroma‘i maoro ; e aita hoê o tatou e ore e hinaaro i teie mau huru maitai atoa, o te noaa na roto i te fariiraa i te Varua o to tatou Metua i te Ao ra.4

E ti‘a ia faaohipahia te mau faaururaa atoa no te faatupu i te hau. Te faaohipa nei o Lutifero i te mau rave‘a atoa no te haamou i te mau varua o te utuafare taata nei. Ua rahi roa’tu to’na itoito i tei te matamua ra, e te rave nei oia i te ohipa na roto i te rave‘a pi‘o. Eita vau e rave i te taime no te tai‘o atu ia outou i te mau rave‘a e rave rahi ta’na e faaohipa nei, tera râ, te vai ra hoê rave‘a ta’na e faaohipa nei, e ta’na i faaohipa na mai te omuaraa mai o te ao nei, maori râ, o te faahemaraa i te hoê taata ia tuino i te roo o te tahi atu taata na roto i te parauraa i te mau mea ino no ni‘a ia ratou.5

E mea ohie roa ia faaino i te tahi taata, e mea ohie roa ia imi i te hape, e i te tahi taime te parau nei tatou i te parau teimaha no ni‘a i te mau taata i te vahi ta tatou e faaea ra e no ni‘a i to tatou mau hoa. I teie nei, teie ta to tatou Metua i te Ao ra i horo‘a mai ia tatou… :

« Eiaha e faaino, ia ore outou ia faainohia mai.

« O ta outou ho’i e faaino ia vetahi ê ra, e faaino-atoa-hia ïa outou i te reira : e te faito ta outou e faito atu ra, o te faito atoa ïa i ta outou.

« E eaha oe i hi‘o ai i te papaa iti i roto i te mata o to taea‘e ra, e aore oe i ite i te raau rahi i roto i to oe iho mata ?

« E eaha ho’i oe e tia’i ia parau atu i to taea‘e, Ho mai na’u e iriti i te papaa i roto i to mata na, e inaha, e raau rahi ho’i tei roto i to oe iho mata ? [Mataio 7:1–4.]

Ua a‘ohia mai ia tatou ei hoê nunaa eiaha e faaino, eiaha e hamani ino, eiaha e parau i te parau teimaha no te feia ta tatou e apiti nei. E ti‘a ia tatou ia riro ei mau hi‘oraa rahi roa a‘e i roto i te ao atoa nei no ni‘a i taua parau ra. A feruri na i te ohipa faaino i teie mahana. A rave na i ta outou mau ve‘a e a hi‘o na i te mau mea ino e parauhia nei e te mau taata no ni‘a ia vetahi ê, e e rave rahi taime, te taata e faaino ra, e raau rahi ïa to roto i to’na iho mata e aita oia e ite maramarama i te mau mea atoa, te feruri nei râ oia e, e papaa iti to roto i te mata o to’na taea‘e.6 [A hi‘o mana‘o tauturu 2 i te api 250.]

Aita anei tatou i puai a‘e i te hi‘o i te mau oti’a e te mau paruparu o to tatou mau taata tupu ? Aita ïa te reira i tuati i ni‘a i te mau haapiiraa a te Evanelia a Iesu Mesia. Te vai ra te tahi faito taata e imi nei i te hape e te haavâ nei i te mau taime atoa na roto i te tahi rave‘a haamou. Te vai nei te tahi taa-ê-raa i roto i te faahaparaa. Mai te mea e, e nehenehe ta tatou e haavâ ma te haamaitai i raro a‘e i te faaururaa a te Varua o te Fatu, e nehenehe paha ta tatou e taui i te tahi mau mea e ravehia nei ei mau mea maitai e te tano. Mai te mea râ e, e varua imi hape to tatou, e te faaiteraa i te mau paruparu e te mau manuïa-ore-raa o vetahi ê na roto i te tahi rave‘a haamou, e ere ïa te reira no roto mai i te Varua o to tatou Metua i te Ao ra, e mea ino ïa i te mau taime atoa.7

E ti‘a ia tatou ia imi i te maitai i roto ia vetahi ê e ia haapoupou ma te aau tae mau.

