Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 8 : Te mau Haamaitairaa Hiero no Tatou iho e no to Tatou mau Tupuna


Pene 8

Te mau Haamaitairaa Hiero no Tatou iho e no to Tatou mau Tupuna

Te opuaraa o te mau hiero o te horo‘araa ïa i te hoê vahi i reira e ravehia ai te mau oro‘a mo‘a no te feia ora e no te feia pohe.

No roto mai i te oraraa o George Albert Smith

I te matahiti 1905, ei Aposetolo apî, ua haere o George Albert Smith e mata‘ita‘i e rave rahi mau vahi faufaa i roto i te aamu o te Ekalesia na muri iho i te peresideni Joseph F. Smith e te tahi atu mau melo o te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti. Te hoê vahi ta ratou i mata‘ita‘i o Keterani ïa, i Ohio, i reira te feia mo‘a matamua i patu ai i te hiero matamua i roto i teie tau tuuraa. Te haamana‘o ra o Elder Smith e, « I to matou iteraa’tu i te oire, te mea matamua ta to matou mata i ite, o te hiero nehenehe ïa no Keterani. … I reira te peropheta Iosepha Semita e o [Olive Kaudere] iteraa i te Faaora i ni‘a‘e i te iri o te terono. I reira to Mose horo‘araa’tu ia raua i te mau taviri no te haaputuputuraa o Iseraela ; e i haere mai ai o Elia e o Eliaha i roto i te mana e te hanahana o to raua piiraa teitei, e i horo‘a atu ai i te mau taviri tei tuuhia’tu i roto i ta raua tiaauraa i te mau mahana o ta raua ohiparaa i ni‘a i te fenua nei ».

A orihaere ai te Pŭpŭ na roto i te hiero, ua haamana‘o o Elder Smith i te feia mo‘a haapa‘o tei patu i te reira. « No to matou iteraa e ua patuhia teie fare e te mau taata veve roa, te huru itoito o te mau tane i te ohiparaa i te ao no te haamau i te niu e no te patu i te mau papa‘i o taua fare ra, e i te ti‘araa i muri iho i te pô e i te parururaa i te reira e ta ratou mauhaa i te feia tei horeo e eita roa taua fare ra e oti, eita ta matou e nehenehe ia ore e mana‘o e, eita e maerehia e ua farii mai te Fatu i ta ratou mau ô e ua haamaitai ia ratou mai te tahi tau taata rii noa tei haamaitaihia i ni‘a i te fenua nei ».1

E rave rahi matahiti i muri mai, i muri a‘e i to’na faataa-raa-hia ei Peresideni no te Ekalesia, ua haamo‘a te peresideni Smith i te hiero no Idaho Falls Idaho. I roto i te pure haamo‘araa, ua haamauruuru oia no te ohipa faaoraraa e ravehia i roto i te hiero no te feia ora e no te feia pohe:

« Te haamauruuru atu nei matou ia oe, e te Atua, o oe i tono mai ia Eliaha, te peropheta no tahito ra, ei ia’na ra hoi ‘… i horo‘ahia’tu ai te mau taviri no te mana no te faafariuraa mai i te aau o te mau metua i te mau tamarii, e te aau ho’i o te mau tamarii i te mau metua, ia ore te ao atoa nei ia ta‘irihia i te ino ra.’ [PH&PF 27:9.] Te haamauruuru nei matou ia oe i tonohia mai oia i to oe na tavini, o Iosepha Semita, no te horo‘a mai i te mau taviri e te mana no te ohipa no tei pohe, e no te heheu mai e, no te utuafare taata atoa te faanahonahoraa no te faaoraraa, no te mau taata atoa te evanelia, e aita ho’i oe i hi‘o i te huru o te taata, ua horo‘a mai oe i te mana no te poro i te evanelia o te faaoraraa no tei ora e no tei pohe. Ua rahi roa’tu to matou mauruuru ia oe no te faaoraraa i horo‘ahia mai no te mau taata atoa e hinaaro ia faaorahia i roto i to oe na basileia.

