Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 7: Te Tahuti Ore o te Varua


Pene 7

Te Tahuti Ore o te Varua

E mea mure ore to tatou ora, e na teie iteraa e tauturu ia tatou ia rave i te mau faaotiraa ti‘a e ia tamahanahana ia tatou i te mau taime oto.

No roto mai i te oraraa o George Albert Smith

Ua haamaitaihia o George Albert Smith na roto i te fariiraa i te hoê iteraa hohonu no ni‘a i te tumu o te oraraa, e na te reira i tauturu ia’na ia faaitoito ia vetahi ê i roto i to ratou mau ati. Ua faahaamana‘o pinepine oia i te feia mo‘a e « te ora nei tatou i te ora mure ore »—aita te reira tau mure ore e haamata i muri a‘e i teie oraraa, ua riro râ te oraraa tahuti nei ei tuhaa faufaa rahi no te tau mure ore. « I te tahi taime ua parau vau i to’u mau hoa mai te huru ra e, tei te maaraa purumu ratou i te ti‘araa, ma te ite ore e, eaha te purumu ta ratou e hinaaro e haere, ‘teie te mahana e haamata ai te oaoa mure ore e aore râ, te oto mure ore no outou.‘ »1

Ua faaite papû te peresideni Smith i teie mau parau mau i roto i te mau oro‘a hunaraa o Hyrum G. Smith, Patereareha no te Ekalesia, tei pohe i to’na apîraa, ma te vaiiho mai i ta’na vahine e e va‘u tamarii:

« Ua mana‘o vau e, no te mea ho’i e ua anihia mai ia‘u ia paraparau i roto i teie oro‘a hunaraa, eita paha ïa e nehenehe ia‘u ia na reira. Ua oto roa vau, e ua ite au e, aita i noaa ia‘u ia tape‘a i te reira, tera râ, i to’u tomoraa mai i roto i teie fare, ua tae mai i roto i to’u varua te hoê mana‘o hau nehenehe e te au maitai…

« Aita vau i heva, ua haamauruuru râ vau i to tatou Metua i te Ao ra no te Evanelia a Ta’na Tamaiti Here tei heheu-faahou-hia mai i to tatou nei anotau. … Te iteraa e, e mea mure ore te ora, ua riro ïa ei haamaitairaa nehenehe roa—te iteraa e, te mau haamaitairaa ta teie taata maitai i ora na, e riro mai ïa ei mau haamaitairaa no’na no te tau e amuri noa’tu. Ua hope to’na oraraa tahuti nei, tera râ, e tuhaa noa teie no te ora mure ore. Ua haamau oia i te niu hohonu e te papû i ni‘a i te reira e patu ai oia e e tamau noa oia i te patu e amuri noa’tu. Te oaoa ta’na i ite i ni‘a i te fenua nei e amuihia mai ïa te reira…

« Ia feruri au i te mau iteraa o te taata i te ao nei, i te mau taime mai teie te huru, e maere au i te rahi o to tatou mau haamaitairaa. Aita e mana‘o feaa faahou i roto ia‘u no ni‘a i te ora mure ore e i te tahuti ore o te varua mai ta’u i ite e, e hiti mai te mahana i te avatea. … E ohipa oto ia taa ê tatou i tei herehia e tatou, noa’tu e, no te tahi noa tau poto. E tono tatou ia ratou i roto i te misioni, e aore râ, e reva ratou e ora i te tahi atu mau vahi i te ao nei, e mihi tatou ia ratou. Ia tae mai taua huru taime ra, mai te mea ra e ua atea roa ratou, tera râ, aita ratou i atea, mai te mea ua maramarama tatou. … Te mana‘o nei au e, e mea maitai ia oaoa i teie mahana o ta’u i ite e, e ere i te hopea, eiaha râ e horo‘a i te mau parau aroharaa o te tae roa i roto i te feia tei atihia…

« … No reira, i teie mahana, a ti‘a ai au i mua ia outou, i te taime e tahe ai paha te roimata, te î nei to’u varua i te mahanahana e te mauruuru. Te pure nei au ia ti‘a i taua mahanahana ra ia tae i roto i te oraraa o te mau taata atoa tei atihia ».2 [A hi‘o mana‘o tauturu 1 i te api 83.]