Te ti‘a nei au i ô nei i teie pô no te paraparau no ni‘a i te hoê taata tei ho‘i atu i te fare e rave rahi matahiti i teie nei. … Te parau nei au no Francis M. Lyman [no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo] e te hinaaro nei au e parau ia outou e, taua taata rahi ra, mai te aiu mau ïa to’na mărû, e mai te hoê tamariirii te mărû, e e mea nehenehe mau to’na hinaaro ia tauturu e ia faaitoito. Ua faaroo vau ia’na i te haapoupouraa i to’na mau taea‘e e rave rahi mau taime a rave ai ratou i te hoê ohipa faahiahia—ua horo‘a te tahi i te hoê a‘oraa maitai, te tahi ra ua faaite i te hoê iteraa papû puai, e te tahi ra, ua rave i te tahi atu ohipa roo maitai. Ua ite au ia’na i te tuuraa i to’na rima i ni‘a ia ratou ma te parau e, « te haapeu nei au no oe e no te ohipa maitai ta oe i rave ». E ere anei teie i te hoê rave‘a poupouhia no te ora ? Tera ïa te rave‘a e oaoa ai tatou. Mai te mea e, e hi‘o e e haamauruuru e e haapoupou tatou i te mau maitai e te mau aravihi o to tatou mau taea‘e, mai te mea e, e hi‘o tatou i te mana o te maitai i roto ia [vetahi ê], eiaha râ e pohehae, aue ïa te maitai rahi e.

E rave rahi o tatou e ora nei i roto i te hoê huru oraraa fatata roa tatou mai te vava te huru ia tae mai te taime no te haapoupou i te tahi taata. Mai te mea ra e, aita e nehenehe ia tatou ia parau i te mau mea o te ti‘a ia tatou ia parau… ei haamaitairaa no vetahi ê. E imi na tatou i te mau maitai o to tatou mau hoa, e ia itehia te reira, a faatupu i te oaoa i roto ia ratou na roto i te haapoupouraa ia ratou.8

Te taparu nei au ia outou e to’u mau taea‘e e to’u mau tuahine, ei aau horo‘a rahi to tatou i te tahi e te tahi. Ei feia faaoroma‘i tatou te tahi e te tahi mai ia tatou e hinaaro ia vetahi ê ia na reira i ni‘a ia tatou. E hi‘o na tatou i te mau maitai o te mau taata i te vahi ta tatou e faaea ra e o to tatou mau hoa e ia paraparau no ni‘a i taua mau maitai ra, eiaha râ e imi i te hape e e faaino. Mai te peu e, e na reira tatou, e anaana ïa tatou mai te mahana, e te feia tei matau maitai a‘e ia tatou e here ïa ratou ia tatou.9 [A hi‘o mana‘o tauturu 3 i te api 250.]

E mana to te hamani maitai no te iriti mai i te taata i rapae i to ratou mau hapehape.

Te vai ra te taata e rave i te mau hapehape. Te vai ra te mau taata i rotopu ia tatou i teie mahana tei haere na te e‘a ti‘a ore, tera râ, e mau tamarii ratou na to tatou Fatu e te here nei oia ia ratou. Ua horo‘a Oia ia outou e ia‘u nei i te ti‘araa ia haere ia ratou ra na roto i te hamani maitai e te here e ma te faaoroma‘i e te hinaaro ia haamaitai, ia imi i te rave‘a e no te huti mai ia ratou i rapae i te mau hape ta ratou e rave ra. Aita to’u e ti‘araa no te haavâ i te tahi o teie mau taata tei rave i te hape e o te tamau noa nei â i te rave i te hape, maori râ, ia piihia vau ma te mana o te tuuhia mai i ni‘a ia‘u. E haamaitairaa râ te reira na’u, mai te mea e, e ite au ia ratou ia rave i te ohipa hape, mai te mea e nehenehe, ia faaho‘i mai ia ratou i ni‘a i te haere‘a e tae atu ai i te ora mure ore i roto i te basileia Tiretiera.10

Eiaha tatou e amuamu i ni‘a i to tatou mau hoa e i te mau taata i te vahi ta tatou e faaea ra, i te mea e, aita ratou e rave i te mea ta tatou e hinaaro ia rave ratou. E here râ tatou ia ratou i te raveraa i te mau mea ta to tatou Metua i te Ao ra i hinaaro ia rave ratou. E nehenehe ta tatou e rave i te reira, e eita e roaa ia tatou to ratou ti‘aturiraa e aore râ, to ratou here na roto i te tahi atu rave‘a.11