« Ia mauruuru to oe mau taata ia imi i te tuatapaparaa o to ratou mau tupuna ia riro ho’i ratou ei mau faaora i ni‘a i te mou‘a. no Ziona na roto i te raveraa i te mau oro‘a i roto i to oe mau hiero no to ratou mau fetii tei pohe. Te pure atoa nei matou ia vai mai te varua o Eliaha ma te puai i ni‘a i te mau taata atoa i te mau vahi atoa, ia faauruhia ho’i ratou ia haaputuputu e ia imi i te tuatapaparaa o to ratou mau tupuna ; e ia faaohipa ta oe mau tamarii faaroo i to oe mau hiero mo‘a no te rave, ei mono no te feia i pohe, i te mau oro‘a atoa no to ratou faateiteiraa mure ore ».

I roto i ta’na pure ua faaite atoa te peresideni Smith e, te hiero o te fare ïa o te Fatu e o te hoê ïa vahi e itehia ai te mana o te Atua:

« I teie mahana te haamo‘a nei matou i ô nei e i teie nei i te hiero ia oe na e te mau mea atoa i roto ra ia riro ïa ei mau mea mo‘a i mua i to oe aro ; ia riro ïa ei fare no te pure, ei fare no te arueraa e no te haamoriraa, ia vai mai to oe hanahana i ni‘a i te reira e ia vai tamau noa to oe mana mo‘a i roto ra ; e ia riro ei faaearaa au no ta oe Tamaiti Here roa, o Iesu Mesia, to matou Faaora ; ia haamo‘ahia e ia faataahia to’na mau tuhaa atoa ei mau mea mo‘a ia oe na, e te pure nei matou no te mau taata atoa e tomo mai na te uputa o to oe na Fare ia putapû to ratou ra aau i te huru mo‘araa o te reira…

« Ia ti‘a ia oe, e to matou Metua i te Ao ra, ia itehia to oe mana i ô nei i te mau taime atoa, ia ti‘a ho’i i te mau taata atoa e haaputuputu mai i ô nei, ia ite e, e manihini ratou na oe na, e teie ho‘i to oe Fare ».2 [A hi‘o mana‘o tauturu 1 i te api 96.]

Te mau haapiiraa a George Albert Smith

E farii tatou i te mau oro‘a mo‘a i roto i te hiero, oia ho’i, te mau oro‘a o te taati i te mau utuafare no te tau mure ore.

No te faaineine ia tatou no te basileia [tiretiera], i roto i to’na aroha, ua faaho‘i mai te Fatu i te Evanelia a Iesu Mesia i teie anotau hopea nei, e ua tuu mai i to’na mana mo‘a i roto, e ua horo‘a i te iteraa i Ta’na mau tamarii e, e mea ti‘a ia fariihia e ia ravehia te tahi mau oro‘a. O teie te tumu i patuhia ai te mau hiero, e te feia e hinaaro i te hoê parahiraa i roto i te basileia, i roto i teie mau hiero e roaa ai ia ratou te rave‘a no te haere e no te farii i to ratou mau haamaitairaa, no te haafaufaa i to ratou oraraa e no te faaineine ia ratou no taua basileia ra.3

O tatou ana‘e te mau taata i roto i te ao nei tei ite e, eaha te tumu o te mau hiero.4

Ua patuhia te [hiero] tata‘itahi no te hoê opuaraa rahi mure ore : ia riro ei Fare no te Fatu, no te faataa i te hoê vahi mo‘a e te au maitai no te rave i te mau oro‘a mo‘a o te taati i te fenua nei e i te ra‘i ra—e mau oro‘a no tei pohe e no tei ora, o te haapapû i te feia e farii i te reira e o te haapa‘o tamau noa i ta ratou mau fafauraa e, e farii ratou i to ratou mau utuafare, te mau ao aore e hopearaa, e te faateiteiraa e o ratou i roto i te basileia tiretiera o to tatou Metua.5

