Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 9: A Iriti i to Outou Varua i te Fatu na roto i te Pure


Pene 9

A Iriti i to Outou Varua i te Fatu na roto i te Pure

Na roto i te pure o te taata iho e o te utuafare, e nehenehe ïa ta tatou e ite i te faaururaa a te Metua i roto i to tatou oraraa e i roto i to tatou utuafare.

No roto mai i te oraraa o George Albert Smith

Ua riro te pure ei tuhaa faufaa roa no te utuafare i reira i paari ai o George Albert Smith. Te parau ra oia e, « Ua ti‘a atu te mau melo tata‘itahi o te utuafare i te mau pureraa mo‘emo‘e e te mau pureraa utuafare » « Ua haapii au i to’u apî-roa-raa e, e pahono te Fatu i te pure no te mea ua pahono mai Oia i ta’u, e na roto i te mau rave‘a rau ua faaite mai Oia i Ta’na tia‘iraa maitai ».1

E i te pae hopea o to’na oraraa, ua haamana‘o te peresideni Smith ma te oaoa, nahea to to’na metua vahine, o Sarah Farr, haapiiraa ia’na i te pure:

« Ua haapiihia vau i ni‘a i te turi avae o te hoê metua vahine feia mo‘a i te mau mahana hopea nei. Hoê o te mau mea matamua ta’u e haamana‘o nei maori râ, te taime ïa a tape‘a ai oia i to’u rima e a arata‘i ai oia ia‘u i te tahua i ni‘a. I roto i te piha te vai ra e piti ro‘i, te ro‘i i reira to’u na metua e taoto ai, e hoê ro‘i huira na‘ina‘i i te tahi pae. Te haamana‘o nei au i te reira mai te huru ra e, no nanahi noa nei. Ia tae maua i te tahua i ni‘a, ua parahi oia i raro i piha‘i iho i to’u ro‘i huira na‘ina‘i. Ua faatuturi oia ia‘u i mua ia’na. Ua tufetu oia i to’u na rima e ua tuu i roto i to’na na rima, e ua haapii maira ia‘u i ta’u pure matamua. Eita roa’tu e mo‘ehia ia‘u. Aita vau e hinaaro e haamo‘e i te reira. O te hoê ïa o ta’u mau haamana‘oraa nehenehe roa i roto i to’u oraraa, te hoê metua vahine mai te melahi te huru i te parahiraa i piha‘i iho ia‘u e i te haapiiraa ia‘u i te pure.

« E pure ohie roa, tera râ… na taua pure râ i iriti no’u i te mau haamaramarama o te ra‘i. Na taua pure ra i faatoro mai i te rima o to’u Metua i te ra‘i ra, no te mea, ua faataa mai oia ia‘u i te auraa o te reira mau mea, te vahi e roaa i te hoê tamarii ia apo. Mai taua mahana ra e tae mai i teie nei, i roto i te atearaa fatata hoê mirioni maire ta’u i haere na roto i te ao nei i rotopu i te tahi atu mau tamarii a to tatou Metua, i te ao e te pô, i te mau vahi atoa ta’u e haere, ia haere au i ni‘a i te ro‘i, e aore râ, ia ti‘a mai au na ni‘a i te ro‘i, ua ite au e, ua fatata roa vau i to’u Metua i te Ao ra. Aita Oia i atea roa ».2

I roto i to’na oraraa taatoa, ua ti‘aturi te peresideni Smith i te pure eiaha ei rave‘a noa no te haafatata atu i te Atua ra, no te ani-atoa-raa râ Ia’na i te tauturu i te mau taime e hinaarohia. I te hoê mahana a ‘au haere noa’i oia i roto i te moana patifita, i te pae miti no Kalifonia, ua tupu teie ohipa i ni‘a ia’na :

« Ua itehia vau ei taata maitai roa no te ohipa ‘au, e e mea au roa na’u te ohipa tuaro. I taua mahana taa ê ra e mea teitei e e mea puai roa te are miti. Ia faaru‘e a‘e ra vau i te pae tahatai no te ‘au i roto i te moana, ua hopu vau i roto i te are miti rarahi ia teitei ratou e ia fati mai i ni‘a a‘e ia‘u. Ta’u fâ o te mau are rarahi ïa i ô mai i te mau are fatifati noa, i reira vau e tarava ai i ni‘a i to’u tua e faahee mai ai na ni‘a i te mau are rarahi i ni‘a e i raro.