Te mau haapiiraa a George Albert Smith

I ora na tatou ei mau varua hou a haere mai ai tatou i te fenua nei, e e tamau noa ïa to tatou varua i te ora i muri a‘e i to tatou poheraa.

Ua taa ia tatou e, teie oraraa e oraraa mure ore ïa—ta tatou e ora nei e amuri noa’tu i teie mahana mai ta tatou e ora i roto i te tau mure ore. Te ti‘aturi nei tatou e, i ora na tatou hou a haere mai ai tatou i ô nei ; te maramarama e te varua, aita te reira i haamata i roto i teie oraraa. Te ti‘aturi nei tatou e, ua farii tatou i te tino varua hou a haere mai ai tatou i te ao nei. Ua tonohia mai te tino varua i teie nei ao, e i ô nei ua farii oia i te tino tahuti, te tino ta tatou e ite nei. Te tuhaa tahuti ta tatou e hi‘o nei, no te fenua nei ïa, no te fenua [a hi‘o 1 Korinetia 15:47], te tuhaa râ e faaru‘e i te tino ia hope to tatou oraraa, no te varua ïa, e e ore roa ïa e pohe. E tarava te tino tahuti i roto i te menema—te tahi ïa tuhaa no te fenua o te ho‘i i te fenua ra—te maramarama râ ta te Atua i tuu i roto ra, oia tei mau i te mana no te feruri e no te mana‘o, oia tei roaa te mana no te himene e no te paraparau, aita ïa e pohe ; e haere noa râ oia mai teie oraraa mure ore, e ia tia’i i reira i te tamâraa o te tino tahuti nei, e tae roa’tu i te taime e tahoêhia ai i teie tino, o te faahanahanahia, mai te hutu i te tino faahanahanahia o to tatou Fatu ti‘afaahou, mai te mea e, ua ora tatou ma te ti‘amâ no te reira.3

I roto i te mau parau a te rohipehe, « e parau mau te ora, e ohipa papû te ora », e « e ere te menema i ta’na fâ ». [Henry Wadsworth Longfellow, « A Psalm of Life ».] Te varua e parahi ra i roto i te tino, e varua tahuti ore ïa. E ora oia e tae roa’tu i ô mai i te menema. E pe te tino e e ho‘i i roto i te fenua, area te varua ra, e ora noa ïa.4

Te mauruuru nei au i te mea e, ua heheuhia mai ia tatou nei e ua haapapûhia mai i teie anotau hopea nei e, e ere teie oraraa te hopearaa, e tuhaa râ teie no te tau mure ore, e mai te mea e, e haapa‘o maitai tatou i to tatou mau maitai i ô nei, teie ïa te ofa‘i taahiraa e tae atu ai i te tahi mau huru rahi a‘e e te faahiahia a‘e.5 [A hi‘o mana‘o tauturu 2 i te api 83.]

Ta tatou opuaraa i ni‘a i te fenua nei o te faaineineraa ïa ia tatou iho ia ora i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra.

Te ti‘aturi nei te tahi mau taata e, ia haere ê atu tatou i rapae i teie oraraa, o te hopearaa atoa ïa. E mea maere roa ia‘u, ia hi‘o ana‘e tatou i te mau ohipa a te natura, ia tuatapapa ana‘e tatou i te huru o te taata, te huru maitai-roa-raa o to’na tino, te otu‘itu‘iraa o to’na mafatu, te tupuraa e te puairaa mai te tamarii-rii-raa e tae atu i te paariraa, e i muri iho, te haereraa i te ino e tae roa’tu i te taime e hope ai teie oraraa—e ti‘a i te mau tamarii a to tatou Metua ia ti‘aturi e, ua fanauhia mai te taata nei i roto i te ao nei no te ora noa te tane e te vahine, ia paari, e ia pohe, ma te tumu ore.6

Aita teie oraraa i horo‘ahia mai ia tatou nei mai te hoê taime arearearaa. Ua haamauhia râ te hoê tumu hanahana i roto i to tatou hamani-raa-hia, i roto i te oraraa ta te Atua i horo‘a mai ia tatou nei. E tuatapapa ana‘e na tatou eaha taua tumu ra, ia nehenehe ho’i ia tatou ia haere i mua e ia roaa te ora mure ore.7