Ia î to tatou aau i te mauruuru no te iteraa e, e mea mure ore te fafauraa no te faaipoiporaa. Mai te mea e, ua ti‘aturi noa tatou i teie ana‘e oraraa, e riro ïa tatou ei mau taata ati roa a‘e i te mau taata atoa [a hi‘o 1 Korinetia 15:19]. Ua ite papû vau e, to tatou autaatiraa i ô nei ei mau metua e ei mau tamarii, ei tane e ei vahine faaipoipo, e tamau noa ïa te reira i roto i te ra‘i, e teie ïa te omuaraa no te hoê basileia rahi e te hanahana ta to tatou Metua i faataa e, e fatu tatou i te reira i tera pae mai, e te faaî nei te reira ia tatou i te ti‘aturi e te oaoa.6

Mai te mea e, e feruri au, mai te mau taata e rave rahi e feruri nei, oia ho’i, i teie nei ua reva to’u hoa here e to’u na metua here, e aita faahou ratou i roto i to’u oraraa e amuri noa’tu, e aita vau e ite faahou ia ratou, e faaere roa ïa te reira ia‘u i te oaoa rahi a‘e e roaa ia‘u i roto i te oraraa nei : te mana‘ona‘oraa ia farerei faahou ia ratou, e ia ite i ta ratou farii-poupou-raa e to ratou here, e ia haamauruuru ia ratou i roto i te hohonuraa o te hoê aau mauruuru no te mau mea atoa ta ratou i rave no’u.

Tera râ, e rave rahi, e rave rahi mirioni o te mau tamarii a to tatou Metua tei ore i ite e, na roto i te fariiraa i te tahi mau oro‘a i faauehia mai e to tatou Metua i te Ao ra, e nehenehe te mau tane e te mau vahine faaipoipo ia riro ei hoê no te tau e no te tau amuri atu e ia oaoa i pihai iho i ta ratou mau tamarii e amuri noa’tu. Auê ïa to tatou mauruuru no taua iteraa ra.7

E mea iti roa te vahi i te ao nei i reira e nehenehe ai ia tatou ia faaipoipohia no te tau amuri atu, e tei roto ïa te reira i te hiero o te Atua. … E rave rahi atoa o to tatou mau taea‘e e mau tuahine, e mau tamarii paatoa ana‘e na to tatou Metua i te Ao ra, tei faaerehia i teie haamaitairaa no… te mau tumu o te ore roa e ti‘a ia apehia. Mai te mea râ, e ora ratou ma te ti‘amâ, e imi ratou i te rave‘a no te farii i te haamaitairaa, mai te mea e, ua na reira ratou, eita ïa ratou e ere i te hoê noa a‘e mea na roto i teie mau fifi no te hoê tau. Tera râ, a feruri na i teie nei i te hopoi‘a rahi atu a te feia o te ora nei i te vahi e nehenehe ai i te mau tane e te mau vahine ia tahoêhia no te tau mure ore, e i reira ho’i e nehenehe ai ia ratou ia haere e rave i te ohipa no to ratou mau taata i pohe ! Aita to te mau taata o te ao nei teie haamaitairaa. Te uiui nei au e ua mauruuru anei tatou i te reira…

E haapii ana‘e na tatou i to tatou feia apî i teie mau mea i to ratou apî-roa-raa ra, e ia fatata’tu ho’i ratou i te taime no te faaipoiporaa, aita ïa ratou e uiui faahou i roto i to ratou feruriraa e, i hea e aore râ, e mea nahea e aore râ, na vai e rave i taua oro‘a mo‘a ra—e te vahi hoê roa i reira e ravehia ai te reira no te tau e no te tau amuri atu, tei roto ïa i te hiero.8

Te haamauruuru nei au i [te Fatu] no te mau oro‘a atoa o te Fare o te Fatu o ta’u i farii, ua faataahia taua mau oro‘a tata‘itahi ra eiaha no’u ana‘e, tera râ, ua faati‘ahia vau ia farii i te hoê tuhaa o te mea i faataahia no ta’na mau tamarii atoa, noa’tu te vahi tei reira ratou, mai te mea e, e hinaaro ratou ia farii i te mea ta’na e pûpû no ratou, ma te tamoni ore e ma te hoo ore.9