« A haamata ai au i te tomo i roto i teie ha‘uti, ua maraa maira te hoê are teitei e ua fati maira hou a puhâ mai ai au i rapae i te are na mua’tu. Ua fati maira te piti o te are i ni‘a ia‘u e ua taorahia vau i ni‘a i te tahua o te moana. Ua nehenehe ia‘u ia ite i to’u huti-raa-hia e te opape o te miti faaho‘i. I taua taime mau ra, e rave rahi are tei fati vitiviti mai te tahi i muri i te tahi, e aita i ti‘a ia‘u ia puhâ mai no te hopu faahou i roto i te tahi are e i roto i te tahi are. Ua ite a‘e ra vau e, te iti oioi noa’tura to’u puai, e no reira, e mea ti‘a ïa ia‘u ia imi i te tahi mau rave‘a tauturu. A faahee ai au na ni‘a i te hoê are rahi, ua ite atu ra vau i te mau pou o te hoê paepae uahu e ere i te mea atea roa, e ua mana‘o vau e, mai te mea e, na roto i te hoê puai taa ê, e rae‘ahia ia‘u taua mau pou ra, e ora ïa vau.

« Ua ani a‘e ra vau ma te muhu ore i to’u Metua i te Ao ra ia horo‘a mai i te puai ia‘u ia tae au i taua tapa‘o ra. A tura‘ihia ai au na piha‘i iho i te paepae uahu, ua haru atu ra vau i te hoê o te mau pou ma te tapii maitai i ni‘a. Ua î roa te reira mau pou i te mau tio taratara ereere, e ua mutumutu to’u mau rima e te avae, to’u ouma, e te huha avae. Ua tarere noa vau i ni‘a i te reira mau pou ma te faaoroma‘i noa i te mauiui, a tia’i noa ai ia fati mai te hoê are rahi na to’u pae ia nehenehe ia‘u ia ou‘a i ni‘a iho i te reira e ia ‘au e tae atu i ni‘a i te hoê pou fatata’tu i te pae tahatai. I te mau taime atoa e pure au i roto i to’u aau ia faaitoito vau ia ‘au mai te tahi pou e tae atu i te tahi pou ma te tauturuhia e te are miti e ohu ra.

« Ma te papû maitai, e te fifi rahi, ua ‘au mărû noa vau i te pae tahatai i te vahi papa‘u i reira e ti‘a ai ia‘u ia haere e tae roa’tu i ni‘a i te one. Ia tae a‘e ra vau i ni‘a i te one papû e te mahanahana, ua marua a‘e ra vau i raro ma te rohirohi. Ua paruparu roa vau, fatata roa i te paremo, e aita e nehenehe ia‘u ia ho‘i i te fare, e tae noa’tu ua faafaaea vau i te tahi maa taime. A tarava noa ai au i ni‘a i te one mahanahana e te papû, ua feruri au i te ohipa fifi ta’u i faaruru iho nei, e ua î a‘e ra to’u aau i te mauruuru e te haehaa i te mea e, ua faaherehere… te Fatu i to’u ora ».3 [A hi‘o mana‘o tauturu 1 i te api 107.]

Te mau haapiiraa a George Albert Smith

E faati‘a te pure ia tatou ia paraparau i to tatou Metua i te Ao ra mai te mea ra e tei reira iho Oia.

E haamaitairaa faahiahia roa ta tatou e fana‘o nei i teie mau tau ahoaho e te papû ore ia ite papû i te arata‘iraa no te ra‘i mai, ia faaroo papû i te hoê Atua o te tau‘a mai nei ia tatou e o te faaroo e o te pahono nei i ta tatou mau pure ».4

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei… ua faaroo vau i te parau no te hoê tamaiti otare e iva matahiti, tei faahoro-rû-hia i te fare ma‘i, e i muri a‘e i te hi‘opo‘araa ua itehia e, e mea ti‘a ia tapû ia’na eiaha e faataere. I ora na oia i piha‘i iho i te mau hoa tei farii ia’na i ô ratou. (I te oraraa ra o to’na na metua) ua haapii to’na papa e to’na mama ia’na ia pure ; no reira, ia tae a‘e ra oia i te fare ma‘i, te ohipa ta’na i hinaaro maori râ, ia tauturu mai te Fatu ia’na.