Aue ïa te oaoa, aue ïa te mahanahana, aue ïa te mauruuru e amuihia’tu i roto i te oraraa o te mau taata i te vahi ta tatou e faaea ra e o to tatou mau hoa na roto i te hamani maitai. Te hinaaro nei au e papa‘i i taua parau ra i te reta rarahi e ia faaite i te reira i roto i te reva. Te hamani maitai o te mana ïa ta te Atua i horo‘a mai ia tatou nei no te iriti i te mau mafatu etaeta e no te faahaehaa i te mau varua etaeta e ia arata‘i ia ratou i roto i te haroaroaraa i Ta’na mau opuaraa.12 [A hi‘o mana‘o tauturu 4 i te api 250.]

E nehenehe te here e te hamani maitai i roto i to tatou mau utuafare e faatupu i roto i ta tatou mau tamarii i te faaroo i ta tatou a‘o.

E hopoi‘a na tatou—e parau vau e, e haamaitairaa na tatou e e ohipa atoa na tatou ia rave i te taime no te haati i ta tatou mau tamarii i te mau paruru e ia here ia ratou e ia roaa mai to ratou here, ia ti‘a ho’i ia ratou ia oaoa i te faarooraa i ta tatou haapiiraa e ta tatou a‘o.13

A ora i te hoê oraraa, i roto i te here e te hamani maitai, e ti‘a ai i te hau e te pure e te haamauruuru ia vai i roto i to outou mau utuafare. Eiaha e vaiiho i to outou mau utuafare ia riro ei vahi noa no te faatautau i to outou taupoo i te pô e no te tamaa e a horo ai i te tahi atu mau vahi ê, a faariro râ i to outou mau utuafare ei vahi faaearaa no te Varua o te Fatu.14

Te pure nei au ia î tatou i taua varua ra no ô mai i [te Fatu] ra, oia te varua o te here, o te hamani maitai e o te tauturu e o te faaoroma‘i e te faaoroma‘i maoro. E mai te peu e, e tape‘a tatou i taua varua ra i roto ia tatou i roto i to tatou mau utuafare, e tupu ïa ta tatou mau tamaroa e ta tatou mau tamahine i te paariraa mai ta tatou e hinaaro.15

Te haamana‘o nei au tau matahiti i ma‘iri a‘e nei tei ni‘a iho vau i te pereoo auahi no te tere i te pae apatoerau. Ua ite atu ra vau i te hoê vahine ta’u i matau te parahi ra i roto i te hoê piha o te pereoo auahi. … Ua ite maira oia ia‘u a haere ai au na roto i te aroa o te pereoo. Ua paraparau maira oia ia‘u e ua ani atu ra vau e : « Te haere ra oe i hea ? » Na ô mai nei oia e : « Te haere nei au i Portland, [Oregon] ». Ua ite au e, e ere te utuafare i te mea nava‘i roa. Ua ite au e, teie vahine, e metua vahine oia no te hoê utuafare tamaroa e rave rahi, no reira ua parau atu ra vau e : « Eaha te tumu e haere ai oe i Portland ? » Na ô maira oia e : « Te vai ra hoê tamaiti ta’u i reira tei roto i te fare ma‘i ».

Aita vau i ite e, ua reva ê atu te hoê o ta’na mau tamarii, no reira ua uiui rii au ia’na, e ua iriti a‘e ra oia i to’na mafatu. Na ô maira oia e : « Tau hepetoma i ma‘iri a‘e nei, ua faaru‘e mai ta’u tamaiti apî roa a‘e i te utuafare e aita i faaite mai ia matou e, te haere ra oia i hea. Aita matou i farii hoê noa a‘e parau no ô mai ia’na ra, tera râ ua feruri oia e, e haere oia i roto i te ao nei ma te feaa ore, e ia ite ona iho, e te tapa‘o faaite matamua tei faaite mai e, tei hea oia, o te hoê ïa rata uira no roto mai i te fare ma‘i no Mercy i Portland, te parau ra e, tei reira ta matou tamaiti ua ma‘ihia tei roto i taua fare ma‘i ra ». Na ô maira oia e : « Ua putapû roa matou i mua i taua parau poro‘i ra. Hoê noa ohipa e toe e ti‘a ia rave, maori râ, ia haaputu i te mau rave‘a e ia haere o‘io‘i e hi‘o i taua tamaiti ra ».