Pauroa te mau… hiero tei hamanihia e aore râ, o te haamo‘ahia, e faaiteraa ïa e, e riro mau te reira ei haamaitairaa rahi no te mau taata atoa o te imi i te rave‘a no te farii i te haamaitairaa o te faaohiparaa i te reira, no ratou iho e no to ratou mau fetii i pohe.10 [A hi‘o mana‘o tauturu 2 i te api 96.]

Na roto i te ohipa hiero te horo‘a nei tatou i te mau haamaitairaa faufaa roa i to tatou mau tupuna i pohe.

E rave rahi matahiti to te sotaiete tuatapaparaa tupuna haaputuraa i te mau haamaramaramaraa no ni‘a i te [aamu utuafare], e te tahi atu mau taata ua horo‘a ïa ratou i to ratou taime e rave rahi matahiti i te haereraa i te Fare o te Fatu ia bapetizohia ratou no te feia tei pohe, ia taatihia te mau tane e te mau vahine e te mau tamarii i te tahi e te tahi, no te tahoê i te utuafare mai ta to tatou Metua i te Ao ra i haapii mai ia tatou ia rave. E mea maitai roa ahani e, e ui tatou tata‘itahi ia tatou iho e : Eaha ta’u ohipa e rave nei no te reira ? Te rave ra anei au i ta’u tuhaa ? Ua parau mai to tatou Metua i te Ao ra i te taata nei na roto ia Iosepha Semita e, mai te mea e, aita tatou e rave i te ohipa no to tatou mau taata i pohe, e ere ïa tatou i to tatou iho mau haamaitairaa, e e tapu-ê-hia ïa tatou, e te hoê o te mau ohipa hopea roa ta te peropheta i tamata i te rave o te faaotiraa ïa i te hoê hiero i reira ho’i te taata e nehenehe ai e haere e rave i te ohipa no to ratou mau taata tei pohe. Tera ïa te huru faufaa o teie ohipa. E ti‘a i te reira ia ravehia e te tahi taata.11

Te haamana‘o nei au i te hoê aamu no na taea‘e e piti tei ora i roto i te hoê oire i te pae apatoerau no Utaha : o Henry te tuaana, e rave ohipa i te fare moni e e hoo tao‘a, e e taata moni oia. O George te teina, e taata faaapu, e aita ta’na faufaa i rahi roa, tera râ, te vai ra i roto ia’na te hinaaro ia rave i te ohipa hiero no to raua mau taata i pohe. Ua imi oia i to raua tuatapaparaa e ua haere i te hiero e rave i te ohipa no te mau taata tei pohe.

I te hoê mahana ua parau atu ra o George ia Henry e, « te mana‘o nei au e, e mea ti‘a ia oe ia haere i te hiero no te tauturu ».

Tera râ, na ô atu ra o Henry e, « aita to’u e taime no te rave i te reira huru ohipa. E pau roa to’u taime no te haapa‘o i ta’u ohipa imiraa moni ». …

Hoê matahiti i muri iho, ua niuniu atu ra o Henry ia George i te fare e na ô atu ra, « e George, ua moemoeâhia vau, e ua tapitapi roa to’u mana‘o. Te feruri nei au e, e nehenehe anei ta oe e faaite mai ia‘u i te auraa o te reira ? »

Ua ui atu ra o George e, « eaha ta oe i moemoeâ e Henry ? »

Na ô mai nei o Henry e, « Ua moemoeâ vau e, ua faaru‘e mai taua toopiti i teie nei oraraa e tei ô mai taua i te paruru. A haere noa ai taua, ua tae atu ra taua i roto i te hoê oire nehenehe roa. Te putuputu ra te taata ei mau pŭpŭ i roto i te mau vahi e rave rahi, e i te mau vahi atoa ta taua i haere, ua aroha rima mai ratou ia oe e ua tauahi mai ia oe e ua haamaitai mai ia oe e ua parau mai e, e oaoa rahi to ratou i te iteraa mai ia oe », ua parau oia e, « aita ratou i tau‘a noa mai a‘e ia‘u ; e mea fifi roa ia faahoa ia ratou. Eaha te auraa ? »

Ua ui atu ra o George e, « ua mana‘o oe e, tei ô mai taua i te paruru ? »

« E ».