Aita e mana‘o feaa i roto i te feruriraa o te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei no ni‘a i te tumu o to tatou oraraa i te fenua nei. Tei ô nei tatou no te faaineine ia tatou iho e no te faahotu ia tatou iho e no te faati‘a ia tatou iho ia ti‘amâ no te parahi i mua i te aro o to tatou Metua i te Ao ra.8

Te ti‘aturi nei tatou e, tei ô nei tatou no te mea ua haapa‘o tatou i to tatou huru matamua ra, e ua roaa ia tatou te haamaitairaa ia haere mai i ni‘a i teie fenua. Te ti‘aturi nei tatou e, ua riro to tatou oraraa ei haamauruururaa no to tatou haapa‘o hou a haere mai ai tatou i ô nei, e te fana‘o nei tatou i ni‘a i te fenua nei i te mau hotu o ta tatou mau tautooraa i roto i te ao varua ra. Te ti‘aturi atoa nei tatou e, te ueue nei tatou i teie mahana i te huero o te hoê ootiraa o ta tatou e ooti ia faaru‘e mai tatou i ô nei. Ua riro te ora mure no tatou ei amuitahiraa o te oraraa hou teie oraraa, teie oraraa, e te tamau-noa-raa te oraraa i roto i te tahuti ore, te mauraa tatou i te mana o te haereraa i mua e te tupuraa i te rahi hopea ore. Na roto i taua mana‘o ra e taua haapapûraa ra, te ti‘aturi nei tatou e « te huru o te taata i teie nei, o te huru ïa o te Atua i mutaa iho ra, e te huru o te Atua i teie nei, te huru ïa o te taata arau a‘e iho ». [A hi‘o Lorenzo Snow, « The Grand Destiny of Man », Deseret Evening News, 20 no tiurai 1901, 22.] I te mea ho’i e ua hamanihia tatou i te hoho‘a o te Atua ra, te ti‘aturi nei tatou e, e ere i te mea hape, e ere i te mea ti‘a ore, no tatou ia ti‘aturi e, e fati‘ahia paha tatou ia mau i te mau huru o te Atuaraa, e, mai te mea e, e haapa‘o tatou, e riro mai tatou mai te Atua ra te huru ; no te mea, a farii ai e a haapa‘o ai tatou i te ture a to tatou Metua no te faatere i teie oraraa, e riro mai ïa tatou mai Ia’na te huru ; e mai te mea e, e haapa‘o tatou i te mau rave‘a i tuuhia mai i mua ia tatou, te faaineine ra ïa tatou ia tatou no te farii i te mau rave‘a rahi a‘e i roto i teie oraraa e i roto i te oraraa amuri a‘e…

Aue ïa tatou i te oaoa ia ite e, teie taime tamataraa, e ere ïa no te faaineine ia tatou ia pohe, ia ora râ ; te mea ta te Metua e hinaaro nei no tatou, maori râ, ia haapae tatou i te mau hape atoa, e ia farii i te mau parau mau atoa, e na roto i te faaohiparaa i te parau mau i roto i to tatou oraraa ia riro mai tatou mai Ia’na, e ia ti‘a ia tatou ia ti‘amâ no te parahi i piha‘i iho Ia’na.9

E te mau taea‘e, e te mau tuahine, e ohipa faufaa rahi roa teie. E mea ti‘a ia tatou ia feruri maite i te reira. E ti‘a ia tatou ia hi‘o i roto i to tatou iho oraraa e ia ite e, ua ineine anei tatou no taua oraraa rahi ananahi, mai te mea e, e piihia mai tatou ananahi, ua ineine anei tatou no te faaite i te parau no ta tatou mau ohipa i rave i te fenua nei ; e aore râ, e nehenehe anei tatou ia ite e, e farii tatou mai roto mai i to tatou Metua i te Ao ra i te fariiraa poupou e, « Maitai roa, e teie tavini maitai e te haapa‘o ».10 [A hi‘o mana‘o tauturu 3 i te api 83.]

I roto i teie oraraa e imi tatou i taua mau mea faufaa ra no te tau mure ore.