Ua faaoti te mau taote ia paraparau ratou. A tura‘ihia ai oia i roto i te piha tapûraa, ua hi‘o a‘e ra oia e ua ite atu ra i te mau tuati e te mau taote te paraparau no ni‘a ia’na. Ua ite a‘e ra oia e, e mea fifi roa, e ua parau atu ra oia i te hoê o ratou, a faaineine ai ratou no te faataoto ia’na : « E te taote, hou a haamata ai oe i te tapû, e nehenehe anei ta oe e pure no’u ? »

Ua huru haamâ rii te taote, e ua pato‘i atu ra ma te parau e, « eita ta’u e nehenehe e pure no oe ». I reira, ua ani atu ra taua tamaiti ra i te tahi atu mau taote, hoê â pahonoraa.

I te pae hopea, ua tupu te hoê ohipa maere ; na ô atu ra teie tamarii rii e, « mai te mea e, eita ta outou e nehenehe e pure no’u, e nehenehe anei ia outou e tia’i rii e pure na vau no’u iho ? »

Ua tatara a‘e ra ratou i te ahu tapo‘i, e ua tuturi a‘e ra oia i ni‘a i te iri tapûraa, ua pi‘o ihora i to’na upoo i raro e na ô atu ra, « e te Metua i te Ao ra, e tamaiti otare noa vau. E ma‘i iti rahi to’u. E nehenehe anei ta oe e faaora mai ia‘u ? Ia haamaitai oe i teie mau taata o te tapû ia‘u ia rave ratou i te reira ma te maitai. Mai te mea e, e faaora oe ia‘u, e tamata ïa vau ia tupu i te paari e ia riro ei taata maitai. Mauruuru e te Metua i te Ao ra, no te faaoraraa ia‘u ».

Ia hope a‘e ra ta’na pure, ua tarava ihora oia i raro. Ua hiahiata‘i te mau taote e te mau tuati. E na ô a‘e ra oia e, « ua ineine au ».

Ua ravehia te tapûraa. Ua faaho‘ihia mai teie tamarii i roto i to’na piha, e tau mahana rii i muri mai, ua iriti ratou ia’na i rapae i te fare ma‘i, ua fatata i te ora roa.

Tau mahana i muri mai, ua haere atu ra te hoê taata tei faaroo i taua ohipa ra, i te piha ohiparaa a te hoê o te mau taote tapû e na ô atu ra, « a faaite mai na i te parau no te tapûraa ta outou i rave tau mahana i ma‘iri a‘e nei—e tapûraa no te hoê tamaiti na‘ina‘i ».

Ua na ô maira te taote tapû e, « e rave rahi te mau tamaiti na‘ina‘i ta’u i tapû ».

Ua parau faahou a‘e ra taua taata ra e, « ua hinaaro teie tamaiti na‘ina‘i i te hoê taata ia pure no’na ».

Ua parau maira te taote ma te papû mau e, « e ohipa taa ê mau teie, aita râ vau i ite e ohipa mo‘a roa teie na‘u ia paraparau atu ».

Ua parau a‘e ra taua taata ra e, « e taote, mai te mea e, e faati‘a mai oe ia‘u, e faatura vau i te reira ; te hinaaro nei au ia faaroo i te reira ».

I reira, ua faati‘a’tura te taote i te aamu mai ta’u i faatia a‘e nei, e ua parau atoa maira e : « Ua tapû a‘e nei au e rave rahi hanere taata, e mau tane e e mau vahine tei mana‘o e, e faaroo to ratou e ora ai ratou ; tera râ, tae roa mai i te taime a ti‘a ai au i ni‘a a‘e i taua tamaiti iti ra, aitâ vau i ite a‘e nei i te mana o te Atua mai ta’u i ite i taua taime ra. Ua iriti taua tamaiti ra i te mau haamaramarama o te ra‘i e ua paraparau i to’na Metua i te Ao ra mai te hoê taata e paraparau i te tahi atu taata e mata e te mata. Te hinaaro nei au e parau ia oe e, e taata maitai a‘e au i teie nei na roto i te roaaraa ia‘u teie iteraa i te ti‘araa e te faarooraa i te hoê tamaiti na‘ina‘i ia paraparau i to’na Metua i te ra‘i ra mai te huru ra e, tei reira iho oia ».5 [A hi‘o mana‘o tauturu 2 i te api 107.]

E mata na tatou i te ora i te hoê oraraa, ia ti‘a ia tatou, i te mau pô atoa, a tuturi ai tatou i raro no te pure, e i te mau po‘ipo‘i atoa ia tuturi tatou i mua i te Fatu no te faaite i te mauruuru, ia farii i te mana no te iriti i te mau ra‘i ia ti‘a i te Atua ia faaroo mai e ia pahono mai i ta tatou mau pure, e ia ite ho’i tatou e, ua faati‘ahia tatou i mua Ia’na,6

Mai te mea e, e ora tatou i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra, e faauruhia tatou ia ite eaha te mea e pure.