« E, tera ïa te mea ta’u i paraparau noa na ia oe. Ua imi na vau i te rave‘a e ia rave oe i te ohipa no taua mau taata ra i ô mai. Ua rave au i te ohipa no ratou e rave rahi, tera râ, te vai nei â te ohipa e rave rahi o te ti‘a ia ravehia. … E ti‘a ia oe ia faaitoito, no te mea, ua ite oe i te tahi tuhaa iti no te ohipa e tupu mai i ni‘a ia oe ia tae atu oe i reira mai te mea e, aita oe e rave i ta oe tuhaa o teie ohipa no ratou ». [A hi‘o mana‘o tauturu 3 i te api 97.]

Ua feruri au e rave rahi taime i teie aamu no roto mai i te oraraa o na taea‘e e piti. E rave rahi te taata aita i maramarama i te faufaa rahi e te huru mo‘a o te oraraa ; aita ratou i maramarama i te huru mo‘a o te faaipoiporaa mure ore. Te vai ra te tahi o to tatou mau taata aita e anaanatae nei i roto i ta ratou tuatapaparaa. Aita roa ratou e tau‘a nei i to ratou mau tupuna ; e ite outou i te reira na roto i to ratou huru. Aita ratou e haere i roto i te hiero no te rave i te ohipa no to ratou feia i pohe…

… I muri a‘e i to tatou haereraa i te Fare o te Fatu no to tatou iho mau haamaitairaa, e feruri ana‘e na tatou i ta tatou hopoi‘a no to tatou mau tupuna. Mai te aha ïa te huru to outou farii-raa-hia mai ia haere atu outou i tera pae i ô mai ? E riro anei outou te taata o ta ratou e haere mai e farerei e e haamaitai e a tau a hiti noa’tu, e aore râ, e riro anei outou mai te taea‘e tei tautoo no te faaafaro i to’na iho mau fifi i ô nei e a vaiiho noa’i ma te tauturu ore i te feia aita e maraa i te tauturu ia ratou iho.12

Ua ite outou e, ua nati-amui-hia tatou paatoa na roto i te ohipa rahi e ravehia nei i roto i te mau hiero o to tatou Metua, i reira te mau utuafare tei ore i tahoêhia na mua a‘e, e taatihia ai na roto i te mana o te Autahu‘araa Mo‘a. Ua opua te Fatu e, e ti‘a i ta’na mau tamaiti e ta’na mau tamahine tata‘itahi ia farii i te rave‘a ia haamaitaihia, eiaha noa i te fenua nei, ia fana‘o râ i te mau haamaitairaa mure ore.

« A feruri na i te haapa‘o e i te faaroo o te feia e haere nei i roto i teie mau hiero i te mau mahana atoa e o te rave nei i te ohipa no te feia tei reva i te tahi atu pae, e ia ite e, te feia e ti‘a nei i ô mai, te haape‘ape‘a atoa nei ratou no tatou ». Te pure nei ratou no tatou e ia manuïa tatou. Te taparu nei ratou, na roto i ta ratou iho rave‘a, no ta ratou mau tamarii, no to ratou mau huaai e ora nei i ni‘a i te fenua nei.13

E tauturu mai te Fatu ia tatou no te imiraa i to tatou mau fetii i pohe ra.

Tau matahiti i ma‘iri a‘e nei, i Chicago, i roto i te Faaiteiteraa no te Tenetere o te Haereraa i mua, ua haere atu vau i te hoê mahana i roto i te piha a ta tatou Ekalesia e ua uiui au i te mau misionare no te ite e, o vai te taata haapa‘o no te ta‘urua rahi o te hiro‘a tumu e o te ite ihi.