E riro e, ua horo‘ahia ia tatou, i roto i teie oraraa, te tahi mau mea rii o te horo‘a mai ia tatou i te mauruuru, no te taime poto ; tera râ, te mau mea no te tau mure ore, te mau mea « faufaa », o te mau mea ïa no te tau mure ore ta tatou e imi nei, e ia faaineine ia tatou no te farii i te reira, e ia tape‘a i te reira na roto i ta tatou tautooraa tata‘itahi.11

E ere anei i te hoê ohipa iti taa ê ta to te ao i tautoo mai te matamua mai â, te tao‘a rahi, te mana, taua mau mea ra o te horo‘a i te au maite i roto i te taata, ia auhune te reira i teie mahana—ia maitai a‘e e ia rahi atu te ahu i tei te matamua ra, ia rahi atu te maa i tei pau i te amu, ia rahi atu te mau huru tao‘a atoa i tei roaa i to te ao i mua ra. Ua maitai atu to tatou mau utuafare. Ua rahi roa te mau mea au no te oraraa nei mai te taime a tae mai ai te Evanelia i ni‘a i te fenua nei, e i teie mahana te mau mea atoa ta tatou i tautoo ia roaa, ua roaa ïa te reira. Ua tae‘ahia te haapiiraa i to’na faito teitei roa a‘e. Ua rahi atu te ite i te mau mea o te fenua nei tei roaa i te taata i tei na mua ra. Te mau mea atoa ta te taata i tautoo ia roaa, mai te omuaraa o te tau, tei riro ei mau mea hinaaro-roa-hia, tei ni‘a iho ïa i te fenua nei i teie mahana ; noa’tu râ i te reira, te vai ra te feaa e te măta‘u no ni‘a i te mau mea e tupu mai ananahi.

Eaha to tatou fifi ? To tatou fifi o te imiraa ïa tatou i te maitai o te taata, ua imi tatou i te hanahana o te taata, ua imi tatou i te mau mea ta te aau pipiri e tuu nei i roto i to tatou aau. Ua titau tatou ia haamau ia tatou iho e ua here a‘e tatou ia tatou iho i te tahi atu mau tamarii a to tatou Metua.12

Eiaha tatou ia faataotohia, eiaha tatou ia haavarehia i te ahune o te mau mea maitai o teie nei ao ; eaha ta te taata nei faufaa, ia roaa ia’na te tao‘a atoa o teie nei ao, ia ere oia i te ora ? [A hi‘o Mareko 8:36.] Eiaha roa’tu tatou e haamo‘e i te tumu o to tatou hamani-raa-hia ; e haa râ tatou ia faaorahia to tatou varua.13

Hoê o te mau mea oto roa i roto i te oraraa o te iteraa ïa i te hoê tane e aore râ te hoê vahine tei pohe ma te iteraa e ua pato‘i raua i te mau haamaitairaa rahi a‘e ta to tatou Metua i horo‘a ia raua, e ua tamau noa râ raua i te tape‘a i ni‘a i te opupu hu‘a pu‘a tei mo‘e ê. Ia feruri ana‘e au i te rahiraa mirioni tamarii a te Atua i te ao nei, e ia ite i te iti o ta ratou tautooraa no te mau mea faufaa mau, e oto ïa vau.14

A haamana‘o e, te maramarama tei roaa ia outou o te mea ïa e vai e amuri noa’tu, te parau mau ta outou i apo i ô nei e ta outou e faaohipa i roto i to outou oraraa, te ite e te mau iteraa tei roaa ia outou e ta outou e fana‘o—o teie ïa te mau mea ta outou e hopoi na muri iho ia outou ia ho‘i atu outou i te fare.15

Te mau tao‘a ta tatou e ite atu a haere atu ai tatou i ô mai, o te mau tao‘a ïa ta tatou i haaputu i ô nei na roto i te utuuturaa i te tahi atu mau tamaiti e mau tamahine a to tatou Metua, tei riro na ei hoa no tatou i ô nei. Na’na i faanaho ia ti‘a ia tatou ia farii i te reira, e a parahi ai tatou i ô nei, e rahi atu ïa to tatou oaoa na roto i te taviniraa i to tatou mau taata tupu eiaha râ na roto i te tahi ê atu huru raveraa.16

E ere i te mea faufaa roa ia ite e, e hia tao‘a ta outou, e hia fenua to outou, e hia roo hanahana o te taata i roaa ia outou, e taua mau mea atoa ra e hinaaro-roa-hia i te ao nei. Te mea ta te Atua i horo‘a mai ia outou tei hau i te faufaa i te mau mea atoa ra, o te ti‘araa ïa ia roaa te ora mure i roto i te basileia tiretiera, e to outou mau hoa, na roto i te mau tau e amuri noa’tu, ta outou mau tamaiti e te mau tamahine, te tane e te vahine faaipoipo, o ratou tei riro ei hoa no outou i te fenua nei.17 [A hi‘o mana‘o tauturu 4 i te api 83.]