I te tau taure‘are‘araa o to’u papa ua [fatata roa] oia e pohe i roto i te anavai no Provo. … Tei Salt Lake City to’na papa, e ua tupu te mana‘o puai i roto ia’na ia haere i roto i te piha tei faataahia no te pure. Ua… tuturi oia i raro… e na ô a‘e ra e, « e te Metua i te Ao ra, te mana‘o nei au e, te vai ra hoê fifi rahi i roto i to’u utuafare i Provo. Ua ite oe e, eita ta’u e nehenehe ia tae i roto ia ratou e i ô nei atoa. E te Metua i te Ao ra, e nehenehe anei ta oe e tia’i e e paruru ia ratou… »

I te taime a pure ai oia, ia au i tei ti‘a ia faataa i te taime ti‘a mau, ua topa to’u papa i roto i te anavai. Te vaipu‘e ra te anavai i taua taime ra. Ua puehu te mau tumu raau e te mau ofa‘i i roto i te afaa, e aita ta’na hoê a‘e rave‘a. Te feia fatata mai, te ite ra ratou i to’na ati rahi, tera râ, aita e noaa ia ratou ia haere atu ia’na ra. E mea puai te arepurepu o te pape e aita e ti‘a i te hoê taata ia ora i roto i te reira. Ua ti‘a noa ratou i reira ma te ri‘ari‘a rahi. Ua imi to’u papa i te mau rave‘a atoa no te tape‘a i to’na upoo i ni‘a a‘e i te pape, tera râ, ua ta‘uehia oia i ni‘a e i raro e ua taorahia i ni‘a i te mau ofa‘i e te mau apapa raau. E i te hoê taime, ua amohia oia e te hoê are i ni‘a a‘e i te pape e ua taorahia oia i te hiti o te anavai. O te pahonoraa ti‘a ïa o te… pure.7

E ti‘a ia tatou ia faatupu i to tatou mau pure mo‘emo‘e. E ti‘a ia tatou ia ora fatata roa i to tatou Metua i te Ao ra, e ia tuturi ho’i tatou i mua ia’na, ia ite ho’i tatou e, te mea ta tatou e ani ra, e mauruuru ïa oia, e mai te mea e, aita te reira i horo‘ahia mai, mai te au i ta tatou i ani ra, ia ite ïa tatou e, e tae mai te haamaitairaa i ni‘a ia tatou mai tei faataahia ra, e e riro mau ïa te reira ei haamaitairaa.8 [A hi‘o mana‘o tauturu 3 i te api 107.]

Ua riro te pure ei mana faauru puai i roto i to tatou iho mau oraraa, to tatou mau utuafare, e i to tatou mau vahi nohoraa.

Ua faataa mai… te Fatu ia tatou nahea tatou e nehenehe ai ia farii i te mau haamaitairaa na roto i te pure. E mea rahi te taata i te ao nei o te ore e ite nei i te mau maitai papû o te pure. Te pure o te hoê ïa mana. E mea iti roa te taata tei maramarama i to’na mana…

… E hia taata i roto i teie Ekalesia tei ore i ite e, e mana to ratou, e mana hope to ratou no te pure i to ratou Metua i te ra‘i ra, e ia ani Ia’na ia rave ê atu i to ratou mau ati e ia arata‘i ia ratou i te poupou e te oaoa ?9

E mea maere roa i te mea e, e mea ti‘a i te mau melo atoa o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia faaitoitohia ia pure i to ratou pure, e noa’tu i te reira, te vai ra te tahi mau taata aita e pure nei i te pure mo‘emo‘e e aore râ, aita e pure nei i to ratou mau pure utuafare. Tera râ, mai te mea e, aita tatou e pure, e ere ïa tatou i te parururaa ta te pure e horo‘a mai.10 [A hi‘o mana‘o tauturu 4 i te api 108.]