Ua parau mai ratou e, o Dawes te i‘oa o taua taata ra, e ua ui au e, « E taea‘e anei oia no Charles G. Dawes, tei riro na ei mono peresideni no te Hau Marite, e ei ti‘a hau atoa no te fenua Peretane ? »

E ua pahono maira ratou, « E ».

Ua parau atu ra vau, « maitai roa, te oaoa nei au ia ite i te reira. Ua matau vau ia’na ».

E ua parau vau ia‘u iho e, « ua mana‘o vau e niuniu ia’na. O oia o Henry Dawes ». Ua matau vau ia Henry Dawes, no reira, ua haere atu vau e niuniu i ta’na piha ohiparaa. Ua parau atu ra to’na papa‘i parau… ia Dawes Tane e, tei ô nei o George Albert Smith no Salt Lake City e te hinaaro nei e farerei ia’na, e ua parau maira oia i te papa‘i parau ia ani ia‘u ia haere mai. No reira, aita oia i faatia’i ia‘u i muri hoê hanere taata, ua arata‘i te papa‘i parau ia‘u na te hoê uputa i te hiti, e i reira, ua ti‘a maira te hoê taata rahi i mua ia‘u, aitâ vau i ite a‘e nei ia’na i roto i to’u oraraa.

Na ô maira oia e, « O vau o Dawes Tane ».

E mea maitai roa oia, tera râ, te taa ra ia outou to’u haamâ. O’na o Dawes Tane, e o oia te taea‘e o te Ti‘a Hau Dawes, tera râ, o Rufus Dawes teie. Aita vau i ite e, te vai ra te hoê Rufus Dawes i te ao nei.

Na ô atu ra vau e, « Ua haere mai au no te parau e, e ta‘urua nehenehe roa teie, e no te faaite ia oe i to’u mauruuru no te ohipa ta oe i rave i roto i te faanahoraa e i te hi‘opo‘araa. E mea faahiahia mau te ohipa i ravehia, e aue ïa te haapiiraa e roaa i te mau taata e rave rahi. Ua ite au e, e taata ohipa roa oe, e tera noa ïa te tumu i haere mai ai au e parau, e e haapoupou e e haamauruuru ia oe ».

Na ô maira oia e, « e mea maitai roa ïa ». « A tomo mai ».

Ua pahono atu ra vau e, « aita, no tera noa parau i haere mai ai au ».

Ua parau maira oia e, « a tomo mai ».

Ua parau atu ra vau e, « aita, ua hanere te taata e tia’i ra no te farerei ia oe ».

« Aita hoê o ratou e parau mai i te hoê parau maitai mai ta oe e parau maira ra ».

No reira ua tomo atu ra vau i roto, fatata aita e feruriraa faahou, aita e aho faahou. Ua onoono oia ia parahi au i raro, e te parau ta’u i parau i muri iho maori râ : « E Dawes tane, no hea mai outou ? »

« Te parau ra anei oe e, i Marite nei ? » ta’na ïa uiraa.

« Te parau nei au e, no te mau vahi atoa ».

Ua parau maira oia e, « ua anaanatae anei oe i te ohipa tuatapaparaa ? »

« Oia mau roa ». Ta’u ïa pahonoraa. « Te vai nei ta matou te hoê fare tuatapaparaa nehenehe roa i Salt Lake City ».

Na ô maira oia e, « Heru na, maa taime iti », e ua haere atu ra oia i rapae i to’na piha ohipa e ua ho‘i maira e te hoê afata mai te hoê Bibilia utuafare tahito te rahi. Ua rave a‘e ra oia i ta’na tipi tafati, iriti a‘e ra i te afata, e rave maira i te hoê puohu i puohuhia i te api parau uouo. Ua iriti a‘e ra oia i te api parau e tuu atu ra i ni‘a i te amuraa maa, o te hoê o te mau buka nehenehe roa aitâ vau i ite a‘e nei. E mea nene‘i-maitai-hia e e mea rahi roa te hoho‘a, e ua nana‘ohia te tapo‘i i te auro.