No Iesu Mesia ho’i tatou e ti‘afaahou ai.

Ua riro te oraraa parau-ti‘a o te Faaora ei hi‘oraa maitai rahi no te mau taata atoa, e ua riro To’na ti‘a-faahou-raa ei haapapûraa matamua i te taata nei e, tatou atoa, e ti‘afaahou mai tatou mai roto mai i te menema.18

I to Iesu ti‘araa mai te pohe mai, ua riro Oia ei hotu matamua o te ti‘a-faahou-raa. Ua parahi faahou te varua fanau a te Metua (te tuhaa maramarama o To’na ra varua) i roto i To’na tino tahuti nei tei tamâhia i te viivii, e riro mai nei ei taata tiretiera hanahana, e parahi atu ra i te rima atau o te Metua, ei melo no te Atuaraa. Ua roaa Ia’na te mana no te upooti‘a i ni‘a i te pohe no te mea, ua haapa‘o Oia i te mau ture faatere atoa a To’na Metua no ni‘a i te pohe ; e no te mea ua vî te pohe ia’na, ua taviri oia i te taviri e ti‘a ai i te mau taata atoa ia ti‘afaahou, e e faahanahanahia ho’i te mau taata atoa na roto i te haapa‘oraa i Ta’na mau haapiiraa, tei riro ei mau faaueraa ohie tei titauhia i te mau taata ia haapa‘o mai te mea e, e hinaaro ratou.19

O Iesu Mesia, o te hoê ïa taata hara ore. No To’na viivii-ore, no To’na parau-ti‘a e no To’na maitai, ua ti‘a Ia’na ia iriti i te mau uputa o te tape‘araa, ia upooti‘a i ni‘a i te pohe e te menema, e ia faaineine i te e‘a… e tae atu ai i te ra‘i ra i reira hoi tatou e haere ai.20

E ti‘a ia tatou ia huri i te tuhaa 88 o Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau e ia hi‘o eaha ta te Fatu i parau no ni‘a i to tatou ti‘a-faahou-raa, eiaha to te Faaora noa ti‘a-faahou-raa, te parau mai nei râ oia ia tatou i te mea e nehenehe e tupu mai i ni‘a ia tatou. … Te faaitehia mai nei ia tatou i roto i teie tuhaa e, e ti‘a mai to tatou tino mai roto mai i te menema, eiaha te tahi atu mau tino, e te mau varua e parahi nei i roto i teie mau tino i teie nei, e parahi â ïa i roto i te reira mau tino i muri a‘e i to ratou tamâ-raa-hia e to ratou faariro-raa-hia ei mea viivii-ore e ei tino tahuti ore. [A hi‘o PH&PF 88:14–17, 28–33.]21

I teie nei, e rave rahi taata i te ao nei aita i ite eaha te ti‘a-faahou-raa. Te haapii ra anei outou i ta outou mau tamarii e i to outou mau hoa ohipa eaha te auraa no te reira ? … E mea maramarama maitai te parau no [te ti‘a-faahou-raa o te Faaora] no te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei tei maramarama i te evanelia, tera râ, e rave rahi aita i maramarama i te auraa o te reira. … Te opuaraa o te Evanelia a Iesu Mesia o te faaineineraa ïa i te tane, te vahine e te tamarii no te taime e ia faati‘ahia mai ai te mau taata atoa tei pohe i rapae i to ratou menema, e ia haamau to tatou Metua i te Ao ra i to’na basileia i ni‘a i te fenua nei e ia parahi te feia parau-ti‘a i reira, e ia riro Iesu Mesia ei Arii e ei Auvaha ture no tatou.22 [A hi‘o mana‘o tauturu 5 i te api 83.]

Na to tatou ite i te parau no te tahuti ore o te varua e faauru, e faaitoito, e e tamahanahana ia tatou.