… Ua ineine oia no te tere i taua tere roa ra ma te parahi noa, i te ao e i te pô, ma te inoino ore i te ino e i te mana‘ona‘o ore o ta’na tamaiti, ma te feruri râ e, e tamaiti teie na’na, o oia te metua vahine no teie tamaiti, na te Atua i horo‘a i teie tamaiti na’na, e te tia’i nei to tatou Metua i te Ao ra ia faaohipa oia i te mau rave‘a atoa no te haafaufaa i to’na oraraa e no te faaineine ia’na no te mau taime e vai nei i mua ia’na. No reira i roto i te roaraa hora o te pô, a uuru noa ai te pereoo auahi i ni‘a i te auri tereraa, ua parahi noa teie vahine maitai i reira, ma te mana‘ona‘o i ta’na tamaiti, a fatata noa mai ai oia i te auri ovahine e huti ra i to’na aau. Ia tae atu oia i reira, ua haere o‘io‘i oia i te fare ma‘i. Te vahi ta’u e faaea e ere ïa i te mea atea roa i te fare ma‘i no reira ua haere atu vau i reira no te hi‘o i te ohipa i tupu.

Tei reira taua metua vahine mărû ra te parahi-noa-raa i te pae ro‘i o ta’na tamaiti tei roohia i te ma‘i hota, e te tarava ra oia ma te mauiui. Aita oia e faahapa ra i ta’na tamaiti no to’na tau‘a ore ia’na ; aita oia i inoino i to’na mana‘ona‘o ore e i to’na feruri ore, ua mauruuru râ oia i te taeraa mai i piha‘i iho i ta’na tamaiti ta te Atua i horo‘a mai ia’na ra. Te tamata ra oia i teie nei i te aupuru faahou i te aiû tei riro ei tumu i riro ai oia ei apiti e to’na Metua i te Ao ra, no te faahaere mai ia’na i roto i teie ao. E 16 to’na matahiti, tera râ, na’na teie aiû. Te tamata ra oia i te faaitoito ia’na na roto i te parauraa ia’na i te mau mea o te faaoaoa ia’na, ma te faaite ia’na i te mau rave‘a e roaa ia’na ia maitai mai oia. I te vahi i itehia te oto e te pe‘ape‘a tei faaî i taua piha ra hou a tomo mai ai oia i roto, ua vai ïa i teie nei te hoê maramarama e te hau e te oaoa o te itehia i ni‘a i te mata o taua tamati ra a hi‘o mai ai oia i roto i te mata o to’na mama tei horo‘a i to’na ora ia fanauhia mai oia, e i teie taime ua haere mai oia na te atea roa no te parahi i piha‘i iho ia’na e ia aupuru ia’na ia ora faahou.

Te uiui nei au i te tahi taime e, te ite ra anei teie mau metua vahine i to ratou nehenehe i roto i te mata o ta ratou mau tamarii i roto i te hoê taime mai teie te huru. Aita i maoro to’na metua vahine i te taeraa mai i reira, ua faaoti taua tamaiti ra e, eita roa’tu oia e orurehau faahou i to’na metua vahine, eita roa’tu oia e tau‘a ore faahou i te mea ta’na i horo‘a na’na, ua faaoti râ oia e, e faatura oia e, te i‘oa tei horo‘ahia ia’na ma te tura e tape‘ahia ïa e a’na ma te faatura e hope noa’tu te oraraa.16 [A hi‘o mana‘o tauturu 5 i te api 250.]

Te pure nei au ia ama te here o te evanelia a to tatou Fatu i roto i to tatou mau varua e ia haafaufaa i to tatou oraraa, ia tura‘i i te mau tane ia maitai a‘e i ni‘a i te mau vahine, e i te mau vahine ia maitai a‘e i ni‘a i te mau tane, te mau metua i ni‘a i te mau tamarii, e te mau tamarii i ni‘a i te mau metua no te evanelia a Iesu Mesia, oia te evanelia no te here e no te hamani maitai.17

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tauturu, a hi‘o i te mau api v–viii.

  1. A tai‘o i te aamu no ni‘a ia George Albert Smith i te faaineineraa i te pape monamona na te mau rave ohipa rohirohi (api 241). I nafea to outou iteraa i te hoê ohipa hamani maitai i te tamarûraa i te aau o te hoê taata ? Eaha te tahi mau fifi ta outou e feruri e e nehenehe e tatarahia na roto i « te varua o te here e te hamani maitai i te mau taata atoa » ?