A hi‘o ai au i te reira, na ô atu ra vau, « E Dawes tane, e tao‘a nehenehe mau teie ».

« E mea ti‘a ia riro mai te reira. Ua aufau vau i te reira e piti ahuru ma pae tauatini tara ».

Na ô atu ra vau e, « oia ïa, e faufaa mau ».

Na ô mai nei oia e, « e mea faufaa anei te reira ia oe ? »

Na ô atu ra vau e, « Oia ïa mai te mea e e roaa te reira ia‘u ».

Ua parau maira oia e, « Na reira, a rave na oe ! »—e piti ahuru ma pae tauatini tara tuatapaparaa tei tuuhia mai i roto i to’u rima na te hoê taata ta’u i farerei e pae noa minuti na mua’tu ! Ua maere au. Ua roa rii ta maua farereiraa matamua. Ua parau vau ia’na e, ua oaoa roa vau i te fariiraa i taua buka ra, e e afa‘i au i te reira i roto i te fare tuatapaparaa i Salt Lake City.

Na mua a‘e a haere atu ai au i rapae i te piha, na ô maira oia e, « e Smith tane, no to’u mama te reira tuatapaparaa, te tuatapaparaa no te mau Gates. Te faaineine atoa nei matou i te tuatapaparaa o to’u metua tane—te fetii Dawes. E riro atoa mai teie te huru. Ia oti ana‘e, te hinaaro nei au e hapono atu na oe hoê buka mai te reira atoa ».

E pae ahuru tauatini tara tuatapaparaa !—no to’u noa tamataraa ia faaite i te peu maitai i te hoê taata. Aita vau e mana‘o nei e, e mea hape noa teie ohipa…

Te tauturu mai nei te Fatu ia tatou ; e mea maere ia ite i te e‘a ia matara, e ia ite pinepine i te tahi atu mau taata ia faauruhia no te faaineine i to ratou tuatapaparaa. I te tahi râ mau taime, aita tatou e faaohipa nei i ta tatou mau rave‘a no te faaineine i to tatou tuatapaparaa, noa’tu e ua parau papû mai te Fatu e, mai te mea e, aita tatou e haapa‘o i ta tatou ohipa hiero, e ti‘avaruhia ïa tatou e to tatou mau taata i pohe ra [a hi‘o PH&PF 124:32]. E ohipa faufaa rahi roa teie. Teie te tahi mea eita e nehenehe ia tatou ia taui, mai te mea e ua haamau‘a tatou i te taime e hope noa’tu te oraraa nei. … Eita ta tatou e nehenehe e ti‘aturi e na vetahi ê e rave i ta tatou ohipa.

No reira, na roto i tera e tera rave‘a, te faaitoito mai nei, te haapii mai nei, e te a‘o mai nei te Fatu ia tatou ia rave i ta tatou ohipa. Te tahi mau utuafare eita ta ratou iho e nehenehe e rave i te reira ohipa, ua ani ïa ratou i te tahi taata ê atu ia imi tamau noa i ta ratou tuatapaparaa e ta ratou mau parau no te afa‘i atu i te hiero.

Mai te mea e, e rave tatou i ta tatou tuhaa, e hohorahia mai ïa to tatou tuatapaparaa i mua ia tatou na roto i tera e i tera rave‘a. No reira te hinaaro nei au e parau atu ia outou e au mau taea‘e e au mau tuahine : a rave ana‘e na i ta tatou tuhaa.14 [A hi‘o mana‘o tauturu 4 i te api 97.]

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tauturu, a hi‘o i te mau api v–viii.