Te tai‘o nei tatou i roto ia Ioba e, « e varua râ tei roto i te taata nei ; e na te uru a te Puaihope ra i noaa ai ia’na te ite ». [Ioba 32:8.] Te feia aore i roaa ia ratou taua faaururaa ra e ore ïa e maramarama i te auraa o te ti‘a-faahou-raa mai te pohe mai, e ore ana‘e taua iteraa ra, mai te mea ra ia‘u e, e oaoaraa iti ïa to te feia i paari ra, ma te tia’i i te taime e faaru‘e ai te varua i te tino no te haere i te vahi aore ratou i ite.23

Aue ïa te oto e mai te mea e, ua mana‘o tatou e, ua faahope te pohe i ta tatou ohipa. Mai te mea e, ia hope ana‘e ta tatou ohipa no te oraraa nei, aita ta tatou e rave‘a no te tupu tamau noa, e mea iti roa ïa te mau mea e faauru ia tatou ia ora mai tei titauhia ia tatou ia ora i ô nei. Ia ite ana‘e tatou e, te mau maitai atoa ta tatou e rave i ô nei, e te mau hoturaa atoa ta tatou e ite, e faarahi te reira i to tatou oaoa e amuri noa’tu, na te reira e faaitoito ia tatou ia rave maitai roa.24

Te piri vitiviti atu ra tatou paatoa i taua taime ra e piihia mai ai tatou. Mai te mea e, aita tatou i ite e, te vai ra te hoê oraraa amuri a‘e, mai te mea e, aita tatou i ite e, te vai ra te hoê mea tei hau atu i te faaururaa ta tatou i farii e tae noa mai i teie taime, mai te mea e, aita e mea ê atu maori râ te aau teitei e te ati o te oraraa ta tatou e ora nei, rave rahi ïa, i to’u mana‘oraa, o te rohirohi i roto i te aroraa e titauhia ia rohi no te oraraa i ô nei. Na roto râ i te aroha o to tatou Metua i te Ao ra ua tuu mai oia i ni‘a ia tatou nei i te mau horo‘a nehenehe roa a‘e e tae mai i te taata nei.25

Ua haamaitai mai te Fatu ia tatou ma te hoê iteraa e, te ora nei oia, e e tino To’na, e ua hamanihia tatou i to’na ra hoho‘a. Aita tatou e ti‘aturi nei e, e au oia mai te hoê varua te huru, e aore râ, te hoê mea eita e haroaroahia. Mai te mea e, ua farii outou i te iteraa tei roaa ia‘u e ia ite mai ia‘u i ite e, ua heheu mai to tatou Metua i te Ao ra ia’na iho i te mau tamarii a te taata nei, e e Atua tino oia, e ua hamanihia tatou i to’na ra hoho‘a, e na’na i fanau i to tatou mau varua, e ua horo‘a mai oia ia tatou nei i te hoê rave‘a no te parahi i ni‘a i te fenua nei no te farii i te hoê tino tahuti nei, ia ti‘a ia tatou ia ineine no te ho‘i i mua i to’na ra aro e ia ora e amuri noa’tu i piha‘i iho ia’na, te parau nei au e, mai te mea e, ua farii outou i taua iteraa ra, te vai ra ïa to outou niu i ni‘a ho’i i te reira e ti‘a ai ia outou ia haamau i to outou faaroo. A iriti na i rapae ia outou, te iteraa e, te ora mau nei te Atua, te iteraa papû e o Iesu Mesia te faaiteraa o te Atua i te tino nei, a iriti na i rapae ia outou te iteraa papû e, te vai mau ra te hoê ti‘a-faahou-raa mai te pohe mai, i reira ïa outou e ite ai ia outou iho mai te au i te mau tamarii a te Metua i te ao atoa nei, e te ui atu nei au ia outou, eaha te hau e toe ra i roto ia outou i reira ? E mau parau mau faufaa teie.26

Ua rahi a‘e to’u mau fetii i tera pae i ô mai i teie nei pae, e eita e maoro roa i roto i te tereraa matarohia o te mau ohipa o te oraraa nei, hou vau e farii atoa ai i ta’u faaueraa ia haere i ô mai. Aita vau e tia’i nei i taua taime ra ma te aau horuhoru e te pe‘ape‘a, te tia’i nei râ vau i te reira taime ma te ti‘aturi e ma te ite e, ia tupu ana‘e te tauiraa, e rahi atu ïa te oaoa e te maitai ta tatou e ore e ite i roto i te tahuti nei.27

