Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko e ʻUhinga ʻOku Ou Fiemaʻu ai ʻa Sīsū Kalaisí
Māʻasi 2024


“Ko e ʻUhinga ʻOku Ou Fiemaʻu ai ʻa Sīsū Kalaisí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024.

Mālohi ʻi Ho Vā Fetuʻutaki mo Iá

Ko e ʻUhinga ʻOku Ou Fiemaʻu ai ʻa Sīsū Kalaisí

ʻOku mahuʻinga ke mahino kiate kitautolu hotau vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ha tangata

The Master’s Touch [Ko e Ala ʻa e ʻEikí], tā ʻa Kelsy mo Jesse Lightweave

“Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ou fiemaʻu ai ʻa Sīsū Kalaisí?” Ko ha fehuʻi mahuʻinga ia ke ke fehuʻi pē kiate koe—ʻo ʻikai fakakau ai ʻa e tokotaha “kotoa” pe ko “hotau” fāmilí. Ka, ko “au” pē. Ko e hā ʻeku tali ki he fehuʻi ko iá?

Naʻe maʻu ʻa e tali naʻá ku ʻilo ʻiate au peé ʻi he ngāueʻi fakataautaha ʻo e tuí; feinga fakaʻaho ke moʻui ʻaki ʻeku ngaahi fuakavá, kau ai ʻeku fuakava ʻi he papitaisó; pea ako ke fakafanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié. Kae mahuʻinga tahá, naʻe fakatefito ia ʻi hoku vā fetuʻutaki mo hoku Fakamoʻuí.

Ko ha Vā Fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí

Te u lava ʻo lisi ʻi he loto-falala ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ou fiemaʻu ai ʻeku ongomātuʻá pe ko hoku ngaahi kaungāmeʻa ofi tahá. Kuó u tanumaki maʻu pē ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ko iá. ʻOku hā mahino mo moʻoni honau mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí ʻo hangē ko e taimi mo e ngāue ʻoku ou fai ke vāofi mo kinautolú ʻo fakafou ʻi he fanga kiʻi meʻa faingofua hangē ko e fepōtalanoaʻaki maʻu pē, feinga ke ʻiloʻi kinautolu, pea mo fakaʻatā honau poto angatonú ke tākiekina ʻeku moʻuí.

ʻE lava ke muimui hotau vā fetuʻutaki mo Sīsū Kalaisí ʻi ha sīpinga tatau. ʻOku fiemaʻu ʻa e lotu fakaʻaho ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku pehē pē ʻa e feinga ke ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fekumi ʻi he ngaahi folofolá, lau ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, pea mo e fakafanongo ki he Laumālié. ʻOku ou fakamālohia ʻa e vā fetuʻutaki ko iá ʻi heʻeku tuku ʻa e meʻa kotoa ʻoku ou akó ke ne tākiekina ʻeku moʻuí mo hoku ʻulungāngá.

Fakakaukau foki ki he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku ʻuhinga ʻa e hingoa, “palani ʻo e fakamoʻuí,” ʻoku fiemaʻu ke fakahaofi koe mo au—ʻa e kakai kotoa pē—pea ko e fakamoʻui ko iá ko e konga ia ʻo e palani ʻo e moʻui ko ʻení. Naʻa tau fiemaʻu tokoni pea naʻe ʻikai ke tau lava ʻo fakahaofi kitautolu.

Ka naʻe fekauʻi mai kitautolu ʻe he ʻOtuá ki he māmaní mo ha talaʻofa taʻengata te Ne ʻomi ha Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia te Ne ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻao ʻo e ʻOtuá.1 Pea ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú Ne talaʻofa mai te Ne fai ʻa e meʻa kotoa pē te Ne lavá, ʻo ʻikai toʻo ʻetau malava ke filí, ke tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi ʻetau ngaahi palōmesi toputapu kiate Iá.2

