Ngaahi Tokoni Ako
23. Tahi ʻo Kālelí mo e Moʻunga ʻo e Malanga ʻi he Moʻungá


23. Tahi ʻo Kālelí mo e Moʻunga ʻo e Malanga ʻi he Moʻungá

ʻĪmisi
tā fika 23

Hanga fakatongahihifo ki he tuliki fakatokelau-hihifo ʻo e Tahi ʻo Kālelí, ʻa ia ko ha ano vai ia ʻo e vai melie. Ko e kiʻi moʻunga ko ia ʻi lotomālié ko e kiʻi moʻunga ia ʻoku lau ko e Moʻunga ʻo e Malanga ʻi he Moʻungá. ʻOku tuʻu ʻa Kapaneume mei he toʻohemá, ka ʻoku ʻikai ʻasi ia ʻi he taá. ʻOku tuʻu ʻa Taipiliō ʻi he tafaʻaki fakatongá ʻi he matāfanga fakahihifó.

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga naʻe Hoko aí: Naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ha konga lahi ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he moʻui fakamatelié ʻi he feituʻu ko ʻení. Naʻá Ne ui mo fakanofo ai ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu-Mā-Uá (Mātiu 4:18–22; 10:1–4; Maʻake 1:16–20; 2:13–14; 3:7, 13–19; Luke 5:1–11); naʻa Ne akoʻi ai ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá (Mātiu 5–7); pea akonaki ai ʻi he ngaahi talanoa fakatātā (Mātiu 13:1–52; Maʻake 4:1–34). Naʻá Ne fai ha ngaahi mana ʻi ai, ʻa ia naʻe kau ai ʻa ʻEne: fakamoʻui ha tangata kilia (Mātiu 8:1–4); lolomi ʻa e matangí (Mātiu 8:23–27); kapusi ʻa e kau tēvoló mei ha talavou, pea nau ʻalu ʻo hū ʻi he fanga puaka ʻo nau lele ʻo tō ki he tahí (Maʻake 5:1–15); fafanga ʻa e toko 5,000 mo e toko 4,000 (Mātiu 14:14–21; 15:32–38); fekau ʻEne kau ākongá ke nau lī ʻenau kupengá, pea nau maʻu ai ʻa e ika lahi ʻaupito (Luke 5:1–6); fakamoʻui ʻa e fuʻu kakai tokolahi (Mātiu 15:29–31; Maʻake 3:7–12); hā mai ʻi he hili ʻEne toetuʻú ke akoʻi ʻEne kau ākongá. (Maʻake 14:27–28; 16:7; Sione 21:1–23). (Vakai, FFL Kāleli.)

Paaki