Ia ite ana‘e tatou e, te pohe o te hoê noa ïa o te mau taahiraa ta te mau tamarii a te Atua e rave i roto i te tau mure ore, e ua au hoi te reira i ta’na faanahoraa, e haru ïa te reira i te tara o te pohe e e arata‘i mai ia tatou e mata e mata i mua i te vairaa mau o te ora mure ore. E rave rahi mau utuafare tei piihia ia aroha i te faataa-ê-raa no te tahi tau i tei herehia e ratou. Ia tupu ana‘e taua mau faataa-ê-raa ra, e fifi rii tatou, mai te mea e, e vaiiho tatou i te reira ia faatupu i te oto rahi i roto i to tatou oraraa. Tera râ ahiri to tatou mau mata varua e nehenehe e araara e e ite ïa tatou, e tamahanahanahia ïa tatou, ua papû roa ia‘u, e na roto i te mea ta tatou i ite. Aita te Fatu i vaiiho noa mai ia tatou ma te ti‘aturiraa ore. Ua horo‘a mai râ oia ia tatou i te mau haapapûraa atoa no te oaoa mure ore, mai te mea e, e farii tatou i ta’na a‘o e ta’na haapiiraa i roto i te tahuti nei.

E ere teie i te hoê moemoea noa. Ua tupu mau teie mau mea. Ia outou na e te mau melo o te Ekalesia a Iesu Mesia, e aamu ohie roa teie, e aamu mau râ. Te vai ra te mau buka mo‘a o te papa‘iraa mo‘a ta to tatou Metua i te Ao ra i horo‘a mai ia tatou, tei haapii mai ia tatou e e ora tatou e amuri noa’tu. … Ua horo‘a mai te Fatu i teie haamaramaramaraa ia tatou nei ma te maramarama, e na roto mai i te hohonuraa o to’u aau te haamauruuru nei au ia’na no te ite ta’na i horo‘a mai ia tatou, ia tamahanahanahia tei oto ra, e ia ite tatou iho i ta tatou opuaraa no to tatou taeraa mai i ô nei. Ahani e e ti‘a i te mau taata tei pohe ia paraparau mai ia tatou, e parau ïa ratou e, « a tamau noa, a tamau noa, no te titauraa o te hopoi mai i te oaoa mure ore ia tatou paatoa ». A rave i te mau ohipa ta te Fatu e hinaaro ia rave outou, eita ïa outou e ere i te hoê mea faufaa ; e tamau noa râ outou i te haapue i te tao‘a i te ra‘i ra, i te vahi e ore ai e pau i te huhu e te pe, e aore râ, e ore ho’i te eiâ e tomo i reira a eiâ ai. [A hi‘o Mataio 6:19–20.]

Te vaiiho atu nei au i to’u iteraa papû i roto ia outou e, ua ite au e, te ora nei tatou i te ora mure ore, e te faataa-ê-raa poto o te pohe… o te hoê ïa o te mau taahiraa i ni‘a i te haere‘a mure ore e tae atu ai i te oaoa mai te mea e, e haapa‘o tatou.28 [A hi‘omana‘o tauturu 6 i te api 84.]

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tautururaa, a hi‘o i te mau api v–viii.

  1. A tai‘o ai outou i te « No roto mai i te oraraa o George Albert Smith » (mau api 73–74), a feruri na i te hoê taime ua tamata outou i te tamahanahana i te hoê taata i muri a‘e i te poheraa o te hoê taata tei herehia e a’na. Eaha te mea tei tamahanahana i te peresideni Smith ?

  2. Ua haapii mai te peresideni Smith e « ua riro teie [oraraa] ei tuhaa no te tau mure ore » (api 74). Eaha te auraa o teie parau no outou ? Nahea to tatou haroaroaraa i teie parau tumu i te faauru i te mau faaotiraa ta tatou e rave ?

  3. A tuatapapa i te tuhaa e haamata i te api 74. Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te mau haapiiraa i roto i teie tuhaa e te mau haapiiraa a to te ao nei no ni‘a i te tumu o te oraraa nei ? Eaha te mau iteraa tei roaa ia tatou i roto i te tahuti nei o te nehenehe e tauturu ia tatou « ia rave i te huru o te atuaraa » ?