  1. A tai‘o faahou i te mau faahitiraa parau no roto mai i te pure haamo‘araa o te hiero no Idaho Falls Idaho i te mau api 86–87, e a tai‘o i te PH&PF 109:1–5, 10–13 (no roto mai i te pure haamo‘araa o te hiero no Keterani). A feruri hohonu i ni‘a i to outou mau mana‘o a haere ai outou i te hiero, e a feruri i te mau ohipa i tupu e tei haapuai i to outou iteraa papû e, te hiero e fare ïa no te Fatu.

  2. Eaha te mau tumu ta te peresideni Smith e horo‘a nei no te patu i te mau hiero ? (a hi‘o mau api 89–90). Eaha te mea ta tatou e nehenehe e rave no te faaitoito i te feia apî ia faaineine ia faaipoipo i roto i te hiero ?

  3. A tai‘o i te aamu i te api 93. Eaha te tahi mau rave‘a ohie no te hoê taata e rave rahi ta’na mau hopoi‘a, ia rave i te ohipa aamu utuafare ? Eaha ta te mau pŭpŭ autahu‘araa e te Sotaiete Tauturu e nehenehe e rave no te amui atu ?

  4. A tai‘o faahou i te tuhaa e haamata i te api 94. E mea nahea to te Fatu tautururaa ia outou a tamata ai outou i te imi i te mau haamaramaramaraa no ni‘a i to outou mau tupuna ? Eaha te tahi atu mau haamaitairaa ta outou i farii a rave ai outou i te ohipa i roto i te aamu utuafare ?

Te mau papa‘iraa mo‘a : Malaki 4:5–6 ; Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 97:15–16 ; 110 ; 124:39–41 ; 128:9, 15–24

Tauturu haapiiraa : Ia tai‘o ana‘e te hoê taata mai te reo puai i te mau haapiiraa a te peresideni Smith, a ani i te tahi atu mau melo o te piha haapiiraa ia « faaroo e ia imi i te mau parau tumu e aore râ, te mau mana‘o taa ê. Mai te mea e, te vai ra te tahi mau ta‘o e aore râ, te tahi mau pereota fifi rii ia tai‘o, a horo‘a i te tahi haamaramaramaraa hou a tai‘o ai i te reira. Mai te mea e, te vai ra hoê taata i roto i te Pŭpŭ e fifi to’na ia tai‘o, a ani i te taata e hinaaro e tai‘o, eiaha râ e vaiiho ia tai‘o te hoê taata i muri a‘e i te tahi » (Te Haapiiraa, Aita e Piira Teitei A‘e, 56).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Eperera 1906, 57.

  2. « Dedicatory Prayer… Idaho Falls Temple », Improvement Era, Atopa 1945, 564–65.

  3. I roto i te Deseret News, 13 no fepuare 1932, Church section, 7.

  4. I roto i te Conference Report, Atopa 1950, 159.

  5. « The Tenth Temple », Improvement Era, Atopa 1945, 561.

  6. I roto i te Conference Report, Atopa 1905, 29.

  7. « Priceless Prospects », Improvement Era, Tiunu1950, 469.

  8. « The Tenth Temple », 561, 602.

  9. I roto i te Conference Report, Atopa 1929, 25.

  10. « The Tenth Temple », 602.

  11. « The Tenth Temple », 602.

  12. « The Tenth Temple », 561, 602.

  13. I roto i te Conference Report, Eperera 1937, 34–35.

  14. « On Searching for Family Records », Improvement Era, Atete 1946, 491, 540.

Te rotoraa o te Hiero no Keterani, i reira te peropheta no tahito ra o Elia i fâ mai ai ia Iosepha Semita e i horo‘a mai ai ia’na te mana no te taatiraa e i te mau taviri no te ohipa no te feia pohe.

« Te vai ra te tahi mau vahi rii noa i te ao nei i reira e ti‘a ai ia tatou ia faaipoipohia no te tau e amuri noa’tu, i roto ïa i te mau hiero o te Atua ».

« A feruri na i te haapa‘o e i te faaroo o te feia e haere nei i roto i teie mau hiero i te mau mahana atoa e o te rave nei i te ohipa no te feia tei reva i te tahi atu pae ».

Nene’i