Te hinaaro nei au e haapapû maitai i teie parau : Te ti‘aturi nei au e, eita te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e ma‘iri i te pure i to ratou mau pure, to ratou mau pure mo‘emo‘e e to ratou mau pure utuafare. Te mau tamarii tei paari i roto i te mau utuafare aita e pure i to ratou mau pureraa utuafare e to ratou mau pure mo‘emo‘e, e ereraa rahi ïa to ratou, e te taiâ nei au i te mea e, i roto i teie ao aehuehu, te rû e te arepurepu, e rave rahi taime e vai noa te mau utuafare aita e pure e aita e mau haamaitairaa na te Fatu ; eita teie mau utuafare e oaoa tamau noa. Te ora nei tatou i te hoê tau e hinaaro rahi tatou i to tatou Metua i te Ao ra mai ia ratou i hinaaro Ia’na i te mau tau atoa ra.11

Eiaha e faatea ê ia outou i te mana o te Atua. A tape‘a i roto i to outou mau utuafare i te mana o te pure e o te haamauruururaa, e a vaiiho i te aau mauruuru ia tahe atu ia’na ra tei riro ei tumu no to tatou ora e tei horo‘a mai i te mau maitai atoa.12

A faariro i to tatou mau utuafare ei vahi haapûraa no te pure e no te haamauruururaa e no te aau mauruuru. … E pure ana‘e na tatou no te mau tane e te mau vahine teitei o te ao nei tei hinaaro i te Fatu, aita râ ratou i maramarama i to’na anaanatae ia ratou. A pure no… to tatou mau tavana rahi, to tatou mau tavana oire, te mau taata mana i roto i te poritita i te mau vahi rau ta tatou e parahi nei, ia ti‘a ia ratou ia rave i te mau mea tei riro ei mau mea maitai a‘e no tatou paatoa e o te faaoaoa hau atu ia tatou, e o te faaoaoa i to tatou Metua i te Ao ra. Tera ïa to tatou haamaitairaa. Te parau atu nei au ia outou e, te mana o te pure o te hoê ïa mea o te ore e nehenehe e faitohia.13

E faatupu te pure utuafare i te tahoêraa i roto i te mau utuafare.

Tatou [te mau melo o te utuafare] aita to tatou huru e aifaito i te mau taime atoa ; aita te tane e feruri mai te vahine i te mau taime atoa, e na reira atoa te vahine, tera râ, mai te mea e, e pure amui outou, ma te hinaaro papû ia tahoêhia outou, e nehenehe ta’u e parau atu ia outou e, e tu‘ati ïa to outou mau mana‘o i roto i te mau mea faufaa atoa.

Ua ite au… i ni‘a i te hoê tapura pia parau : « Te utuafare e pure amui e vai amui noa ïa ». Aita vau i ite e, na vai i pia i te reira parau i reira, te hinaaro nei râ vau e parau e, mai te mea e, e feruri outou no ni‘a i te reira i te hoê taime iti, e ite ïa outou e, e parau mau te reira. Te faaue nei au ia outou ia pure amui i te Fatu, aita vau e parau nei e, ia faahiti noa i te pure, aita vau e parau nei… ia na ni‘a iho noa i te faahiti i te hoê mea, e iriti râ outou i to outou varua i te Fatu ra ei mau tane faaipoipo e ei mau metua tane i roto i to outou utuafare, e a ani i ta outou vahine e ta outou mau tamarii ia apiti mai ia outou. A faaohipa ia ratou. I reira e tae mai ai i roto i te utuafae te hoê mana o ta outou e ite a haere atu outou i reira.14

Ei hoê o te mau taata ta te Fatu i ani mai ia haapii, te taparu nei au ia outou ia faanahonaho maitai i to outou mau utuafare. Eiaha e faariro i te mau mea e rave rahi ei mea horo‘a noa. Eiaha e vaiiho ia outou ia arata‘ihia i roto i te mau mea maamaa e te ino o te ao nei. A paruru i to outou utuafare na roto i te mau rave‘a atoa. A tahoê ia ratou i raro a‘e i te mana o te pure. … Aue ïa te puai o te pure no te tape‘a ia tatou i ni‘a i te e‘a e tae atu ai i te ora mure ore e o te arata‘i ia tatou i roto i te basileia tiretiera !15 [A hi‘o mana‘o tauturu 5 i te api 108.]

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tauturu, a hi‘o i te mau api v–viii.

  1. I roto i te « No roto mai i te oraraa o George Albert (te mau api 99–101), a hi‘o nahea te mau iteraa matamua o te peresideni Smith no te pure i faauru ai ia’na i te roaraa o to’na oraraa. Eaha te tahi mau rave‘a maitai no te haapii i te mau tamarii i te parau no te mana o te pure ?