ʻĪmisi
Ko Tuleisi Y. Palauni ʻi hono papitaisó

Laʻitā ʻi he angalelei ʻa Tracy Y. Browning

Naʻá Ku Fiemaʻu ke ʻIloʻi Naʻe Mahino Kiate Ia

Naʻe papitaiso au ʻi hoku taʻu 16 pea naʻá ku nofo ʻi Niu ʻIoke Siti. Naʻá ku ongoʻi ʻi he kamataʻangá naʻá ku fakamoleki ha taimi lahi ke u feinga ke tauhi hoku vā ʻi he vahaʻa ʻo ʻeku tui foʻoú, ʻa hono vā fakafuakava mo e ʻOtuá, pea mo hoku vā fetuʻutaki mo hoku ngaahi kaungāmeʻá.

Naʻá ku hohaʻa naʻa ʻikai ke ʻi ai haʻaku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he akó te u lava ʻo fetuʻutaki mo ia. Ka naʻe anga ʻaki ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá hono fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fakatuʻutāmaki ki hoku laumālié pea naʻe ʻikai fenāpasi ia mo hono toʻo kiate au ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke u fai ha ngaahi fili lelei ange.

Ko e meʻa naʻe ʻikai ke u ʻiló pe naʻe mahino nai ki he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi ongo fehangahangai naʻá ku maʻú. Naʻe fakaʻau ke faingataʻa ange ʻa e ʻaho takitaha ʻi hono fakaafeʻi au ke u fai ha ngaahi meʻa naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke leleí. Naʻá ku faʻa fakatonuhiaʻi ia he taimi ʻe niʻihi ʻo pehē ʻoku ʻikai ke nau fakatuʻutāmaki, ka naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku tukunoaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai totonu ke u tukunoaʻí.

Naʻe fiemaʻu ke u ʻiloʻi naʻe mahino ki he Fakamoʻuí ʻa ʻeku ongoʻi tuenoa mo e halaia ʻi he taimi ne u fakakaukau ai ke holoki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí kae lava ke u ongoʻi ʻoku ou kau fakataha mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ku ongoʻi hangē naʻe ʻikai ke u lava ʻo mapuleʻi ʻeku moʻuí. Naʻá ku fiemaʻu ke fakahaofi au. Naʻá ku fiemaʻu ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻI he Fakaloloto Ange Hoku Vā Fetuʻutaki mo Iá

Naʻe toe loloto ange hoku vā fetuʻutaki mo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi naʻá ku ʻiloʻi ai ʻiate au pē ʻa e ʻuhinga naʻá ku fiemaʻu ai Iá. Ko e taimi ia naʻe kamata ai ke u mavahe mei he ʻiloʻi ʻoku totonu ke u moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻá ku fakaʻamu ai ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo kolea ha tokoni ke fakahoko iá. Naʻá ku tūʻulutui pē ʻo ʻohake fakamātoato hoku lotó ki he ʻOtuá, mo ha ʻamanaki lelei naʻá Ne tokanga mai kiate au mo ʻeku palopalemá, pea naʻe fakataumuʻa ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ke tokoniʻi au, pea naʻa mo ʻeku fiefiá ko ha konga ia ʻo e palaní.

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “ʻI he taimi pē kuó ta fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku toe vāofi ange ai hota vā fetuʻutaki mo Iá ʻo laka ange ia ʻi he taimi kimuʻa peá ta fakahoko e fuakavá. … Koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ikunaʻi ʻEne faʻa kātaki ʻaloʻofa kiate kitautolú.”3

Naʻá ku fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo ʻeku ongoʻi halaiá, ʻa e ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fai ke tauhi fakatouʻosi ai ʻeku ngaahi tuʻunga moʻuí mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ku fakamatala kiate Ia ʻeku ongoʻi loto-mamahí pea te u lava ʻo fakaʻaongaʻi moʻoni ʻEne tokoní.

Naʻá ku kamata aʻusia ʻa e nongá ʻi heʻeku tūʻulutui ʻo lotú. Naʻe tokoni ʻa e ongoʻi nonga ko ʻení ke mahino kiate au naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ongo naʻá ku maʻú pea ʻokú Ne tokanga moʻoni mai—ʻo lahi ʻaupito.