  2. Ua haapii mai te peresideni Smith e « e ti‘a ia tatou ia riro ei mau hi‘oraa maitai rahi roa a‘e i te ao atoa nei » no te haapae i te faaino teimaha (api 244). Eaha te tahi mau fifi i reira e nehenehe ai ia tatou ia faaite i te hoê hi‘oraa maitai ? I to outou mana‘oraa, no te aha te faaino teimaha e te imiraa i te hape i riro ai ei mau mea ino ?

  3. I te mau api 244–45, te faati‘a nei te peresideni Smith i te parau no Elder Francis M. Lyman i te haapoupouraa i to’na mau taea‘e. Eaha te mea i tupu i roto ia outou no ni‘a i te hoê taata tei haapoupou mai ia outou ? A rave i te hoê taime no te feruri i te hoê taata o te ti‘a ia outou ia haapoupou.

  4. Ua haapii mai te peresideni Smith e « te hamani maitai o te mana ïa ta te Atua i horo‘a mai ia tatou no te iriti i te mau aau etaeta » (api 245). Eaha te mau aamu ta outou e mana‘o no roto i te mau papa‘iraa mo‘a o te faahoho‘a i teie parau tumu ? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o Mataio 9:10–13; Alama 20:1–27.)

  5. A tai‘o faahou i te aamu no te metua vahine tei haere e farerei i ta’na tamaiti i roto i te fare ma‘i (te mau api 247–48). Ia haere ana‘e te hoê tamarii na ni‘a i te e‘a ti‘a ore, no te aha i te tahi taime e mea fifi roa ia rave mai ta te metua vahine i roto i te aamu i rave ? Na roto i te pure a feruri e nahea te hoê varua hamani maitai e te faaoroma‘i e nehenehe ai e haamaitai i te auraa e te mau melo o to outou utuafare.

Te mau papa‘iraa mo‘a : Maseli 15:1 ; Mataio 18:15 ; Ioane 8:2–11 ; Ephesia 4:29–32 ; 3 Nephi 12:22–24 ; Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 121:41–46

Tauturu haapiiraa : Na te mau aparauraa i roto i te mau pŭpŭ na‘ina‘i « e horo‘a i te rave‘a i te hoê pŭpŭ taata rahi ia paraparau i roto i te hoê haapiiraa. Te mau taata e feaa rii i te pahono e faaite paha ratou i to ratou mau mana‘o i roto i te mau pŭpŭ na‘ina‘i eiaha râ i mua i te taatoaraa o te pŭpŭ « (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, 161).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Eperera 1941, 28.

  2. Martha Stewart Hatch, i roto i te Susan Arrington Madsen, The Lord Needed a Prophet (1990), 130–31.

  3. Matthew Cowley, i roto i te Conference Report, Eperera1951, 166–67.

  4. I roto i te Conference Report, Eperera 1937, 34.

  5. « To the Relief Society », Relief Society Magazine, Titema 1932, 704.

  6. I roto i te Conference Report, Atopa 1949, 168–69.

  7. I roto i te Conference Report, Atopa 1934, 50.

  8. « To the Relief Society », 707.

  9. I roto i te Conference Report, Atopa 1934, 50.

  10. I roto i te Conference Report, Eperera 1937, 34.

  11. I roto i te Conference Report, Atopa 1945, 174.

  12. « To the Relief Society », 709.

  13. I roto i te Conference Report, Eperera 1929, 33.

  14. I roto i te Conference Report, Eperera 1948, 183.

  15. I roto i te Conference Report, Atopa 1950, 9.

  16. I roto i te Deseret News, 15 no me 1926, section four, 6.

  17. I roto i te Conference Report, Atopa 1948, 167.

« Ma te paraparau ore, ua faaineine o papa ruau i te tahi pape monamona e ua tuu i te tahi mau hapaina e te pita i te ni‘a i te hoê faarii e ua afa‘i atu ra i rapae na te mau taata e marô ra ».

« A ora i te hoê oraraa, i roto i te here e te hamani maitai, e ti‘a ai i te hau e te pure e te haamauruuru ia vai i roto i to outou mau utuafare ».

Nene’i