  2. A tai‘o faahou i te aamu no te tamaiti iti e iva matahiti te paari (te mau api 101–03). No te aha i te tahi taime mai te mea ra e, aita ta tatou mau pure e riro nei ei aparauraa mata e te mata i to tatou Metua i te Ao ra ? A feruri na i te mea o te ti‘a ia outou ia rave i roto i to outou iho mau pure no te ite pinepine atu i To’na mana.

  3. A feruri maite ai outou i te mau haapiiraa a te peresideni Smith i te mau api 104–05, a feruri i te hoê taime a ite ai outou i te faaururaa ia ani i te hoê mea na roto i te pure. Eaha ta outou e parau atu i te hoê taata o te mana‘o ra e aita ta’na mau pure i pahonohia ?

  4. A feruri na i te faahitiraa parau a te peresideni Smith e, « Mai te mea e, aita tatou e pure, e ere ïa tatou i te parururaa ta te pure e pûpû mai nei (api 105). E mea nahea to outou iteraa i te mana e te parururaa a te pure ? A feruri na ia faaite i to outou iteraa papû no ni‘a i te mana o te pure i te mau taata ta outou e hahaere, outou te taea‘e hahaere e aore râ, te tuahine hahaere.

  5. Ua haapii mai te peresideni Smith e, na te pure « e tape‘a ia tatou i ni‘a i te haere‘a e tae atu ai i te ora mure ore ra » (api 106). No te aha outou e feruri ai e, mai te reira ïa ? Eaha ta te mau utuafare e nehenehe e rave no te haapapû e te pure amui nei ratou ma te tamau maite ? A feruri na eaha ta outou e nehenehe e rave no te faariro i ta outou iho pure ei tufaa faufaa roa no to outou oraraa.

Te mau papa‘iraa mo‘a : Mataio 6:7–13 ; 7:7–11 ; 2 Nephi 4:35 ; Alama 34:18–27 ; 37:37 ; 3 Nephi 18:20–21 ; Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 88:63–64

Tauturu haapiiraa : « O te piahi o te ti‘a ia faaohipahia. Ia faahaere ana‘e te orometua haapii i te haapiraa i ni‘a iho ia’na, ia riro mai oia ei taata rahi i roto i te ha‘utiraa, ia paraparau oia ana‘e, e ia rave i te mau ohipa atoa, e mea papû roa e, te haafifi ra ïa oia i te haapiiraa a te mau piahi » (Asahel D. Woodruff, i roto i Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e,61).

Te mau nota

  1. « Testimony of Elder George Albert Smith », Liahona : The Elders’ Journal, 2 no fepuare 1915, 501.

  2. I roto i te Conference Report, Atopa 1946, 150–51.

  3. « How My Life Was Preserved », George Albert Smith Family Papers, Fare Haapiiraa Tuatoru no Utah, box 121, scrapbook 1, te mau api 45–46.

  4. I roto i te Conference Report, Eperera 1931, 31.

  5. « A Story of Two Boys », Improvement Era, Tiunu 1949, 365.

  6. I roto i te Conference Report, Eperera 1942, 17.

  7. « Pres. Smith’s Leadership Address », Deseret News, 16 no fepuare 1946, Church section, 1.

  8. I roto i te Conference Report, Atopa 1934, 51.

  9. « Saints Blessed », Deseret News, 12 no novema 1932, Church section, 5.

  10. I roto i te Conference Report, Eperera 1941, 25.

  11. Pureraa Autahu‘araa, 4 no atopa 1947, Church History Library, Salt Lake City.

  12. « Peresideni Smith’s Leadership Address », 6.

  13. I roto i te Conference Report, Eperera 1948, 163–64.

  14. I roto i te Conference Report, Eperera 1949, 190.

  15. I roto i te Conference Report, Eperera 1933, 72.

« E haamaitairaa faahiahia roa ta tatou e fana‘o nei… ia ite papû i te arata‘iraa no te ra‘i mai, ia faaroo papû i te hoê Atua e anaanatae nei ia tatou e o te faaroo e o te pahono nei i ta tatou mau pure ».

« E ti‘a ia tatou ia ora fatata roa i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra, ia ti‘a ia tatou, i te taime a tuturi ai tatou i mua ia’na, ia ite tatou, te mea ta tatou e ani nei, e mauruuru oia i te reira ».

« A paruru i to outou mau utuafare na roto i te mau rave‘a atoa. A tahoê ia ratou i raro a‘e i te mana o te pure ».

Nene’i