ʻI he fakaʻau ke u matuʻotuʻa angé mo maʻu ha fakakaukau lahi angé, ʻoku ou fakatokangaʻi ko e taimi kotoa pē ʻoku ou haʻu ai ki he ʻOtuá ʻo kole ha tokoní pe fakamolemolé, ʻoku hangē ʻoku ʻave au ki he Ngoue ko Ketisemaní, ʻa ia ne tetetete ai hotau Fakamoʻuí ʻi he mamahí pea kamata ke Ne mamahi ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi koeʻuhi ko e ngaahi fehalaaki mo e angahala ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻOtuá.4 Ko ha fakamanatu ia ʻoku mahino kiate Ia ʻa e meʻa ʻoku ou fouá—ʻo lelei ange ia ʻi ha toe taha.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Sīsū Homau Huhuʻí, tā fakatātaaʻi ʻe Jay Bryant Ward

‘Ikai Tuenoa

ʻI heʻeku tuʻu hake hili ʻeku lotú, naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālié ke u ʻiloʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi pea ueʻi au ke u fai ha ngaahi meʻa kehe. ʻUluakí, naʻá ku manatuʻi ko e taha hoku ngaahi kaungāmeʻá ko e Mosilemi pea naʻe ʻikai teitei kole ange ke ne fakangaloku ʻene ngaahi tuʻunga moʻuí koeʻuhí naʻa mau fakaʻapaʻapaʻi ʻene tuí pea mahino kiate kimautolu naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa pau he ʻikai ke ne fai. Naʻá ku ongoʻi naʻe ueʻi fakalaumālie au ke u vahevahe ʻeku tui foʻoú mo hoku ngaahi kaungāmeʻá koeʻuhí ke nau lava foki ʻo maʻu ha mahino lahi ange fekauʻaki mo au pea mo e ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai kiate au ʻeku ngaahi tuʻunga moʻui foʻoú.

Naʻá ku kamata ʻaki ʻeku fai ha ngaahi meʻa iiki pē. Naʻá ku talaange ki ha kaungāmeʻa ʻe taha ʻa ʻeku faingataʻaʻiá. Naʻá ne angaʻofa mo anga fakaʻapaʻapa. Naʻá ne tokoniʻi au ʻi heʻeku talanoa mo hoku ngaahi kaungāmeʻa kehé. Naʻe ʻikai mahino ki he tokotaha kotoa pē, ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, naʻá ku sio naʻa nau faʻu ha ngaahi palani te u lava ʻo kau ai ʻa ia naʻe ʻikai ke ne maumauʻi ʻeku ngaahi palōmesi ki he ʻOtuá.

ʻOku ou ʻilo te tau lava kotoa ʻo fakaʻaongaʻi ha ivi lahi ange ke tekeʻi ʻaki ʻa e ivi tākiekina taʻetuku ʻo e māmaní. ʻOku tokoni ʻetau tauhi ʻa e ngaahi fuakavá ki he meʻa ko iá, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e uho ʻo ʻetau ngaahi fuakavá.5 Ko e meʻa ʻeni naʻá ku ʻilo ʻiate au peé—ʻa e ʻuhinga ʻoku ou fiemaʻu ai ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko e foki ki hotau ʻapi fakalangi mo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia te u lava ʻo fai ʻiate au pē. Pea ʻoku lahi ha fanga kiʻi sitepu iiki fakaʻaho mo ha ngaahi aʻusia fakaʻaho te u fakahoko—pea mo kitautolu kotoa—ʻi he fononga ko ia ki ʻapí. Ka ʻoku tau monūʻia ʻi heʻetau hoko ko e kau faʻu fuakava mo e kau tauhi fuakavá “he ʻikai ai ke teitei fiu [ʻa e ʻOtuá] ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú” kae ʻoua ke tau aʻu ki ai.

Paaki