  4. A hi‘opo‘a faahou i te tuhaa e haamata i te api 77, na paratarafa hopea e maha i hoa râ o te tuhaa. No te aha te tutavaraa i te mau mea o te ao nei e au mai te « haruraa i te [hoê] opupu hu‘a pu‘a » ?

  5. I te api 80, te faahiti ra te peresideni Smith i te haamaramaramaraa no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa i roto i te Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 88. Eaha ta te mau irava 14–17 e te 28–33 no teie tuhaa e haapii nei ia outou no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa ? Eaha te tahi mau rave‘a maitai no te haapii i te mau tamarii i te parau no te ti‘a-faahou-raa ?

  6. A tai‘o i te tuhaa e haamata i te api 80. Eaha te tahi mau tamataraa o te oraraa nei o te nehenehe e faaoroma‘i i te mea e, te vai ra to outou iteraa papû no ni‘a i te mau parau tumu i haapiihia i roto i teie tuhaa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a : 1 Korinetia 15:12–26, 35–42, 53–58 ;2 Nephi 9:6–13 ; Alama 12:24 ; 28:12 ; Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 93:19–20, 29–34 ; 130:18–19 ; Aberahama 3:24–26

Tauturu haapiiraa : « A ani i te mau taata ia ma‘iti i te hoê tuhaa ta ratou i au e a tai‘o i te reira ma te muhu ore. A ani ia ratou ia haaputuputu tata‘i piti e aore râ, tata‘i toru i roto i te pŭpŭ tei ma‘iti i te hoê â tuhaa e ia aparau i te mea ta ratou i apo mai » (no roto mai i te api vii o teie buka).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Atopa 1944, 94.

  2. I roto i te Deseret News,.13 no fepuare 1932, Church section, 5, 7.

  3. « Mormon View of Life’s Mission », Deseret Evening News, 27 no tiunu 1908, Church section, 2.

  4. I roto i te Conference Report, Eperera 1905, 62.

  5. I roto i te Conference Report, Atopa 1923, 70–71.

  6. I roto i te Conference Report, Eperera 1905, 59.

  7. I roto i te Conference Report, Atopa 1906, 48.

  8. I roto i te Conference Report, Atopa 1926, 102.

  9. « Mormon View of Life’s Mission », 2.

  10. I roto i te Conference Report, Eperera 1926, 102.

  11. I roto i te Conference Report, Atopa 1909, 78.

  12. I roto i te Conference Report, Eperera 1932, 44.

  13. I roto i te Conference Report, Atopa 1906, 50.

  14. I roto i te Conference Report, Atopa 1923, 70.

  15. « Mormon View of Life’s Mission », 2.

  16. I roto i te Deseret News, 26 no me 1945, Church section, 6.

  17. I roto i te Conference Report, Eperera 1948, 163.

  18. « President Smith Sends Greetings », Deseret News, 27 no titema, 1950, Church section, 3.

  19. « Mormon View of Life’s Mission », 2.

  20. I roto i te Conference Report, Eperera 1905, 60.

  21. I roto i te Conference Report, Eperera 1939, 122–23.

  22. I roto i te Conference Report, Eperera 1950, 187–88.

  23. I roto i te Conference Report, Eperera 1939, 121.

  24. I roto i te Conference Report, Atopa 1921, 41.

  25. I roto i te Conference Report, Atopa 1923, 71.

  26. I roto i te Conference Report, Atopa 1921, 39.

  27. I roto i te Deseret News, 26 no me 1945, Church section, 4.

  28. « Some Thoughts on War, and Sorrow, and Peace », Improvement Era, Setepa 1945, 501.

« Te mauruuru nei au i te mea e, ua heheuhia mai ia tatou e ua faaite-papû-hia mai i teie anotau hopea nei e, e ere teie oraraa i te hopearaa, e tuhaa râ teie no te tau mure ore ».

« Te ohipa… tei hau roa i te faufaa i te mau mea atoa o te fariiraa ïa i te ora mure ore [e ta outou] mau tamaiti e te mau tamahine, te mau tane e te mau vahine faaipoipo ».

« Ua riro te ti‘a-faahou-raa… o te Faaora ei haapapûraa matamua i te taata nei e, tatou atoa, e ti‘a mai tatou mai roto mai i te menema ».

Nene’i